Preskoči na sadržaj

LittleDot tim stručnjaka educira vas za zdraviji život djeteta

Pogledajte sve članke

Kako planirati vegansku prehranu u djece?

Jul 5, 2019 | Prehrana

Planiranje veganske prehrane u djece

Zadnjih nekoliko godina veganstvo bilježi sve veću popularnost, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. I dok se u prošlosti smatralo kako je izbacivanje svih životinjskih namirnica prerestritkivni obrazac  prehrane za trudnice, dojilje i djecu danas je stav krovnih institucija kako  je veganska prehrana nutritivno adekvatna za sve dobne skupine, pa i djecu, ali samo pod uvjetom da je dobro planirana odnosno da osigurava dovoljno energije i sve nutrijente djetetu potrebne za adekvatan rast i razvoj. Štoviše, sve je više saznanja kako veganski obrazac prehrane u djetinjstvu može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, karcinoma te debljine u odrasloj dobi te se danas smatra dobrim zalogom zdravlja u budućnosti.

Bez obzira koji su vaši razlozi za veganstvo važno je dobro se informirati i u suradnji s nutricionistom planirati prehranu vašeg djeteta jer se svaki deficit može ozbiljno odraziti na rast i zdravlje djeteta.

Nutrijenti na koje valja obratiti pažnju

Iako raznolika veganska prehrana zadovoljava, pa čak i premašuje djetetove potrebe za većinu nutrijenata, postoji nekolicina vitamina i minerala na koje osobito valja obratiti pažnju i gdje se lošim planiranjem prehrane potencijalno mogu razviti deficiti . Tako su u veganskoj prehrani uz proteine kritični nutrijenti omega -3 masne kiseline, željezo, cink, jod, selen, kalcij, vitamin D i osobito vitamin B12. 

Potrebe za proteinima su nešto veće u djece vegana nego svejeda no, dijete će te potrebe lako zadovoljiti raznolikom biljnom prehranom koja osigurava dovoljno energije. Mahunarke, žitarice, orašasti plodovi i sjemenke su dobar izvor proteina i ukoliko se redovito nađu na jelovniku nema potrebe za kombiniranjem komplementarnih proteina u svakom obroku. Posao je tim lakši uvrsti li se u prehranu soja i proizvodi od soje koji se na djetetovom jelovniku mogu naći s navršenih godinu dana života.

Esencijalne masne kiseline, posebice dugolančane omega-3 masne kiseline, važne su za razvoj mozga tijekom fetalnog i postnatalnog perioda. Poznato je da su riba i plodovi mora najbolji izvor blagotvornih omega-3 masnih kiselina. Budući da ove namirnice nisu opcija kod vegana valja posegnuti za biljnim izvorima poput mljevenih lanenih sjemenki i ulja sljemenki lana, zatim mljevenih chia sjemenki i oraha. Ipak, valja znati da je  glavna omega-3 masna kiselina prisutna u njima alfa linolenska kiselina (ALA) te da se ALA se mora konvertirati u svoje dugolančane derivate, eikozapentaensku kiselinu (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA) da bi ih mozak mogao koristiti. Upravo je DHA esencijalna za rast i funkcionalni razvoj mozga novorođenčadi. Nažalost, sposobnost djetetovog organizma da konvertira ALA u DHA je ograničena i ne zadovoljava njegove potrebe, pa je preporuka uz biljne namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama djetetu od 6 mjeseca do  3. godine života osigurati dodatnih 100 mg DHA putem dodatka prehrani (dobivene iz algi).

Sva malena djeca su u riziku od deficita željeza, no taj je problem posebno izražen kod djece vegana. Dodatno, kod djece vegana postoji realna opasnost od deficita cinka ukoliko se ne pripazi na njegov unos.  Djeci treba osigurati dobar izvor željeza i cinka u vidu graha, slanutka, leće, sjemenki i orašastih plodova, cjelovite riže i obogaćenih žitarica kod svakog obroka.  Zeleno lisnato povrće i sušeno voće (sušene marelice, smokve i šljive) su također dobar izvor željeza. Vitamin C poboljšava apsorpciju ovih minerala pa je mudro uz obrok servirati svježe cijeđeni sok od naranče i/ili limuna. Apsorpcija željeza i cinka iz biljnih izvora povećat će se i prethodnim namakanjem mahunarki i žitarica, a pomoći će i ograničenje unosa vlakana (u djece do 2 godine).

