Pranje ruku učinkovito sprječava širenje uzročnika bolesti (bakterija, virusa i parazita), stoga predstavlja najvažniji dio dnevne rutine održavanja higijene. Usvajanje ispravne tehnike pranja ruku u djece (i cijele obitelji) učinkovito štiti od brojnih bolesti – infekcija dišnih puteva i probavnog sustava. U razvijenim sredinama relativno rijetko su proljevi uzrokovani zdravstveno neispravnom vodom i hranom. Najčešći put prijenosa uzročnika infekcija se događa rukama. Najbolju zaštitu pruža pranje ruku pod mlazom tekuće vode uz uporabu sapuna (tekući sapun ima prednost pred običnim sapunom), no ukoliko trenutno ne postoji mogućnost pranja ruku u vodi, dobru zaštitu pružaju otopine i gelovi za dezinfekciju ruku.

Kada treba prati ruke?

  • Prije, za vrijeme i nakon pripreme hrane
  • Prije jedenja
  • Prije i nakon njege dojenčeta
  • Nakon ispuhivanja nosa, kašljanja ili kihanja
  • Nakon korištenja toaleta (WC-a)
  • Prije i nakon skrbi o bolesniku
  • Nakon promjene pelena ili brisanja djeteta koje je bilo na toaletu (WC-u)
  • Nakon diranja smeća
  • Nakon baratanja s novcem
  • Prije i nakon saniranja rane (posjekotina, ogrebotina, opeklina)

Kako prati ruke?

  1. Namočite ruke pod mlazom (hladne ili tople) vode i nanesite sapun.
  2. Trljajte temeljito rukom o ruku kako bi se stvorila pjena; dobro istrljajte nadlanice, područja između prstiju i ispod noktiju.
  3. Nastavite trljati ruke minimalno dvedeset sekundi (poprilici toliko vremena traje ako dva puta otpjevušite pjesmicu „Sretan rođendan“).
  4. Temeljito isperite ruke pod mlazom vode.
  5. Posušite ruke ručnikom (najsigurnije je koristiti papirnate ručnike, alternativno se može koristiti čisti obični ručnik) ili električnom sušilicom.
  6. Papirnatim ručnikom zatvorite vodu na pipi.

pranje-ruku

Dezinficijensi za ruke – kako ih pravilno koristiti?

Pranje ruku vodom i sapunom najučinkovitije smanjuje broj uzročnika bolesti na njima. Ako niste u prilici oprati ruke koristite dezinficijens, pri čemu ga treba temeljito utrljati na sva područja

  • dlanove
  • nadlanice
  • između prstiju
  • ispod noktiju

Koji dezinficijens odabrati?

Dezinficijensi na bazi alkohola (trebaju sadržavati minimalno 60% alkohola) brzo smanjuju broj uzročnika bolesti no ne uništavaju sve vrste uzročnika. Ako su ruke vidljivo zaprljane učinkovitost ovih preparata je još manja.

Potražite dezinficijense koji imaju veću moć uništavanja mikroorganizama, naročito ako boravite u sredinama gdje je niža razina higijene. Kako bi dodatno spriječili prijenos uzročnika infekcija izbjegavajte stavljanje ruku ili različitih predmeta u usta, o čemu je naročito važno podučiti djecu.

Što kazuje znanost o učinkovitosti prevencije „bolesti prljavih ruku“?

Brojne studije pokazuju nedvojbenu povezanost infekcija kože, probavnog sustava i dišnih puteva sa nedostatnom higijenom ruku.

Procjenjuje se da u populaciji predškolske djece oko 75% prijenosa infekcija dišnih puteva se događa rukama. Osim pranja ruku mlazom vode i sapunom značajno se smanjuje prijenos uzročnika: kašljanjem i kihanjem u rukav (u lakat); zaklanjanje ruku dlanom i rupčićem je manje zaštitno.

Korištenje običnih ručnika je manje zaštitno od korištenja papirnatih. Korištenje dezinficijensa za ruke, nakon pranja vodom i sapunom, dodatno smanjuje prijenos uzročnika bolesti za 30%; stoga je to preporučena praksa u institucijama kao što su bolnice i dječji kolektivi. Dezinfekcija igračaka i radnih površina u vrtićima također ima mjerljive zaštitne učinke. Rjeđe pranje posteljnog rublja u jaslicama i vrtićima (rjeđe od 1x na tjedan) je povezano s većom učestalosti upala dišnih puteva.

Primjerena poduka djece o navedenim temama smanjuje učestalost zaraznih bolesti.

Ukoliko zatrebaš dodatan savjet, slobodno se obrati prof. dr. sc. Milivoju Jovančeviću putem LittleDot platforme.

Upit možeš postaviti putem LittleDot aplikacije.

Nemaš aplikaciju? Aplikacija je dostupna za preuzimanje na iOS-u i Android-u.

Proširite znanje o temi za zdravlje Vašeg djeteta

Partneri