Svi ljudi, djeca i odrasli, se barem nekoliko puta tijekom dana zakašlju. Kašalj je široko rasprostranjeni fenomen, naročito u predškolskoj dobi, te izaziva veliku pozornost roditelja i zdravstvenih radnika.
Kašalj je naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sluznice dišnih puteva prema ustima. Riječ je najčešće o refleksnom odgovoru koji nastaje podražajem receptora za kašalj koji su razmješteni u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima.
Podražaj na kašalj mogu izazvati:
- strana tijela
- čestice prašine
- hlapljiva kemijska sredstva
- promjene u temperaturi
- u djece najčešće, nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva.
Pohađanje kolektiva – česti uzrok prehlada i kašlja
Oko 80% posjeta pedijatru se događa zbog upala dišnih puteva i popratnog kašlja. Pri tome na oko 2/3 pregleda roditelji dovode djecu koja pohađaju kolektiv. Riječ je o značajnom javnozdravstvenom problemu – kako sa strane roditeljske brige tako i sa strane sustava zdravstvene zaštite.
Tijekom djetinjstva imuni sustav se postupno razvija i u potpunosti sazrijeva u dobi od oko 15 godina. U prvim mjesecima i godinama života je sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama značajno smanjena. Ranim polaskom u kolektiv (jaslice), dijete će biti izloženo ovim uzročnicima i može se očekivati da će u prosjeku oboljevati 2-3 puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon 3 godine pohađanja kolektiva učestalost oboljevanja od akutnih respiratornih infekcija opada na razinu učestalosti oboljevanja djece koja ne pohađaju predškolske ustanove. Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva postoji dugotrajno curenje nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe. Uslijed tog sekreta djeca imaju povremena zakašljavanja u kojima se čuje „otkidanje“ sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se ovakav kašalj pojačava u tjelesnim naporima kada struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa se češće javlja i noću. Tipično, neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevitog vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime kada dijete zaspi, oslabi refleks gutanja te umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, on odlazi u dušnik.
Zbog nezrelih obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino-virusi i RSV – respiratorni sincicijski virus), izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih puteva koja mogu zaostati više godina nakon preboljenja. U prve dvije godine boravka sva djeca prebole infekciju RSV virusom. Takva sluznica je promijenjenog izgleda a prirodni mehanizmi zaštite sluznice su značajno oslabljeni. Stoga lakše dolazi do narednih infekcija a znaci upale su izraženiji. Kao odgovor na novu infekciju, javlja se jaki otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha značajno priječi prolaz zraka (postoji tzv. hiperreaktivnost sluznice).
Dolazi do opstrukcije doljnjih dišnih puteva koju možemo prepoznati po:
- sipnji (piskutanju u fazi izdisaja)
- kratkom i ubrzanom disanju
- produljenom izdisaju
- napadima gušećeg kašlja koji se pojačava u ležećem položaju
Kašalj u ležećem položaju
Gotovo sve vrste kašlja (osim psihogenog) se pojačavaju u ležećem položaju. Zašto se to događa? Zašto se najčešće noću javlja bol uha? Zašto se u pravilu promukli kašalj kod subglotičnog laringitisa (krupa) javlja noću?
Ljudsko tijelo sadrži veliku količinu vode koja je raspoređena u tjelesnim tekućinama unutar i izvan stanica. Kada stojimo ili sjedimo najveći je tlak tekućine u najnižim dijelovima tijela (u nogama). U ležećem položaju tjelesne tekućine se pomiču prema gornjim dijelovima tijela. To je jedan od razloga zbog kojeg stariji ljudi s bolestima srca ili pluća ne mogu ležati na ravnom – javlja se gušenje i kašalj. U djece i mladih osoba ovaj pomak tekućine izaziva otok sluznica dišnih puteva.
Kod obične prehlade nos se u potpunosti zatvara, kod upale sinusa javlja se bol, kod upale sluznice u području grkljana javlja se oteženo disanje i struganje (tzv. stridor) a u bronhima se javlja ili pojačava opstrukcija. Ukoliko je zrak hladan i vlažan taj je otok manje izražen. Otok sluznice u predjelu nosa otežava dotok svježeg zraka u srednje uho.
Dok je dijete u uspravnom položaju, dok je budno i kreće se, guta i ispuhuje nos, uspjeva protisnuti zrak kroz Eustahijeve cijevi iz nosa u srednje uho. Kada zaspi, ovih aktivnosti nema i u ležećem položaju se otok sluznice nosa pojača te gotovo u potpunosti prekine dotok zraka. Kako se „troši“ zrak u srednjem uhu, postupno nastaje podtlak, bubnjić se uvlači, javlja se bol i to rezultira naglim buđenjem djeteta uz bolni plač.
