O morskoj vodi
Blagotvorna svojstva soli i morske vode bila su poznata već u antičkim civilizacijama u Kini, Indiji i Grčkoj. Unatrag 2 stoljeća, kada se bilježi razvoj suvremene medicine, slane otopine nalaze široku primjenu u obliku injekcija/infuzija, liječenja bolesti dišnih puteva, očiju i kože. Kada je riječ o ljekovitom djelovanju morske vode, svakako treba istaknuti desetke mikroelemenata koji imaju neposredni utjecaj na stanice, kako ljudskog tijela tako i na mikroorganizme.
Sastojci morske vode
Temeljni sastojak morske vode je natrijev klorid, i upravo zbog njega je moguća primjena u liječenju različitih bolesti. No potrebno je naglasiti da se ipak, prije uporabe u medicinske svrhe, morska voda mora kondicionirati (prilagoditi) kako bi postigli željene ljekovite učinke i izbjegli neželjene.
Uvjeti za korištenje morske vode za ispiranje nosa
Prvi je uvjet da je nužno koristiti vodu vrhunske čistoće, koja ne sadrži:
- teške metale
- organske ugljikovodike (ulje, nafta, benzin, maziva)
- pesticide
- insekticide
Dakle sastojke koji dospijevaju u more slatkovodnim pritokama, nitrate, ftalate i različite mikroorganizme.
Idealna područja su gdje postoji velika izmjena morske vode (npr. područja sa velikim oscilacijama plime i oseke) i nema potencijalnih zagađivača u okolici (industrija, poljoprivredna zemljišta).
Svakako treba istaknuti prisustvo planktona (biljni, bakterijski i životinjski) koje je nužno ukloniti kako bi otopina bila prikladna za daljnju prilagodbu i izradu medicinskih pripravaka. Uobičajena slanost mora (uobičajeno oko 3,5% NaCl) uzrokuje iritaciju sluznice nosa unatoč nekim očitim blagotvornim svojstvima.
U našim stanicama i tjelesnim tekućinama je slanost 0,9% NaCl-a (tzv. fiziološka slanost). Nizom istraživanja je pokazano da 2,3% otopina NaCl posjeduje optimalnu hipertoničnost koja udružuje blagotvorna svojstva hipertonične morske vode s odličnom podnošljivošću.
Funkcija nosa
Neobičan je značaj nosa u funkcioniranju dišnih organa. On je prvi dio dišnog sustava, glavni put zraka u i iz pluća. Nosna šupljina je prekrivena zaštitnom membranom koja se naziva nosna sluznica. Nos filtrira, zagrijava/hladi i vlaži zrak prije nego prođe prema doljnjim dišnim putevima, sinusima i ušima.
O značaju funkcije nosa govori i podatak da kroz nos prolazi oko 10.000 kubičnih metara zraka. Procjenjuje se da je ukupna površina sluznice nosa oko 180 kvadratnih centimetara (usporedivo s površinom otvorene šake).
Dodatno, gotovo jednaka površina sluznice se nalazi u brojnim šupljinama (sinusima) koje okružuju nosnu šupljinu. Osim navedenog, nos je organ njuha a pridonosi i zvuku glasa te osjetu okusa.
O sluznici nosa i njenoj funkciji
Sluznica nosa je neobično dobro prokrvljena, procjenjuje se da ima značajno više kapilara u usporedbi sa mišićima i jetrom. Razumljivo, obzirom na količinu zraka koju treba vlažiti i grijati/hladiti.
Riječ je o iznimno propusnim kapilarama što omogućava visoku učinkovitost u izvršavanju zadaće. No treba imati na umu da zbog navedenih obilježja svi lijekovi koje se unose u nos (u obliku kapi ili praha) iznimno brzo ulaze u krvotok i šire po cijelom organizmu.
Dio sluznice gdje iz lubanjske jame dolaze njušni živci (površina oko 10 kv. cm) omogućava izravni prodor navedenih lijekova u moždanu tekućinu i mozak zaobilazeći tzv. krvno moždanu barijeru koja značajno priječi prolaz lijekova iz krvotoka u mozak.
Dekongestivi nosne sluznice (kolokvijalno nazvane kapima za odštopavanje nosa) snažno djeluju na krvne žile čime se postiže poželjan učinak smanjenja otoka sluznice i smanjenja sekrecije (povećavaju prohodnost), no nije poznato imaju li kakvog utjecaja na krvne žile mozga. Kapi koje sadrže dodatak antibiotika i kortikosteroida stoga treba izbjegavati, naročito u ranom djetinjstvu.
