Akutne infekcije dišnih puteva

Akutne infekcije dišnih puteva – Sve što trebate znati

Koliko ste puta bili prehlađeni ili bolesni u protekloj godini posebno teškoj zbog COVID-19 pandemije i smanjene mogućnosti odlaska liječnicima obiteljske medicine? Jeste li znali da su akutne infekcije dišnih puteva jedan su od glavnih razloga kontaktiranja liječnika obiteljske medicine? Prema statističkim podacima, odrastao čovjek u prosjeku oboli tri do pet puta godišnje, a djeca i do deset puta. Do učestalih infekcija dišnih putova dolazi zato što se radi o najotvorenijim organskim sustavima prema okolišu. Najčešće su infekcije gornjeg dijela dišnog sustava, a u ovu skupinu možemo ubrojiti običnu prehladu, gripu te razne bakterijske infekcije. Saznajte sve o akutnim infekcijama dišnog sustava od Marine Šandrk, mag. pharm. s kojom možete stupiti u kontakt putem LittleDot aplikacije za sva dodatna pitanja.

Kako dijelimo akutne infekcije dišnih puteva?

Infekcije gornjih dišnih puteva

Akutne infekcija dišnih puteva dijelimo na infekcije gornjih i donjih dišnih puteva. Infekcije gornjih dišnih puteva uključuju upalu sluznice nosa, ždrijela, grkljana i dušnika i njihove komplikacije, te upalu uha i sinusa. Najčešće se radi o blagim virusnim respiratornim infekcijama praćenim povišenom tjelesnom temperaturom, grloboljom, hunjavicom, kašljem i kihanjem. Najčešći uzročnici su respiratorni virusi, dok su sinusitis i otitis posljedica bakterijske superinfekcije (S. pneumoniae, H. influenzae, M. catarrhalis).

Gripa je najteža virusna infekcija dišnog sustava s karakterističnom kliničkom slikom bolesti, uzrokovana virusima influence A i B. Gripa se svake godine pojavljuje epidemijski u zimskim mjesecima, a može biti praćena brojnim komplikacijama, osobito kod starijih ljudi i u drugih kroničnih bolesnika.

Infekcije donjih dišnih puteva

Akutne infekcije donjih dišnih puteva obuhvaćaju tri osnovna entiteta: akutni bronhitis, egzacerbacije kronične opstruktivne bolesti pluća i pneumonije. Infekcije donjih dišnih puteva prati puno teža klinička slika, a ishod može biti i smrtonosan. Uzročnici akutnog bronhitisa su najčešće respiratorni virusi, dok je kod egzacerbacije KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti) riječ o naglom pogoršanju osnovne bolesti, a uzročnici su najčešće bakterije (H. influenzae, S. pneumoniae, M. catarrhalis).

Pneumonija je najteža upalna bolesti dišnog sustava. Najvažniji uzročnici pneumonija u općoj populaciji jesu: Streptococcus pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydophila pneumoniae, Legionella pneumophila, zatim Haemophilus influenzae te respiratorni virusi, a u našoj populaciji i Chlamydophila psittaci (psitakoza) i Coxiella burnetii (Q-groznica).

Najčešći uzročnici akutnih infekcija dišnih puteva

Akutne infekcije dišnih puteva mogu biti uzrokovane različitim mikroorganizmima, uključujući viruse, bakterije i gljivice. Razumijevanje ovih uzročnika ključno je za pravilno liječenje i prevenciju komplikacija.

Virusni uzročnici

Virusi su najčešći uzročnici akutnih infekcija dišnih puteva, a neki od njih izazivaju i sezonske epidemije. Infekcije virusnog podrijetla obično se prenose kapljičnim putem (kihanjem, kašljanjem) ili kontaktom s kontaminiranim površinama.

Najčešći virusni uzročnici uključuju:

• Rinovirus: Najčešći uzročnik obične prehlade, odgovoran za oko 50% svih infekcija gornjih dišnih puteva.
• Influenca (gripa): Uzrokovana virusima influence A i B, karakteristična po visokoj temperaturi, bolovima u mišićima i umoru.
• Adenovirus: Može uzrokovati infekcije ždrijela, konjunktivitis i upalu pluća.
• Respiratorni sincicijski virus (RSV): Često pogađa malu djecu i može dovesti do bronhiolitisa ili upale pluća.
• Koronavirusi: Uključuju SARS-CoV-2 i druge sojeve koji mogu uzrokovati simptome prehlade do ozbiljnih respiratornih infekcija.

Infekcije uzrokovane virusima obično su samolimitirajuće, što znači da prolaze same od sebe, uz simptomatsko liječenje.