U djece sa upalnim ili alergijskim bronhitisom postavljanje u vodoravni ležeći položaj izaziva napade suhog kašlja. Naprezanjem se dodatno povećava tlak tekućine u prsnom košu što ima za posljedicu još veći otok sluznice u najmanjim ograncima bronha. Što je dijete manje, manji su i njegovi ogranci bronha. Stoga će u manjeg djeteta otok sluznice izazvati veće poteškoće disanja i intenzivniji kašalj.
Kada zatražiti liječničku pomoć?
Svaki kašalj koji značajno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje više puta dnevno te ako dijete izgleda iscrpljeno i mirno zahtijeva posjet liječniku. Znaci otežanog disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu biti znaci izraženije upale doljnjih dišnih puteva (bronha i ogranaka).
Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom košu ili bol u ždrijelu prigodom kašljanja) ukazuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima. Promukli kašalj praćen zvukom „struganja“ koji nalikuje na glasanje tuljana ili lavež psa upućuje na subglotični laringitis.
Nadalje liječnički pregled je potreban ako se nakon duljeg perioda kašljanja koji ne remeti značajno opće stanje djeteta javi vrućica, pogotovu visoka vrućica popraćena tresavicom. Poseban oprez je potreban u djece mlađe od 12 mjeseci a naročito u mlađih od 5-6 mjeseci.
U najmlađoj dobnoj skupini znaci teških infekcija mogu biti oskudni (ne razvijaju vrućicu) a zbog nezrelog imunog sustava upala se može brzo širiti. Stoga treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta – ako je mirno, blijedo, površno i ubrzano diše te ako odbija hranu, svakako se treba neodložno uputiti pedijatru.
Kako spriječiti upalne bolesti dišnih putova?
Sluznica dišnih putova ima učinkovite mehanizme koji je štite od brojnih “napadača” (bakterije, virusi, gljivice…). Na površini sluznice se nalazi sluz koja sadrži sluznička protutijela koja trenutno uništavaju potencijalne napadače. Sama sluznica ima trepetljike koje svojim treperenjem uklanjaju sve što se na sluzi prikupi i taj sekret obično iskašljemo ili ispušemo kroz nos. Bolesti dišnih putova najčešće su u jesenskim i zimskim periodima. Tada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima.
Kod prekomjernog grijanja suhi zrak posuši sluznicu dišnih putova: sluz se zgusne, nema protutijela, trepetljike se slijepe – čišćenje sluznice prestaje i ona postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret (djeci curi nos kad je zima, suze oči) – time se pojačava učinak čišćenja. Djeca koja borave u prostorijama gdje odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih putova (npr. 3x češće obolijevaju od upala uha ili od bronhitisa). Jednako tako, život u područjima visokih razina onečićenja zraka višestruko povećava učestalost upala dišnih puteva.
Treba se kretati
Osim što donosi sa sobom već opisane probleme suhog i toplog zraka, boravak u zatvorenom prostoru je povezan s manje kretanja. Kretanjem (trčanje, rad) se ubrzava disanje, strujanje zraka postaje višestruko brže, a time i čišćenje dišnih putova. Dok dijete mirno sjedi zrak se izmjenjuje tek u 1/3 pluća, dok se u preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak koji pogoduje razvoju bakterija. Osim navedenog, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira stvaranje imunosti.
Čistoća
Neobično je važna spoznaja da se velika većina upala dišnih puteva širi rukama! Uobičajeno se smatra da je najopasnije ući u prostor u kojem boravi osoba s prehladom no nedvojbeno se pokazalo (pogotovu kada je riječ o predškolskim ustanovama) da se pranjem ruku (djece i njegovatelja), korištenjem papirnatih ručnika (ili svako dijete treba imati svoj ručnik) značajno smanjuje učestalost obolijevanja.
Djeca obično rukama raznose sekret koji se na njima nakupi zbog kašljanja (stavljanje ruke na usta kod kašlja) ili brisanja nosa. Preporuča se podučiti djecu da kišu i kašlju u rukav, time će šake ostati čiste. U periodima prehlada treba učestalo prati igračke i površine na kojima se djeca igraju.
Za sva dodatna pitanja i nedoumice u vezi kašlja u dječjoj dobi, slobodno kontaktirajte prof. dr. sc. Milivoja jovančevića putem LittleDot aplikacije.
Ukoliko nemate aplikaciju, možete je preuzeti za iOS i Android uređaje.
Proširite znanje o temi za zdravlje Vašeg djeteta
