Vernix caseosa (nakupine odumrlih stanica i sluzi) je prirodna zaštita kože tijekom cijele trudnoće. Najbolji je losion kojega čovjek ikada susretne i preporuča se umasirati ga u kožu odmah po porodu. Najčešće se novorođenčad odmah po porodu kupa uz uporabu antibakterijskih sapuna čime se uklanja prirodni kiseli zaštitni sloj (postoji prirodna kiselost kože) i remeti osjetljiva ravnoteža bakterijske flore. Zdravo, terminski rođeno dijete ne treba prati sapunom, tek sa trljačicom i malo tople vode ukloniti tragove krvi, ako ih ima. Uklanjanje vernixa se ne preporuča. Majka može jagodicama prstiju, nježno, dok dijete leži pokraj nje, umasirati vernix u kožu novorođenčeta. Kod prenešene djece koža bude ispucana i suha jer se vernix upio. U takvim slučajevima se ne preporuča mazanje kože. Površni sloj će otpasti i ostat će zdrava koža.
„Što manje – to bolje!“
Do sada su roditelji osjećali potrebu pružiti što više njege koristeći različite preparate jer ideal je čista i mirišljava beba. Obzirom na vulnerabilnost i nezrelost kože novorođenčad je potencijalno ugrožena uslijed korištenja velike količine raznih sredstava za higijenu i njegu. Moguća je povezanost sa povećanjem učestalosti ekcema, astme i drugih alergijskih bolesti. Stoga se preporuča koristiti samo vodu u higijeni tijela novorođenčeta.
Prije započinjanja njege, naročito prije njege pupčanog bataljka, treba temeljito oprati ruke. Prve kupke treba obavljati samo vodom i pamukom (tupferi ili eventualno trljačica). Time se štiti nježna koža dok je osjetljiva na infekcije, kemijska sredstva i isušivanje. Posebnu pozornost prigodom pranja obratiti područjima pazuha, iza ušiju, ispod brade i pelenskom dijelu. Također treba dobro oprati područje između prstiju na rukama i nogama. Kako bi se dijete držalo utopljenim, preporuča se otkriti samo dio tijela koji se pere.
Naslage na vlasištu se nježno uklanjaju češljem (ponijeti češalj u bolnicu). Pranje kože oko očiju se ne preporuča, u slučaju pojave iscjetka može se oprati prokuhanom vodom ili sterilnom fiziološkom otopinom. Nosni i slušni kanali se ne trebaju čistiti, svakako treba izbjegavati štapiće s vatom.
Kod prijevremeno rođenih još je značajnije ne koristiti kemijska sredstva za njegu, barem do termina kada su se trebali roditi.
Posebnu pozornost prigodom pranja obratiti područjima pazuha, iza ušiju, ispod brade i pelenskom dijelu. Također treba dobro oprati područje između prstiju na rukama i nogama. Kosa se ne mora prati prigodom svakog kupanja. Ako se čini umazanom, može se uzeti kap blagog šampona i nježno utrljati u vlasište.
Njega pupka
Područje pupčanog bataljka treba održavati čistim i suhim. Bataljak treba izložiti zraku, gornji rub pelene previti prema unutra. Vlažnim pamučnim tupferom oprati područje pupka samo u slučaju da bude zamazano stolicom. Nekada se savjetovala primjena alkohola i antibiotskih prašaka na bataljak tijekom svake promjene pelena. Istraživanja su pokazala da će bataljak prije otpasti ako se ne dira.
Ukoliko se javi crvenilo, gnojni iscjedak ili neugodni miris pupčanog bataljka treba potražiti savjet liječnika.
Što nakon defekacije?
Najbolje je što prije nakon defekacije oprati zamazane dijelove tijela pod mlazom tekuće mlačne vode. Nakon toga posušiti kožu perianalne i perigenitalne regije. Vlažne maramice, bez dodatka alkohola i jakih mirisa koristiti kao alternativu, tek nakon 1. mjeseca života.
Njega spolovila
U muškog dojenčeta potezati prepucij samo do mjere dok se to može bez primjene bilo kakve sile. Eventualnu nečistoću oprati vatom namočenom u vodu. Nakon navršene godine dana, ukoliko se prepucij može lako prevući, može se koristiti sapun i voda. Uobičajeno kompletno prevlačenje postaje moguće do 5. godine.
