Preskoči na sadržaj

LittleDot tim stručnjaka educira vas za zdraviji život djeteta

 

Pogledajte sve članke

Prehrana djece s atopijskim dermatitisom

Sep 16, 2018 | Prehrana

Atopijski dermatitis (AD)  je najčešća dječja kronična upalna bolest kože koju karakteriziraju neugodni simptomi poput ekcema, suhe kože i jakog svrbeža i koji mogu narušiti život oboljelih i njihovih bližnjih. Sam mehanizam nastanka bolesti nije u potpunosti razjašnjen, ali jasno je da genetska predispozicija, različiti okolišni čimbenici kao i osobitosti imunološkog odgovora djeteta pridonose razvoju bolesti. Poznato je da određeni dio djece s AD-om u kasnijoj životnoj dobi obolijeva od bronhijalne astme i alergijskog rinitisa, a taj je rizik povećan kod djece s težim oblicima AD-a ili onih kod kojih je dokumentirana osjetljivost na nutritivne alergene.  Dodatno, dokumentirano je da neodgovarajuća prehrana može pogoršati simptome bolesti zbog čega bi se uz pedijatra i dermatologa, u kontroli AD-a bilo mudro savjetovati i s nutricionistom.

Može li se prevenirati razvoj atopijskog dermatitisa?

Poznato je kako djeca majki s atopijskim dermatitisom imaju veći rizik da i sami razviju bolest pa se buduće majke često pitaju mogu li modifikacijama u svojoj prehrani djelovati preventivno. Iako se pokazalo da eliminiranje alergena iz prehrane trudnica i dojilja nema preventivni učinak ono što može biti od koristi je isključivo dojenje prvih 5-6 mjeseci. Zanimljivo, prema studiji objavljenoj  2005. godine u časopisu European Journal of Clinical Nutrition prehrana dojilja koja obiluje vitaminom C može dodatno smanjiti rizik od AD-a u dojene djece. Ukoliko dijete, pak, ima pozitivnu atopijsku predispoziciju a nije dojeno, u svrhu prevencije mogu se preporučiti dojenački pripravci na bazi proteinskih hidrolizata.

U prevenciji, od ključne je važnosti i pravovremeno uvođenje dohrane što prema krovnim institucijama znači između navršenih 5-6 mjeseci mjeseca života. Ako dojeno dijete dobro napreduje idealno je započeti s dohranom kada navrši 6 mjeseci. Kasnije uvođenje namirnica kao i prerano započinjanje dohrane može potaknuti AD.

Probiotici su još jedno područje koje majkama daje razlog za optimizam. Naime, brojne su studije pokazale da se u visokorizične djece čije su majke tijekom trudnoće i laktacije uzimale probiotik Lactobacillus rhamnosus (LGG) značajno smanjio rizik od  razvoja AD-a. Vitamin D  također pokazuje preventivni potencijal.

Postoji li veza između alergija na hranu i atopijskog dermatisa?

Znanstvena istraživanja ukazuju na čvrstu vezu između atopijskog dermatisa i alergija na hranu. Najčešće namirnice koje izazivaju alergiju kod djece su jaja, kravlje mlijeko, pšenica, soja, kikiriki i riba.  Roditelji često znaju primijetiti kako određena hrana pogoršava simptome AD-a te samostalno staviti dijete na prehranu bez spornih namirnica, no ovaj pristup može dovesti do slabijeg rasta te razvoja brojnih  nutritivnih deficita i ne preporuča se.

Postoji li korelacija između  unosa određenih namirnica i pogoršanja simptoma AD-a preporuka je dijete u suradnji s nutricionistom staviti na eliminacijsku dijetu kroz period od 4 do maksimalno 6 tjedana. Ne popravi li se stanje ili se čak ono pogorša izbačena namirnica nije okidač bolesti i nije preporučljivo izbaciti je iz prehrane.  Poboljša li se stanje savjet je napraviti alergološki test kako bi se uistinu potvrdila alergija na hranu. Inače, smjernice Američkog Dermatološkog društva savjetuju testiranje djece mlađe od 5 godina s umjerenim do  teškim oblikom AD-a, a kojima standardna terapija ne pomaže i to na alergiju na mlijeko, jaje, kikiriki, pšenicu i soju.

