Važnost namirnica životinjskog porijekla u prehrani dojenčeta
Meso, riba i jaja predstavljaju ključne izvore nutrijenata u prehrani dojenčeta koji se teško mogu adekvatno zamijeniti isključivo biljnim izvorima. Ove namirnice nisu važne samo zbog proteina, već i zbog jedinstvenog profila vitamina i minerala koji su ključni za optimalan razvoj.
Najnovija istraživanja sve više naglašavaju važnost ranog uvođenja mesa i ostalih namirnica životinjskog porijekla u prehranu dojenčeta, posebno s aspekta neurološkog razvoja i prevencije nutritivnih deficita.
Jedinstveni nutrijenti u mesu, ribi i jajima
Meso kao nutritivna supersila
Meso, posebno crveno meso, jedinstveno je bogato:
- Heme željezom – oblikom željeza koji se apsorbira 3-6 puta bolje od nehemskog željeza iz biljnih izvora
- Cinkom – mineralom ključnim za rast, razvoj i funkciju imunološkog sustava
- Vitaminom B12 – esencijalnim za neurološki razvoj i funkciju
- Karnozinom – antioksidansom koji podržava razvoj mozga
- Kreatinom – spojem koji podržava energetski metabolizam
- Taurinom – aminokiselinom važnom za razvoj mozga i mrežnice oka
Riba – izvor esencijalnih masnih kiselina
Riba, posebno masna riba poput lososa, srdela i skuše, sadrži:
- Dugolančane omega-3 masne kiseline (EPA i DHA) – ključne za razvoj mozga i vida
- Visokokvalitetne proteine
- Jod – važan za funkciju štitnjače i neurološki razvoj
- Vitamin D – koji podržava imunitet i zdravlje kostiju
- Selen – mineral s važnom antioksidativnom funkcijom
Jaja – nutritivno kompletna namirnica
Jaja sadrže:
- Kolin – esencijalan za razvoj mozga i živčanog sustava
- Lutein i zeaksantin – karotenoide važne za razvoj vida
- Visokokvalitetne proteine s idealnim aminokiselinskim sastavom
- Vitamin B12, vitamin A i vitamin D
- Željezo, cink i selen
Utjecaj na razvoj mozga i kognitivne funkcije
Proteini i razvoj mozga
Proteini su osnovni gradivni materijal za razvoj mozga i živčanog sustava. Specifične aminokiseline prisutne u namirnicama životinjskog porijekla imaju ključnu ulogu u:
- Sintezi neurotransmitera
- Formiranju mijelinskih ovojnica
- Razvoju neuronskih veza
Omega-3 masne kiseline i neurološki razvoj
Sistematski pregled više istraživanja pokazao je da adekvatna opskrba DHA masnim kiselinama tijekom dojenačke dobi pozitivno utječe na oštrinu vida, brzinu procesiranja vizualnih informacija i razvoj vizualnog korteksa
Mikronutrijenti i kognitivne funkcije
Nekoliko ključnih mikronutrijenata iz namirnica životinjskog porijekla izravno utječe na kognitivni razvoj:
- Željezo – nedostatak željeza, čak i bez anemije, povezan je sa smanjenim kognitivnim i motoričkim razvojem
- Cink – utječe na strukturu i funkciju mozga, posebno na hipokampus koji je važan za učenje i pamćenje
- Vitamin B12 – neophodan za mijelinizaciju neurona i sintezu neurotransmitera
- Kolin – preteča acetilkolina, neurotransmitera važnog za pamćenje i motoričku kontrolu
Znanstveni dokazi o utjecaju mesa na razvoj dojenčeta
Studija Krebsa i suradnika
Studija Krebsa i suradnika ispitivala je uvođenje mesa u prehranu dojenčadi između 5. i 7. mjeseca te njegov utjecaj na unos cinka. Studija je pokazala da je unos cinka bio značajno veći kod dojenčadi koja su konzumirala meso, što može imati pozitivne dugoročne učinke na rast i razvoj. Međutim, nije pronađena značajna razlika u psihomotornom razvoju ili vrijednostima hemoglobina između skupina.
Meta-analiza o utjecaju DHA na razvoj vida
Sistematski pregled više istraživanja pokazao je da adekvatna opskrba DHA masnim kiselinama tijekom dojenačke dobi pozitivno utječe na:
- Oštrinu vida
- Brzinu procesiranja vizualnih informacija
- Razvoj vizualnog korteksa
ALSPAC studija
ALSPAC studija povezala je unos mesa u ranom djetinjstvu s boljim rastom u dužinu, većom mišićnom masom i boljim kognitivnim sposobnostima u kasnijoj dobi.
