Problemi s uhom, grlom i nosom izuzetno su česti u dječjoj dobi. Jedan od razloga je taj što se njihova tijela i imunološki sustav još uvijek razvijaju. Mnoge strukture u uho-grlo-nos zoni stoga mogu neispravno funkcionirati.

Također, djeca su stalno u pokretu i brzo pokupe infekcije, pa su dječji poremećaji uha, grla i nosa neki od primarnih razloga dječjih posjeta liječniku. Saznajte koji su najčešći otorinolaringološki problemi u dječjoj dobi, što se može poduzeti po pitanju prevencije i kako ublažiti simptome od naše prim. prof. Dr. sc. Željke Roje dr. med.

Koji su najčešći uho-grlo-nos problemi u dječjoj dobi?

Najčešći otorinolaringološki problemi u dječjoj dobi su:

• lošija prohodnost nosa i sukladno tome i Eustahijeve cijevi
• učestale infekcije gornjih dišnih putova
• poremećaji sluha
• alergijski rinitis
• poremećaji disanja tijekom spavanja (hrkanje i apneja)
• krvarenje iz nosa

Koji su uzroci najčešćih otorinolaringoloških problema u dječjoj dobi?

Uzroci su mnogobrojni:

• Genetska predispozicija npr. za alergijski rinitis, za poremećaje sluha i govora
• Izloženost virusima i bakterijama zbog boravka u kolektivu (jaslice, dječji vrtići i škole), boravak u kućanstvu s braćom i sestrama koji idu u školu ili vrtić, pušenje roditelja, neadekvatni uvjeti stanovanja (vlaga, prašina)

Kako roditelji mogu prepoznati prve znakove?

Roditelji moraju pratiti disanje djeteta: diše li dijete na nos ili na usta, hrče li, ima li stanke u disanju, odgovara li na poziv, zapitkuje li stalno ‘Što si rekla?’, približava li se pretjerano televizoru, pojačava li zvuk na TV-u, razvija li uredno govor u predviđenom terminu, ima li problema u izgovoru pojedinih glasova, kako podnosi napor itd.

Što poduzeti po pitanju prevencije otorinolaringoloških problema?

Prevencija se najčešće svodi na prevenciju infekcija gornjih dišnih putova. Naime dijete u godinu dana oboli od 8 do 10 virusnih infekcija gornjih dišnih putova koje mogu predstavljati predispoziciju ili ‘okidač’ za druge bolesti i komplikacije. Savjeti za prevenciju prehlade, gripe, COVID-19 i drugih respiratornih infekcija uključuju:

1. Društvene mjere:
   • Adekvatni pedagoški standardi u vrtićima i školama koji osiguravaju primjeren broj učenika odnosno djece po kvadratnom metru prostora, osigurano provjetravanje prostora, vlaženje zraka, higijena krevetića, igračaka i pribora za jelo
   • Socijalno-ekonomski-zdravstveni standardi koji osiguravaju:
     • raznovrsnu prehranu bogatu vitaminima, elementima u tragovima i mikronutrijentima koji su ključni u imunološkom odgovoru u cjelini
     • adekvatne uvjete stanovanja (grijanje, hlađenje, termoizolacija prostora, vlažnost prostorija)
     • redovitu tjelovježbu
     • suvremenu medicinsku zaštitu i dostupnost liječnika i/ili ljekarnika
     • edukaciju stanovništva – sektor javnog zdravstva
2. Osobne mjere:
   • Vodite računa o zdravlju nosne sluznice tijekom cijele godine. Održavajte redovito higijenu i toaletu korištenjem sprejeva za vlaženje i ispiranje, jer samo vlažna sluznica očuvanog integriteta može se uspješno oduprijeti brojnim virusima koji vrebaju u zimskim mjesecima. Ljeti sve te funkcije obavlja more
   • Izbjegavajte nagle promjene temperature i vlažnosti zraka, jer to jako oštećuje sluznicu nosa i ždrijela. Kad izlazite iz Vaših toplih domova u hladno zimsko jutro stavite šal na nos i usta, te dišite polako dok ne uđete u automobil ili neki drugi zatvoreni prostor
   • Boravite na otvorenom što više (igrajte se u parku, šetajte uz more). Osim što je manja mogućnost prijenosa virusa, izloženost UV zrakama potiče stvaranje vitamina D u našem tijelu koji je važan imunoregulator. Uhvatite doslovno svaku zraku sunca tijekom zime
   • Ne vodite bolesnu djecu u vrtić ili školu, jer će se zbog njih razboljeti još puno djece
   • Perite redovito ruke, jer se virusi zadržavaju na njima do 48 sati. Ne razmjenjujte mobitele ili pribor za jelo
   • U prevenciji i liječenju prehlade mogu se koristiti i prirodni lijekovi kao npr. preparati Echinacee koji imaju i antivirusni i protuupalni učinak
   • NE uzimajte antibiotike za liječenje prehlade. Narodna poslovica kaže: ‘Ako liječiš prehladu, traje 7 dana, a ako je ne liječiš, traje 7 dana.’

Kako roditelji mogu ublažiti simptome? Postoje li dugoročni rizici otorinolaringoloških problema?

Roditelji moraju poduzimati gore navedene mjere, provoditi redovitu toaletu nosa uz uklanjanje sekreta jer malo dijete to ne zna i ne može samo (ispiranje nosa, aspiracija). Naravno, uz to treba redovno snižavati povišenu temperaturu i smanjivati bol.

Dugoročno najviše moramo obratiti pozornost na mogući razvoj kronične upale srednjeg uha i susljednu provodnu nagluhost ako nismo na vrijeme prepoznali da dijete ima problem sekretornog otitisa i poduzeli kirurške mjere u smislu uklanjanja treće mandule i postavljanja cjevčica u uho.

Odgađanjem preporučenog operacijskog zahvata (najčešće iz straha i nepovjerenja prema liječnikovoj preporuci jer je dijete malo pa ga roditelji ne žele staviti pod opću anesteziju) dolazi do toga da bude prekasno jer je šteta već učinjena. Treba vjerovati stručnjaku koji je nakon višemjesečnog praćenja indicirao operaciju jer je to vrijeme kada ona može dati rezultat bez trajnih posljedica. Svako odlaganje može značiti rizik od trajnog oštećenja sluha, a to se automatski reflektira na razvoj govora i socijalizaciju djeteta.

Kako se najčešće liječe uho-grlo-nos problemi? Koji sve liječnici trebaju biti uključeni u proces liječenja?

Liječenje djeteta je uvijek timski rad u kojem sudjeluju: roditelji, tete u vrtiću ili učitelji, pedijatri, otorinolaringolozi i razni drugi profili specijalista. Liječenje se često svodi na kombinaciju lokalne terapije, promjene stila života i povremeno terapije na usta (antibiotici, antialergici itd.) Bitan je proaktivan stav roditelja jer bez toga nema rezultata.

Za sva dodatna pitanja ili nejasnoće, zatražite savjet prim. prof. Dr. sc. Željke Roje dr. med., koja je dostupna za sva pitanja u vezi problema oko uha, grla i nosa kod djece. Ako još nemate aplikaciju, preuzmite je ovdje!