Preskoči na sadržaj

Pitanja roditelja za zdravlje djeteta

Na jednom mjestu pripremili smo sve odgovore na pitanja roditelja vezana uz zdravlje djece prema knjizi "Pedijatar u kući".

Pogledajte sva pitanja

Što roditelji mogu učiniti da dijete ne bude često bolesno?

Apr 10, 2018 | Polazak u vrtić

Što roditelji mogu učiniti da dijete ne bude često bolesno?

Imunizacija
Imunizacija (cijepljenje) je najdjelotvornija preventivna mjera. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti.
Mnoge bolesti mogu se izbjeći već i redovitim cijepljenjem. Dakle, djecu treba uredno dovoditi pedijatru na cijepljenje. Zdravstvena voditeljica u vrtiću posebno brine o tome.
Postoje i dodatna cjepiva koja se mogu dati da se zaštiti od bolesti, a nisu u redovitom kalendaru cijepljenja, npr. cjepivo protiv rotavirusa, koje se mora dati u dobi do 6 mjeseci, cjepivo protiv pneumokokne bolesti, cjepivo protiv vodenih kozica, cjepivo protiv gripe prije epidemije, dakle, obično u listopadu te cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
Djeca koja su 2006. godište nisu cijepljena protiv hepatitisa i to se svakako preporučuje, bilo da se radi samo o hepatitisu B ili o kombinaciji hepatitisa A i B.

Zdrav način života
Treba podizati opće zdravlje djece zdravom prehranom i zdravim životnim navikama, kretanjem u prirodi, sportom…

Zdrava prehrana
U vrtićima se primjenjuju novi jelovnici koje su izradili stručnjaci pedijatri, zdravstveni voditelji i nutricionisti.
Uključuju svježe namirnice, bez ili sa što manje konzervansa
i aditiva, s prirodnim šećerima i s puno žitarica i mahunarki,
bez suvišnog dodatka soli… Postoje i jelovnici za djecu koja
zbog osnovne bolesti ne smiju jesti svu hranu. Dobro je da se
i roditelji kod kuće pridržavaju takva načina prehrane.
Jelovnici se tiskaju kao knjige pa ih mogu nabaviti i roditelji.

Vitamini
Roditelji mogu davati djeci vitamine, i to posebno u zimskim mjesecima kad nema svježeg voća i povrća. Antioksidansi će čuvati organizam od bolesti. Ipak je najbolje da roditelji ne kupuju vitaminske preparate sami, nego da se pritom konzultiraju s pedijatrom.

Imunomodulatori
Osim vitamina, djeci koja su sklonija bolestima dobro je dati i imunomodulatore (imunal, echinacea, propolis, probiotici, prebiotici). To su preparati koji izravno ili neizravno djeluju na jačanje imuniteta. Pritom valja biti oprezan jer ako se uzimaju nekontrolirano, mogu biti i štetni. Oko uvođenja nekog od njih također se valja posavjetovati s pedijatrom.

Duljina boravka u vrtiću
Dijete bi trebalo boraviti u vrtiću najviše 8 sati, u sklopu čega se može provesti i odgojno-obrazovni program za određenu dob. Nije dobro da dijete ostaje predugo u vrtićima. Za onu djecu koja se kasnije odvode organizirana su dežurstva na kojima su druge, a ne njihove tete. Kada dijete dugo ostaje, kraće boravi s roditeljima i tijekom tjedna gotovo se i ne vidi s njima. Ako kasno dođu po njega, dijete se stigne samo nakratko poigrati, a potom slijedi večera i spavanje, što je premalo za kvalitetan odnos s roditeljima i braćom ako ih ima.

Rođenje nove bebe
Ako roditelji imaju novu bebu, bilo bi dobro da starija braća ili sestre neko vrijeme ne idu u vrtić dok beba ne bude veća jer će joj prenositi bolesti iz vrtića iako oni sami neće biti bolesni. S druge strane, nije dobro isključiti ni starije dijete i baviti se samo novom bebom, da se ne osjeti izoliranim, da ne bude ljubomorno. I njega treba što više uključiti u brigu za novoga člana.

Što se može napraviti u vrtiću?
Vrtići moraju poštovati propisane normative pri upisivanje djece kako ih ne bi bilo previše u skupinama. Moraju se pridržavati higijenskih navika jer se pokazalo da je rjeđe pranje ruku (djeteta ili njegovatelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja ili priprave obroka statistički značajno povezano s povećanjem učestalosti respiratornih bolesti. Uporaba zajedničkoga klasičnog ručnika (umjesto papirnatih) te rjeđe pranja posteljnog rublja – plahti (rjeđe od jedanput na tjedan) također pogoduje širenju infekcija. Potrebno je organizirati edukaciju roditelja putem roditeljskih sastanaka i pozivati stručnjake, primjerice pedijatre, epidemiologe, psihologe i druge da održe predavanja.
Edukacija roditelja važna je jer:
• umanjuje neopravdane zahtjeve za primjenom antibiotika
• povećava uspješnost antibiotske terapije
• poboljšava razinu njege i liječenja bolesna djeteta
• umanjuje učestalost obolijevanja.

Što treba znati prije polaska djeteta u vrtić?
• Valja pomoći organizmu da kontrolira infekciju čišćenjem nosa, boravkom na svježem zraku, kretanjem, izbjegavanjem pregrijavanja prostora.
• Smanjiti učestalost obolijevanja higijenskim mjerama (pranje ruku, jednokratni ručnici i rupčići za brisanje nosa).
Navedenim mjerama pospješuju se prirodni mehanizmi obrane sluznice dišnih puteva. Sluznica na sebi sadržava sluz i protutijela koja je štite, a u sluz su uronjene trepetljike koje „čiste“ dišne puteve.
Stoga se sluznica treba održavati vlažnom. Tjelesna aktivnost ubrzava disanje, pojačano strujanje zraka pospješuje čišćenje sluznice.
Sluznica se treba vlažiti fiziološkom otopinom i biljnim sirupom.
Bris nosa i ždrijela valja obavljati samo u situaciji kada to procijeni liječnik. Ako je dijete dobroga općeg stanja, neće dobiti antibiotik, pa ne treba činiti bris nosa i ždrijela.

Zaključak
Svako se zdravo dijete može prilagoditi na vrtić, a vi kao roditelj možete mu i morate pomoći. Možda će vam neki od ovih savjeta pritom pomoći.