Dokaže li se testovima alergija na jednu ili više namirnica izbacivanje problematične hrane može dovesti do poboljšana simptoma, no sve eliminacije iz prehrane je potrebno provesti u suradnji s nutricionistom. Osim što će pomoći u identifikaciji svih namirnica koje sadrže alergene namirnice (nerijetko se sporne namirnice nalaze „sakrivene“ u brojnim prehrambenim proizvodima), nutricionist će izradom individualnog jelovnika osigurati da dijete  prehranom zadovolji svoje energetske potrebe kao i potrebe na vitaminima i mineralima kako se ne bi razvili nutritivni deficiti na koje su djeca osobito osjetljiva. Dobra je vijest kako nutritivne alergije dokazane u najmlađoj dobi najčešće prolaze kako djeca rastu.

Kako prilagoditi prehranu oboljele djece?

Prehrana djeteta s atopijskim dermatisom  treba biti uravnotežena i raznolika prilagođena dobi djeteta. Temeljna preporuka je prehranu bazirati na cjelovitoj hrani s niskim alergenim potencijalom: žitaricama i mahunarkama te povrću i voću, ribi i mesu. Iako su sve namirnice dozvoljene i poželjne, (naravno ukoliko nije dokazana alergija), industrijske prerađene namirnice koje sadrže značajnu količinu  aditiva ne bi se smjele naći na jelovniku oboljelih. Procesirani mesni proizvodi, brza hrana, slatkiši također nisu primjereni odabir.  Nerijetko namirnice poput čokolade, citrusa, rajčice ili jagoda mogu pogoršati svrbež kože pa je preporuka ograničiti i njihov unos.

Pomažu li dodaci prehrani?

Dodaci prehrani i atopijski dermatitis su tema brojnih istraživanja, no rezultati su nekonzistenti i nažalost ne postoji supstanca za koju se može jednoznačno tvrditi da pomaže u kontroli simptoma. Najviše dokaza u ublažavanju simptoma govori u prilog omega-3 masnih kiselina, osobito eikozapentaenske kiseline (EPA) te gama-linolenske kiseline iz ulja noćurka. I vitamin D može biti od koristi i to osobito u djece koja imaju niske razine vitamina D u serumu.

Iako su se probiotici pokazali korisnim u prevenciji nastanka bolesti, u svrhu kontrole simptoma dokazi nisu toliko snažni.

Mutlivitaminsko-mineralni pripravci neće biti od koristi u kontroli simptoma bolesti, no postaju nužni kod djece kod koje se zbog dokazane alergije na hranu izbacuju pojedine namirnice ili skupine namirnica. Pristup suplementaciji, u stvari, treba biti individualan te je najbolje savjetovati se s nutricionistom prije posezanja za pripravcima.

 

Literatura:

  • Finch J, Munhutu MN, Whitaker-Worth DL. Atopic dermatitis and nutrition. Clin Dermatol. 2010;28(6):605-14.
  • Katta R, Schlichte M. Diet and Dermatitis: Food Triggers. The Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology. 2014;7(3):30-36.
  • Silverberg, NB et al. Diet and Atopic Dermatitis. Cutis. 2016;97(3):227-232.
  • Hoppu U, Rinne M, Salo-Väänänen P, Lampi AM, Piironen V, Isolauri E. Vitamin C in breast milk may reduce the risk of atopy in the infant. Eur J Clin Nutr 2005;59:123-8.
  • Thestrup-Pedersen K. Treatment principles of atopic dermatitis. J Eur Acad Dermatol Venereol 2002;16:1-9.
  • Lee J, Seto D, Bielory L. Meta-analysis of clinical trials of probiotics for prevention and treatment of pediatric atopic dermatitis. J Allergy Clin Immunol 2008;121:116e.11-21.e11.

Sandra Krstev Barać

Sandra Krstev-Barać, mag. nutr

Nutricionizam

Bilježite bitne trenutke u razvoju i životu djeteta

Besplatno preuzmite aplikaciju LittleDot kojom možete pratiti razvoj Vašeg djeteta, navike spavanja, hranjenje te sve ključne trenutke u njihovom životu.