Novije studije ukazuju na važnost joda u djece vegana budući da su dobri izvori ovog minerala ključnog za normalnu funkciju štitnjače plodovi mora te alge koje se, s druge strane, ne preporučuju jer mogu sadržavati previše joda i time dovesti do trovanja.  Majčino mlijeko  zadovoljava potrebe na jodu tijekom prve godine života, a nakon toga se preporučuje upotreba jodirane soli (3.3 – 5 g soli dnevno osigurat će potrebnu količinu joda).

Potrebe na kalciju svi vegani, pa tako i oni najmlađi mogu zadovoljiti unosom zelenog lisnatog povrća, povrća iz poroda krstašica poput brokule, cvjetače, kupusa i sl. , zatim sjemenki sezama, badema, suhih smokvi te obogaćenih biljnih napitaka. I kalcij iz vode ima visoku bioiskoristivost zbog čega je pametnim planiranjem prehrane eventualni deficit kalcija lako izbjeći. Vitamin D se kod nas rutinski suplementira u novorođenčadi do prve godine života, kako bi se izbjegao razvoj rahitisa, no nije naodmet nastaviti s dodatnim vitaminom D i u kasnijoj dobi, osobito u jesenkom i zimskom periodu kada je sinteza putem kože neadekvatna.

Biljne namirnice, uključujući i obogaćene proizvode, alge i fermentirane hranu, nisu pouzdani izvor vitamina B12. Budući da literatura bilježi slučajeve deficita B12 u djece vegana što se negativno odrazilo na njihov kognitivni i motorički razvoj kao i dovelo do apatičnosti, zaostajanja u razvoju, anemije i niza drugih simptoma stručnjaci su složni da je uzimanje vitamina B12 u obliku dodataka prehrana ključna i jedina prava strategija za osiguravanje dovoljno ovog vitamina kod djece vegana. S dodatnim vitaminom B12 valja započeti oko 6 mjeseca života odnosno kada se započne s dohranom. Potrebna doza razlikuje se  ovisno o dobi djeteta i razini vitamina B12 u serumu zbog čega je za postizanje optimalne razine neophodne za zdrav razvoj djeteta nužno posavjetovati se s pedijatrom ili nutricionistom.

Savjet nutricionista zlata vrijedi!

Dobro planirana veganska prehrana može zadovoljiti nutritivne potrebe svakog člana obitelji, pa tako i onih najmlađih. U cijeloj priči se, ipak, nužno dobro educirati što, u moru informacija, ponekad nije lak zadatak. Kako bi veganima olakšali zadatak nutricionisti su osmisli tzv. Veganski tanjur kako bi vizualno olakšali planiranje veganske prehrane.

Ipak, budući da su posljedice neadekvatne veganske prehrane za djecu u rastu i razvoju iznimno ozbiljne, a nerijetko i nereverzibilne, odlučite li uvesti vaše dijete u svijet veganstva preporuka je učiniti to pod redovitim liječničkim nadzorom i uz kontinuirane konzultacije s nutricionistom.

Ukoliko imate dodatnih pitanja i ako trebate dodatni savjet vezan uz planiranje veganske prehrane, slobodno pošaljite upit ili nazovite nutricionisticu Sandru Krstev Barać, mag. nutr., putem LittleDot aplikacije.

Literatura
  • Petit LM, Nydegger A, Müller P. Vegan diet in children : what potential deficits to monitor? Rev Med Suisse. 2019;15(638):373-375.
  • Pawlak R. To vegan or not to vegan when pregnant, lactating or feeding young children. Eur J Clin Nutr. 2017;71(11):1259-1262.
  • Baroni L et al. Vegan Nutrition for Mothers and Children: Practical Tools for Healthcare Providers. Nutrients. 2018;11(1).
  • Menal-Puey S et al. Developing a Food Exchange System for Meal Planning in Vegan Children and Adolescents. Nutrients. 2018;11(1).
  • Weder S et al. Energy, Macronutrient Intake, and Anthropometrics of Vegetarian, Vegan, and Omnivorous Children (1⁻3 Years) in Germany (VeChi Diet Study). Nutrients. 2019;11(4).
  • Desmond MA et al. Plant-based diets for children as a means of improving adult cardiometabolic health. Nutr Rev. 2018;76(4):260-273.

Sandra Krstev Barać mag. nutr.

Sandra Krstev Barać mag. nutr.

Nutricionizam

Bilježite bitne trenutke u razvoju i životu djeteta

Besplatno preuzmite aplikaciju LittleDot kojom možete pratiti razvoj Vašeg djeteta, navike spavanja, hranjenje te sve ključne trenutke u njihovom životu.