Prehlada i bolesti slične prehladi – simptomi, komplikacije i liječenje

Što uzrokuje prehladu i koliko često se javlja?

Prehlada je jedno od najčešćih oboljenja čovjeka. Iako je većina prehlada blagih i prolaznih, uzrokuju česte izostanke iz škole i s posla (što za oboljele ne mora biti teška tragedija). Osim toga, čest su uzrok nepotrebnog propisivanja antibiotika te bolest koja se može, iako rijetko, zakomplicirati bakterijskom infekcijom koju je tada potrebno liječiti antibioticima.

Prehladu može uzrokovati mnogo različitih virusa. Rinovirusi uzrokuju najveći broj prehlada, ali one mogu nastati i zbog adenovirusa, HMPV-a, koronavirusa i drugih. Iako pojedini sojevi stvaraju imunitet, osoba može imati brojne prehlade tijekom života jer je imunitet kratkotrajan, a sojeva virusa mnogo.

Prosječan odrasli čovjek preboli dvije do tri prehlade godišnje, dok inače zdrava djeca mogu imati 8 do 12 prehlada godišnje.

Kako se prehlada širi?

Prehlada se najčešće prenosi s osobe na osobu putem ruku kontaminiranih nosnim sekretom. Rjeđe se virusi mogu prenijeti dodirom kontaminiranih površina ili kihanjem i kašljanjem. To smo, valjda, naučili tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Prehladu ne uzrokuju izravno hladno vrijeme ni izlaganje hladnoći, iako se neki virusi češće pojavljuju u određenim godišnjim dobima (npr. jesen i zima češće nego proljeće i ljeto).

Simptomi prehlade i koliko traju

Prehlada najčešće uzrokuje začepljen nos, curenje nosa, kihanje, grlobolju i kašalj, ponekad i glavobolju. Tjelesna temperatura nije povišena ili je tek blago povišena (gotovo uvijek ispod 38 °C).

U većini slučajeva prehlada ne dovodi do ozbiljnih bolesti ili komplikacija. Traje tri do sedam dana, ali se neki simptomi — poput kašlja, kihanja ili začepljenosti — mogu zadržati i do dva tjedna. Čak 50 % pacijenata ima kašalj i začepljenost nosa 10–14 dana. Ako prehlada traje dulje, to ne znači da je potreban antibiotik.

Komplikacije koje mogu nastati

Glavni problem je što neki virusi koji uzrokuju prehladu mogu oslabiti lokalni imunološki sustav i izazvati oteklinu sluznice nosa i dišnih puteva, što može pogodovati razvoju sekundarne bakterijske infekcije. Tek tada je potrebno primijeniti antibiotik. To su upala srednjeg uha, sinusitis i upala pluća. Rijetko može nastati i bakterijski meningitis. Glavni uzročnik svih navedenih bakterijskih komplikacija je pneumokok (Streptococcus pneumoniae), protiv kojeg se možemo cijepiti.

Nastanak komplikacije gotovo uvijek prati visoka tjelesna temperatura i još neki drugi značajan simptom (glavobolja, uhobolja, otežano disanje ili produktivni kašalj).

Upala srednjeg uha česta je u dječjoj dobi, ali može nastati i u odraslih. Može je uzrokovati virus ili bakterija (najčešće pneumokok). Bakterijska upala uha uvijek je posljedica prethodne virusne infekcije gornjih dišnih puteva (npr. prehlade), jer dolazi do začepljenja Eustahijeve cijevi koja povezuje srednje uho i stražnji zid ždrijela. Začepljenje omogućava razmnožavanje bakterija u srednjem uhu, što dovodi do uhobolje i često vrućice. U tom je slučaju potrebno primijeniti antibiotik amoksicilin, koji je najučinkovitiji u liječenju ove bolesti. Kapanje kapi u vanjski zvukovod nema nikakve koristi kad se radi o upali srednjeg uha, no potrebno je kapati kapi u nos (dekongestive i fiziološku otopinu) kako bi se pomoglo odčepljivanju Eustahijeve cijevi.

