Probiotici se danas koriste u prevenciji i suportivnom liječenju raznih bolesti i tegoba, najčešće onih vezanih za probavni sustav. Koriste se također i u spriječavanju dijareje (proljeva) kao česte nuspojave uslijed primjene antibiotika, budući se djelovanje antibiotika zasniva na „uništavanju“ bakterija, kako patogenih (štetnih) tako u određenoj mjeri i onih „dobrih“.
Danas je u ljekarnama prisutan sve veći broj proizvođača raznih probiotičkih sojeva, što roditeljima na prvi pogled otežava donošenje odluke koji probiotik izabrati, ali prije nego krenemo tim putem, pojasniti ćemo zašto je poželjna primjena probiotika.
Uloga probiotika i što je to mikrobiom
Poznato je da različite organske sustave čovjeka koloniziraju „dobre bakterije“ (u probavnom sustavu, na koži, u urinarnom traktu, vaginalnom području itd.) i upravo one imaju važnu ulogu u očuvanju našeg zdravlja. Kad govorimo o ovim „dobrim bakterijama“ koje su sastavni dio našeg tijela koristimo izraz mikrobiom.
Naš mikrobiom razvija se već od samog rođenja, a vaginalni porod doprinosi boljem razvoju mikrobioma novorođenčeta od poroda carskim rezom. Sastav mikrobioma se mijenja i ovisi o brojnim vanjskim faktorima kao što su prehrana i primjena lijekova stoga svatko od nas ima jedinstvenu strukturu mikrobioma, slično kao otisak prsta.
Ukoliko dođe do razvoja bakterija koje ne pogoduju našem zdravlju (ali nisu patogene odnosno ne uzrokuju infekciju) tada govorimo o neravnoteži mikrobioma (disbiozi). Mikrobiom ima ulogu u tijeku raznih bolesti (npr. upalnih bolesti crijeva, sindroma iritabilnog crijeva, metaboličkih bolesti, dijabetesa tipa II, pretilosti, alergija…), a u prilog tome govori činjenica da je 60 – 70 % stanica imunološkog sustava čovjeka prisutno upravo u crijevima te da nas mikrobiom probavnog sustava štiti od patogena („štetnih“ mikroorganizama).
U prevenciji disbioze i suportivnom liječenju stanja koja su usko povezana s razvojem disbioze primjenjuju se probiotici.
O probioticima se također govori kao „dobrim bakterijama“ što je u skladu s doslovnim prijevodom „pro-bios“ – „za život“. Osim bakterija, u grupu probiotika ubrajamo i kvasac Saccharomyces cerevisiae var.boulardii.
Koji probiotik odabrati uslijed primjene antibiotika?
Najčešći lijekovi koji kod djece mogu uzrokovati disbiozu su antibiotici s posljedičnim razvojem dijareje koja može nastupiti već prvi dan, ali i unutar dva mjeseca od početka primjene antibiotika. Ovisno o vrsti antibiotika ova nuspojava može biti različitog intenziteta i učestalosti pojave.
U prevenciji dijareje (proljeva) koja je posljedica primjene antibiotika poželjno je koristiti probiotik. Svaki probiotik ima svoje specifično djelovanje stoga željeni učinak probiotika može izostati ako se ne odabere adekvatan probiotik u skladu s potrebama.
U prevenciji dijareje, kao posljedice primjene antibiotika kod djece, prema preporukama Svjetske gastroenterološke organizacije i ESPGHAN radne grupe za probiotike savjetuje se primjena sljedećih sojeva probiotika:
- Lactobacillus rhamnosus GG (LGG): doza 1-2 X 1010 CFU; primjena 3 h od primjene antibiotika.
- Saccharomyces boulardii: doza 250-500 mg; primjena ovog probiotika može biti u isto vrijeme kada i primjena antibiotika.
Što zaključiti u vezi probiotika?
Nije svaki probiotik isti stoga je prilikom odabira probiotika poželjno konzultirati se s ljekarnikom ili liječnikom te u sklopu LittleDot aplikacije bilježiti popis lijekova koje dijete koristi, budući da lijekovi mogu uzrokovati disbiozu mikrobiote probavnog sustava.
Ukoliko ste do sada već koristili pojedinu vrstu probiotika, korisno je zabilježiti i taj podatak.
Probiotici svoje pozitivne učinke na zdravlje mogu ostvariti u vidu prevencije ili suportivnog liječenja raznih bolesti i tegoba kao što su bakterijske i virusne infekcije probavnog sustava, dojenačke kolike, atopijske dermatitis itd. te je za svako pojedino stanje potrebno odabrati određen probiotik.
Stručna konzultacija za pravilan odabir probiotika je omogućena digitalnim putem kroz mobilnu i web aplikaciju LittleDot.