Bakterijski uzročnici

Bakterijske infekcije dišnih puteva mogu se razviti kao primarne infekcije ili kao sekundarne komplikacije nakon virusne infekcije. Uglavnom zahtijevaju liječenje antibioticima.

Najčešći bakterijski uzročnici uključuju:

• Streptococcus pneumoniae: Glavni uzročnik bakterijskih upala pluća, sinusitisa i otitisa.
• Haemophilus influenzae: Čest uzročnik bronhitisa i bakterijskih upala sinusa i srednjeg uha.
• Moraxella catarrhalis: Uobičajen uzročnik infekcija gornjih dišnih puteva, osobito kod djece.
• Streptococcus pyogenes: Uzrokuje streptokoknu anginu i može dovesti do komplikacija poput reumatske groznice.

Kod bakterijskih infekcija važno je pravovremeno prepoznati simptome i započeti odgovarajuće liječenje antibioticima kako bi se izbjegle komplikacije.

Gljivični uzročnici

Gljivične infekcije dišnih puteva su rjeđe, no mogu predstavljati ozbiljan problem kod imunokompromitiranih osoba, poput pacijenata koji primaju kemoterapiju ili osoba s transplantiranim organima.

Liječenje gljivičnih infekcija dišnih puteva obično uključuje specifične antifungalne lijekove.

Savjeti za prevenciju akutnih infekcija dišnih puteva

Uzročnici akutnih infekcija dišnih puteva se vrlo lako prenose s čovjeka na čovjeka, bilo kapljičnim putem ili dodirom, a neki se od njih na metalnim ili plastičnim podlogama zadržavaju i do 48 sati.

Iako ne možemo u potpunosti izbjeći zarazu, možemo poraditi na prevenciji i svesti mogućnost širenja zaraze na najmanju moguću mjeru. Mjere prevencije su sljedeće: pranje ruku, nošenje zaštitne maske, održavanje fizičke udaljenosti, održavanje opće higijene, čišćenje klimatizacijskih uređaja, redovito vježbanje i održavanje tjelesne težine.

Pranje ruku je jako učinkovita metoda sprječavanja širenja zaraze. Ruke je potrebno prati sapunom i na ispravan način. Treba znati da se na glatkim predmetima od plastike i metala, kao što su ručke, kvake ili tipkovnice, virusi mogu zadržati čak do 48 sati. U nemogućnosti čestog pranja ruku, dobro je uz sebe uvijek imati maramice s antiseptikom ili bočicu antiseptika.

Nošenje zaštitne maske štiti od širenja zaraze jer se većina virusnih infekcija prenosi kapljičnim putem s osobe na osobu.

Klima uređaji mogu biti rasadnici različitih mikroorganizama te ih je potrebno redovito očistiti.

Održavanje opće higijene podrazumijeva pranje ruku, provjetravanje prostorija, čišćenje radnih ploha i dječjih igračaka. Ne preporučuje se dijeljenje čaša i drugog pribora za jelo s prehlađenim članom kućanstva.

Redovito vježbanje je izuzetno važno jer jača naš imunološki sustav i time postajemo otporniji. Osim toga, vježbanje omogućava održavanje idealne tjelesne težine, a važno je napomenuti da pretilost predstavlja rizični faktor za teži oblik bolesti i povezuje se s većom smrtnosti.

Simptomi akutnih infekcija dišnih puteva

Pod akutnim infekcijama gornjeg respiratornog sustava najčešće podrazumijevamo blagu bolest, običnu prehladu, te nešto teži oblik s blago povišenom tjelesnom temperaturom koji nazivamo febrilni respiratorni katar. U 50% slučajeva uzročnik je respiratorni virus – rinovirus. Simptomi uključuju kihanje, curenje nosa i peckanje u grlu. Naknadno se mogu javiti začepljenost nosa, osjećaj punoće u uhu, glavobolja, blago povišena tjelesna temperatura, kašalj i umor. Simptomi obično traju do deset dana, dok se suhi kašalj može zadržati još naredna tri tjedna.

Liječenje akutnih infekcija dišnih puteva

Liječenje akutnih infekcija dišnih puteva prvenstveno je usmjereno na ublažavanje simptoma, poboljšanje kvalitete života pacijenta tijekom bolesti i smanjenje rizika od komplikacija. Liječenje je simptomatsko. S obzirom na to da je većinom riječ o virusnom infekcijama, liječenje antibioticima nije učinkovito.