Upala sinusa najčešće je virusna i prati prehladu i druge virusne infekcije gornjih dišnih puteva. Kod virusnih infekcija ona je blaga i prolazi spontano. Bakterijska komplikacija rijetko nastaje — nikad u prvim danima prehlade, već ponekad nakon 7–10 dana, i lako ju je prepoznati: nakon prethodnih simptoma prehlade dolazi do pojave vrućice, glavobolje te pogoršanja količine i boje sekreta iz nosa. Tek tada je potrebno primijeniti antibiotik, i to amoksicilin, jer je najčešći i potencijalno najopasniji uzročnik isti kao i kod upale uha — pneumokok.

Trebate savjet infektologa?

doc. dr. sc. Vladimir Krajinović dostupan je online za pisane i video konzultacije putem LittleDot aplikacije.

Video konzultacija Pisana konzultacija

Prepoznajte razliku između prehlade, gripe i COVID-19

Razlikovati prehladu od gripe prilično je jednostavno, iako mnogi laici, ali i liječnici, s tim imaju poteškoća, jer ponekad mogu postojati određene sličnosti.

Virus gripe (influence) može uzrokovati simptome slične onima kod prehlade, no gripa obično izaziva vrlo visoku temperaturu, bolove u mišićima i teži oblik bolesti koji se češće komplicira. Gripa je bolest koja se javlja sezonski (od prosinca do ožujka), dok se prehlade pojavljuju tijekom cijele godine. Rijetko se dogodi da netko oboli od gripe izvan sezone, jer ljudi danas mnogo putuju pa se mogu zaraziti u kontaktu s osobama iz područja gdje je sezona gripe dok je kod nas ljeto.

COVID-19, uzrokovan virusom SARS-CoV-2, također može izazvati simptome slične običnoj prehladi, no obično pacijenti imaju vrućicu, jaču grlobolju, glavobolju, proljev i opću slabost.

Dobro je znati da neke virusne infekcije gornjih dišnih puteva (npr. adenovirus, RSV ili HMPV) mogu uzrokovati simptome „jače“ prehlade koji su slični gripi ili COVID-19.

Bez obzira na uzročnika navedenih simptoma — antibiotik se ne treba primjenjivati jer neće pomoći!

Kako liječiti prehladu?

Za većinu virusa koji uzrokuju prehladu ne postoji specifično antivirusno liječenje. Razlog tome je činjenica da se radi o blagoj infektivnoj bolesti koja prolazi sama od sebe i najčešće se ne komplicira. Liječenje se uglavnom svodi na ublažavanje simptoma, a ne na skraćivanje ili izlječenje bolesti.

Antibiotici nisu korisni za liječenje prehlade jer djeluju samo na bakterije, a ne na viruse. Neopravdana primjena antibiotika može izazvati alergijske reakcije, proljev ili druge probavne tegobe. Iako rijetko, antibiotici mogu imati i teške nuspojave, poput klostridijskog proljeva, zbog čega je ponekad potrebna hospitalizacija.

Ublažavanje pojedinih simptoma

Curenje nosa i začepljenost

Curenje nosa i začepljenost mogu se ublažiti kombinacijom antihistaminika i dekongestiva. Dekongestivi poput pseudoefedrina ili oksimetazolina mogu privremeno olakšati disanje kroz nos. Sprejevi za nos s dekongestivima ne smiju se koristiti dulje od 3–4 dana jer dulja uporaba može pogoršati začepljenost nosa.

Fiziološke otopine (slani sprejevi) također se preporučuju za ublažavanje začepljenosti i ispiranje nosa.

Grlobolja i glavobolja

Za grlobolju i glavobolju preporučuju se blagi analgetici, kao što su paracetamol i ibuprofen. Pastile s blagim lokalnim anestetikom ublažavaju simptome grlobolje.

Pomažu li alternativni pripravci?

Neki alternativni proizvodi, poput vitamina C i biljnih pripravaka (npr. ehinaceje), oglašavaju se kao sredstva za liječenje ili prevenciju prehlade. Iako uglavnom nisu štetni, njihova učinkovitost nije dokazana kliničkim istraživanjima i ne preporučuju se.

Neki proizvodi, poput nosnih gelova koji sadrže cink, povezani su s trajnim gubitkom osjeta mirisa i stoga se ne preporučuju.

Dakle, čuvajte svoj organizam, ne uzimajte antibiotike kad ste prehlađeni ili imate gripu i novac trošite na pametnije stvari od alternativnih pripravaka.