Anatomija sluznice nosa – od čega se sastoji?
Sluznica dišnih puteva ima trepetljike koje su uronjene u sluz. U sluzi se nalaze sluznička protutijela koja trenutno inaktiviraju veliki broj bakterija, virusa i gljivica. Trepetljike u koordiniranim valovima „metu“ sluz prema stražnjem dijelu nosa i ona sklizne niz grlo gdje se proguta, radije nego da se udahne u pluća. Potom želučana kiselina razara sve štetne nečistoće.
Trepetljike u nosu pulsiraju 400-800 puta svake minute. U nekim uvjetima one se sporije kreću i manje učinkovito čiste sluznicu. Uzrok može biti infekcija, niska ili visoka temperatura zraka, zagađenost zraka (npr. dim cigareta), neki lijekovi (npr. antihistaminici – lijekovi protiv alergije), pretjerana suhoća zraka ili prirođena bolest trepetljika zbog koje se značajnoj sporije kreću ili su u potpunosti paralizirane.
Što se događa kod sluznice uslijed začepljenja nosa?
Kod začepljenja nosa uzrokovanog otokom sluznice povećava se gustoća sluzi. Uobičajeno dolazi do prijelaza na disanje na usta čime slabi normalna zaštitna funkcija nosa, remeti se ventilacija sinusa što pogoduje razvoju infekcije i njezinom širenju u sinuse, uši i doljnje dišne puteve.
Najčešći uzroci začepljenja nosa su:
- infekcije
- alergija
- hiperreaktivna sluznica
- reakcija na lijekove
- tjelesni napor
- hormonske promjene (hipotireoidizam, dijabetes, trudnoća)
- gastrični refluks (povrat želučanog sadržaja u nos)
- polipi
- zagađeni zrak
Kako djeluje 2,3% otopina morske vode?
Zbog povišene koncentracije NaCl u otopini dolazi do „izvlačenja“ vode iz natečene sluznice nosa. Time ona postaje tanja a nos prohodniji. Nadalje, brojni minerali morske vode zbog svoje ionske jakosti slabi ionske veze između komponenti sluzi i na taj način ona postaje tekućija i lakše se odstranjuje a sluznica bude vlažnija.
Dodatno, povećana koncentracija soli neposredno priječi rast i razmnožavanje uzročnika infekcije na nosnoj sluznici. 2,3% otopina morske vode ubrzava rad trepetljika (prema istraživanjima za oko 20%) čime se povećava učinkovitost prirodnih mehanizama čišćenja i obrane sluznice.
Ovakva otopina značajno smanjuje stvaranje tzv. medijatora upale – kemijskih supstanci koje se oslobađaju tijekom upale i uzrokuju otok, crvenilo i sekreciju sluznice.
Zanimljivo je da obična, tzv. fiziološka otopina NaCl (0,9%) nije pokazala ovakve učinke; kako u kliničkim tako i laboratorijskim istraživanjima.
Brojne studije pokazuju odličan učinak što se tiče poboljšanja prohodnosti nosa, smanjenja sekrecije ali i potrebe za korištenjem drugih lijekova koji imaju za svrhu olakšati tegobe. I što je najvažnije, svi radovi pokazuju odličnu podnošljivost, te se stoga može primjenjivati bez ograničenja kada je riječ o dobi (može od dojenačkog uzrasta), vrsti moguće pridružene bolesti (pojačani rad štitaste žlijezde, povišeni tlak, srčane i moždane bolesti) ili stanja (trudnoća) i trajanju terapije.
Odlično je sredstvo za:
- dnevno održavanje higijene nosa
- za sportaše (olakšava disanje u naporu) i
- za osobe koje su postale ovisne o kapima za nos (dekongestivima)
Jedino treba imati na umu veličinu i razvedenost površine nosne sluznice, stoga ovu otopinu treba primjenjivati obilato i putem raspršivača (spreja ili propiranjem većim količinama pomoću sustava za ispiranje nosa).
I konačno, jednaki učinak postoji i na sluznici doljnjih dišnih puteva, stoga se preporuča kao inhalacijska terapija u svim bolestima koje obilježava otok sluznice i pojačana sekrecija (infekcija, alergija).
U slučaju bilo kakvih dodatnih pitanja vezanih uz poboljšanje prohodnosti nosa otopinom morske vode, slobodno kontaktirajte prof. dr. sc. Milivoja Jovančevića dr. med. putem LittleDot web aplikacije ili aplikacija za Android i iOS.