Kada i kako uvoditi namirnice životinjskog porijekla
Meso
Kada: Od 6. mjeseca života Kako:
- Započnite s dobro kuhanim, mljevenim ili pasiranim mesom
- Prvo uvodite bijelo meso (piletina, puretina) ili crveno meso (govedina, janjetina)
- Počnite s malim količinama (1-2 žličice) i postupno povećavajte
- Kombinirajte s već poznatim namirnicama (npr. meso s povrćem)
Progresija:
- 6-8 mjeseci: fino pasirano ili mljeveno meso
- 8-10 mjeseci: sitno sjeckano meso
- 10-12 mjeseci: mali komadići mesa koje dijete može samostalno uzimati
Riba
Kada: Od 6-7. mjeseca života Kako:
- Počnite s nemasnim bijelim ribama (oslić, brancin)
- Temeljito uklonite sve kosti
- Riba treba biti dobro termički obrađena
- Uvedite prvo jednu vrstu ribe i pratite 2-3 dana prije uvođenja druge
Progresija:
- 6-8 mjeseci: pasirana bijela riba
- 8-10 mjeseci: komadići bijele ribe
- 10-12 mjeseci: uvođenje masne ribe poput lososa (bogat izvor DHA)
Sigurnosne napomene:
- Izbjegavajte vrste ribe koje mogu sadržavati veće količine žive (tuna, sabljarke, morski pas)
- Plodovi mora (školjke, rakovi) preporučuju se tek nakon 12. mjeseca zbog povećanog rizika od alergijskih reakcija
Jaja
Kada: Od 6. mjeseca života (suprotno ranijim preporukama o odgađanju) Kako:
- Započnite s dobro kuhanim žumanjkom (tvrdo kuhano jaje)
- Postupno uvodite i bjelanjak (također dobro kuhan)
- Pratite potencijalne alergijske reakcije
Progresija:
- 6-8 mjeseci: kuhani žumanjak
- 8-12 mjeseci: cijelo tvrdo kuhano jaje
Praktični savjeti za pripremu
Priprema mesa
- Kuhanje u vodi ili na pari:
- Skuhajte komad mesa dok ne postane potpuno mekan
- Pasirajte ili sitno nasjeckajte
- Možete dodati malo tekućine u kojoj se kuhalo za bolju konzistenciju
- Pirjanje:
- Narežite meso na komadiće
- Pirjajte na malo maslinovog ulja
- Dodajte malo vode ili povrtnog temeljca
- Nakon što je mekano, usitnite prema dobi djeteta
- Ideje za kombiniranje:
- Meso + slatki krumpir + tikvice
- Piletina + mrkva + riža
- Govedina + brokula + krumpir
Priprema ribe
- Kuhanje u vodi:
- Kuhajte filete ribe na laganoj vatri 5-10 minuta
- Pažljivo uklonite sve kosti
- Usitnite prema potrebi
- Pečenje u pećnici:
- Zamotajte ribu u aluminijsku foliju s malo maslinovog ulja
- Pecite na 180°C oko 15-20 minuta dok ne postane mekana
- Provjerite ima li kostiju prije serviranja
- Ideje za kombiniranje:
- Bijela riba + krumpir + mrkva
- Losos + slatki krumpir + brokula
- Oslić + tikvice + riža
Priprema jaja
- Tvrdo kuhano jaje:
- Kuhajte jaje 8-10 minuta
- Odvojite žumanjak za prve obroke
- Kasnije ponudite i bjelanjak
- Kajgana:
- Pripremite bez dodane soli
- Koristite malo majčinog mlijeka ili formule za mekšu teksturu
- Ideje za kombiniranje:
- Žumanjak + avokado
- Usitnjeno tvrdo kuhano jaje + kuhana mrkva
- Kajgana + kuhani špinat (za stariju dojenčad)
Koliko proteina je dovoljno?