U ženskog dojenčeta ukloniti eventualne ostatke stolice vaticom namočenom u mlačnu vodu, potezom odozgora prema dolje. Za svaki naredni potez uzeti novu vatu.
Kupanje u kadici
Sa kupanjem u kadici se može započeti kada zaraste pupčana ranica. Preporučamo upotrebu većih kadica ravnog dna jer pruža više slobode i užitka “plivanja”. Sve što je potrebno za njegu djeteta treba biti nadohvat ruke. Ne treba se udaljavati od djeteta, uvijek jednom rukom budite u kontaktu s njim. Temperatura prostorije oko 240 a temperatura vode 370 C.
Šamponiranje kose i odabir šampona za dijete
Većina dojenčadi tijekom prve godine ne treba šamponiranje kose. Ako je potrebno zbog puno kose, treba koristiti blage šampone koji ne smiju sadržavati sintetske mirise, boje niti visoko alergene i iritirajuće konzervanse.
Generalno, šamponi za kupanje nisu potrebni tijekom prve godine života, teže se uklanjaju (ispiraju) sa kože i potrebno je tuširanje. Sapun za njegu dojenčadi (ali i kože odraslih) mora biti neutralan ili blago kiseo (pH oko 5,5) što je naznačeno na ambalaži proizvoda).
Sindeti (synthetic detergents) su moderna alternativa sapunima. Peru dobro kao i sapuni, ali su u prednosti zbog postojanosti prema tvrdoj vodi, nižih su pH vrijednosti i bolje podnošljivi za kožu, posebno onu s kroničnim ekcemom.
Pjenušave kupke se u najranijoj dobi ne prepručaju. Naime, većina ovih kupki sadrži detergente koji uništavaju korisnu bakterijsku floru kože i uklanjaju zaštitni kiseli sloj sa kože. Smatraju se čestim uzrokom vaginitisa i upala mokraćnog sustava dojenčadi.
Zimi je koža sklonija jačem isušivanju tako da se u periodu većih hladnoća preporuča rjeđe kupanje dojenčadi.
Ukoliko dijete plače prigodom kupanja u kadici, treba nastojati zadržati smirenost i oprati dijete koliko je to moguće u tom trenutku, izvaditi ga iz vode, umotati u ručnik i priviti uz sebe. Nakon nekoliko dana pranja djeteta na prematalici mokrom trljačicom, može se ponovno pokušati s kupanjem u kadici.
Maslinovo ulje se ne preporuča kao sredstvo za njegu dojenačke kože. Naime oleinska kiselina iz maslinovog ulja otapa dvoslojne membrane koje međusobno povezuju stanice površnog sloja kože. Ako je potrebno, radije koristite bademovo ulje iz organskog uzgoja.
Pelenski osip
Uobičajeni je oblik upale kože (dermatitisa). Većina dojenčadi ga dobije najčešće u dobi od 8-10 mjeseci. Češće se javlja u novorođenčadi sa soorom (mlječac – gljivična infekcija usne šupljine koju obilježavaju bijele naslage na jeziku i sluznici usne šupljine), dojenčadi koja uzimaju antibiotik ili nakon uvođenja nadohrane. Također mu pogoduju uvođenje novih sredstava za pranje odjeće, tijesne pelene zbog mehaničkog trenja, rjeđe mijenjanje pelena, proljev i uporaba plastičnih gaćica. Zbog slabije imunosti i narušenog integriteta kože česta je superinfekcija gljivicama a ponekad i bakterijama.
U suzbijanju pelenskog osipa potrebna je češća promjena pelena i sušenje kože. Kod jače izraženih oblika treba potražiti savjet patronažne sestre ili liječnika koji će procijeniti potrebu uvođenja krema protiv gljivica ili bakterija.
Za sva dodatna pitanja o njezi kože novorođenog djeteta možete kontaktirati prof.dr.sc. Milivoja Jovančevića putem LittleDot aplikacije.
Ukoliko nemate aplikaciju, lako je preuzmite. Dostupna je za iOS i Android.