Simptomatsko liječenje

Simptomatsko liječenje podrazumijeva terapiju usmjerenu na smanjenje tegoba povezanih s infekcijom dišnog sustava, bez obzira na to koji je uzročnik bolesti.

Bol i povišena tjelesna temperatura mogu se liječiti paracetamolom, ibuprofenom i acetilsalicilatnom kiselinom. Riječ je o lijekovima koji se mogu samostalno kupiti u ljekarni (OTC režim), no prilikom kupnje potrebno je savjetovanje s ljekarnikom jer određeni lijekovi ili njihove kombinacije nisu pogodne za svakoga. Posebna pažnja usmjerena je na kronične bolesnike i djecu.

Začepljenost nosa i curenje iz nosa mogu se liječiti lijekovima koji se nalaze u obliku sprejeva i kapi za nos. Riječ je o dekongestivima koje se ne smije uzimati duže od 7 dana u kontinuitetu jer se, u suprotnom, oštećuje sluznica nosa i pogoršava postojeće stanje. Preporučuje se obilno ispiranje nosa sprejevima koji sadrže morsku vodu ili fiziološku otopinu.

Za ublažavanje kašlja na raspolaganju su sirupi koje je također moguće kupiti u ljekarni u okviru samoliječenja. Važno je razlikovati tip kašlja i prema tome preporučiti odgovarajući lijek. Peckanje u grlu i bol mogu se liječiti pastilama za grlo koje sadrže antiseptik. Ne treba zaboraviti i nefarmakološke metode kao što su obilna hidracija, ventilacija i vlaženje prostora u kojem se boravi.

Odmor i oporavak mirovanje je ključno za brz oporavak. Smanjenje fizičke aktivnosti pomaže tijelu da usmjeri energiju na borbu protiv infekcije.

Simptomatsko liječenje je temeljno za većinu virusnih infekcija i, uz odgovarajuću podršku, većina pacijenata se oporavlja bez potrebe za dodatnim intervencijama.

Kada je potrebno potražiti medicinsku pomoć?

Liječničku pomoć potrebno je zatražiti u sljedećim situacijama:

1. ako simptomi prehlade potraju duže od deset dana
2. ako se pojave bijele naslage na tonzilama – moguća streptokokna upala grla, koja se liječi antibioticima
3. ako se javi visoka temperatura praćena zimicama i tresavicama ili iskašljavanjem gustog sadržaja
4. ako se pojave bolovi u prsima, plava boja usana ili noktiju i zaduha (neugodan osjećaj otežanog disanja)

Liječničku pomoć potrebno je potražiti ako prehladu dobije osoba koja ima kroničnu bolest pluća ili srca, dijabetes, koja prima kemoterapiju ili ima neku drugu bolest koja oštećuje imunološki sustav.

Komplikacije neliječene infekcije

Ako se stanje pogorša i ne obrati se na vrijeme liječniku, moguće je napredovanje bolesti i najčešće se na postojeću virusnu infekciju nadoveže bakterijska superinfekcija u obliku otitisa, sinusitisa ili faringitisa. Takva stanja je potrebno liječiti antibioticima. Posebno treba biti oprezan kod novorođenčeta kojima se stanje pogorša u izuzetno kratkom vremenskom periodu.

Kućno liječenje akutnih infekcija dišnih puteva

Liječenje akutnih infekcija dišnih puteva kod kuće podrazumijeva strogo mirovanje, obilnu hidraciju, ventilaciju prostora te održavanje prethodno spomenutih higijenskih mjera.

Povišena tjelesna temperatura se skida antipireticima prema uputi ljekarnika. Strogo je zabranjeno umatati djecu u mokre hladne ili alkoholne obloge. Ako se temperatura ne spušta upotrebom paracetamola, može se dodati ibuprofen. Pomoći mogu i prije spomenuti dekongestivi kao i ispiranje nosa fiziološkom otopinom. Uzimanje vitamina C može skratiti duljinu trajanja infekcije.

Kronični bolesnici trebaju redovito uzimati svoju terapiju, pogotovo oboljeli od kroničnih bolesti dišnih puteva, ali i svi ostali. Uzimanje dodataka prehrani koji jačaju imunitet može u određenoj mjeri povećati otpornost našeg imunološkog sustava da se adekvatnije bori s infekcijom.

Za sva dodatna pitanja ili nejasnoće, zatražite savjet Marine Šandrk, mag. pharm., koja je dostupna za pitanja iz područja kašlja, kongestije nosa, probavnih smetnji, kožnih oboljenja, inhalacijske tehnike i nuspojava putem LittleDot aplikacije. Ako još nemate aplikaciju, preuzmite je ovdje!