Preporuke za unos proteina prema dobi
- 7-12 mjeseci: približno 1,1 g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno
- 1-3 godine: približno 1,0 g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno
Okvirne količine namirnica životinjskog porijekla
- 7-8 mjeseci: 20-30 g mesa/ribe dnevno (otprilike 1-2 žličice)
- 9-12 mjeseci: 30-40 g mesa/ribe dnevno (otprilike 2-3 žličice)
- Jaja: 1/4 – 1/2 jajeta dnevno, 2-3 puta tjedno
Upozorenje o pretjeranom unosu proteina
Istraživanja pokazuju da previsok unos proteina (iznad 15% energetskog unosa) u ranom djetinjstvu može biti povezan s:
- Povećanim rizikom od pretilosti kasnije u životu
- Većim opterećenjem bubrega
- Potencijalnim utjecajem na metabolizam inzulina
Vegetarijanska i veganska alternativa
Za roditelje koji ne žele uvoditi namirnice životinjskog porijekla, važno je osigurati adekvatne alternative:
Biljni izvori proteina:
- Mahunarke (grašak, leća, grah)
- Tofu i proizvodi od soje
- Tempeh
- Orašasti plodovi i maslaci od orašastih plodova (nakon 6-12 mjeseci, ovisno o alergijskom riziku)
Potrebna suplementacija:
- Vitamin B12 – neophodan suplement za vegane
- DHA – suplement na bazi algi
- Željezo – posebno važno pratiti status željeza
- Cink – može biti potrebna suplementacija
- Vitamin D – preporučen za svu dojenčad, posebno važan za vegane
Važna napomena: Vegetarijanska i posebno veganska prehrana za dojenčad zahtijeva pažljivo planiranje i redovito praćenje od strane pedijatra i nutricionista.
Česta pitanja roditelja
Je li meso zaista neophodno u prehrani dojenčeta?
Iako nije apsolutno neophodno, meso je najdostupniji i najkompletniji izvor nekoliko ključnih nutrijenata, posebno željeza i cinka u lako apsorbirajućem obliku. Alternative postoje, ali zahtijevaju pažljivo planiranje prehrane.
Postoji li rizik od alergija na meso, ribu i jaja?
Da, ove namirnice mogu uzrokovati alergijske reakcije, ali novije smjernice ne preporučuju odgađanje njihovog uvođenja. Preporučuje se postupno uvođenje uz praćenje potencijalnih reakcija.
Koliko često nuditi meso, ribu i jaja dojenčetu?
- Meso: 1-2 puta dnevno, ukupno 20-40g ovisno o dobi
- Riba: 1-2 puta tjedno
- Jaja: 2-3 puta tjedno
Koje meso je najbolje za početak?
Piletina, puretina i govedina su dobri izbori za početak. Izbjegavajte prerađene mesne proizvode (kobasice, hrenovke, paštete) zbog visokog sadržaja soli i aditiva.
Važne smjernice za roditelje
Namirnice životinjskog porijekla pružaju jedinstvene nutritivne prednosti za razvoj dojenčeta koje je teško nadomjestiti isključivo iz biljnih izvora. Bjelančevine, željezo, cink, vitamin B12 i omega-3 masne kiseline iz mesa, ribe i jaja podržavaju optimalan rast, razvoj mozga i imunološku funkciju.
Ključni principi koje treba zapamtiti:
- Uvodite meso u prehranu dojenčeta između 6. i 7. mjeseca života
- Postupno uključujte različite vrste mesa, ribe i jaja
- Pravilna priprema (dobro kuhano, usitnjeno) ključna je za sigurnost
- Održavajte raznolikost – kombinirajte namirnice životinjskog porijekla s voćem, povrćem i žitaricama
- Pripazite na količinu – umjerene porcije proteina, prilagođene dobi djeteta
Ako imate nedoumica o uvođenju namirnica životinjskog porijekla ili ste na vegetarijanskoj/veganskoj prehrani, razgovarajte s pedijatrom o najboljem načinu osiguravanja svih potrebnih nutrijenata za vaše dijete.
Preuzmite LittleDot – Vaš partner za zdravlje obitelji!
Olakšajte upravljanje zdravljem svoje obitelji uz našu aplikaciju. Pratite medicinske podatke, konzultirajte liječnike i budite sigurni da ste uvijek korak ispred. Sve na dohvat ruke, kada god vam zatreba.
Preuzmite sada i isprobajte besplatno!

Članak je izvorno napisala prim. mr. sc. Marija Hegeduš Jungvirth, dr. med., specijalist pedijatrije i gastroenterologije. Posljednje ažuriranje izvršeno je u ožujku 2025. od strane LittleDot stručnog tima, prema najnovijim znanstvenim spoznajama i smjernicama relevantnih stručnih organizacija.