Osim što je jedan od najvažnijih, mozak je i jedan od najosjetljivijih organa u ljudskom tijelu. Razvoj ljudskog mozga započinje tijekom trudnoće i nastavlja se tijekom djetinjstva i adolescencije. Većina moždanih stanica stvara se prije rođenja, ali bilijuni veza između tih živčanih stanica (neurona) razvijaju se tek u djetinjstvu.
Neurološki poremećaji u djece nastaju kada je nešto abnormalno u mozgu, živčanom sustavu ili mišićnim stanicama. Djeca se ili rađaju s poremećajem ili ga steknu kasnije u životu kao rezultat traume ili ozbiljne infekcije. Saznajte više o neurološkim problemima u dječjoj dobi, simptomima i liječenju od prof. dr. sc. Maše Malenice dr. med.
Što su neurološki problemi i koji su najčešći tipovi u dječjoj dobi?
Neurološki problemi su uzrokovani disfunkcijom mozga ili živčanog sustava, koji rezultiraju psihološkim i/ili fizičkim simptomima. Sva neurološka stanja uključuju živčani sustav koji se sastoji od mozga i kralježnice. Živčani sustav kontrolira sve u ljudskom tijelu, uključujući kretanje, vid i slušne sposobnosti. Simptomi i ishodi ovise o području mozga koje je oštećeno.
Neurološki problemi uvelike ovise o dobi djeteta. U novorođenačkoj dobi poteškoće mogu biti uzrokovani infekcijama ili porođajnim traumama poput krvarenja u mozak. Upravo ovi događaji mogu biti odgovorni za kasnije poteškoće u razvoju, od motoričkog razvoja do kognitivnog. Osim odstupanja u razvoju, najčešće se javljaju epilepsije, mišićne bolesti, glavobolje, vrtoglavice, cerebrovaskularne bolesti i neurometaboličke bolesti.
Koji su uzroci najčešćih neuroloških problema? Kako roditelji trebaju postupiti kad prepoznaju prve znakove?
Uzroci najčešćih neuroloških problema mogu biti genetski, traume, infekcije, metabolički poremećaji, neurodegenerativni uzroci i slično. Prvenstveno je važno redovito posjećivati nadležnog pedijatra kako bi se na vrijeme uočili znakovi odstupanja i dijete uputilo na adekvatne pretrage.
Većina neuroloških simptoma i znakova prepoznaje se kada dijete propusti razvojnu prekretnicu ili se javi s ozljedom mozga ili infekcijom. Prigovori povezani s mozgom poput glavobolje ponekad su privremeni i često se zanemaruju. Međutim, simptomi poput stalne vrtoglavice ili slabosti koji se iznenada pojave bez ikakvog objašnjenja ili uzroka mogu biti pokazatelji neuroloških problema.
Roditelji danas imaju dostupne brojne informacije, webinare, članke, aplikacije i knjige iz kojih se na njima primjeren način mogu informirati o normalnom razvoju djeteta i očekivanim prekretnicama razvoja ovisno o dobi djeteta.
Koji su najčešći simptomi neuroloških poremećaja?
Simptomi neuroloških poremećaja variraju. Fizički, kognitivni, emocionalni i bihevioralni simptomi mogu biti prisutni, a specifični poremećaji imaju kombinacije simptoma. Primjerice, cerebralna paraliza ima više fizičkih simptoma, dok ADHD utječe na ponašanje.
Neki od najčešćih simptoma uključuju:
- Kašnjenja u razvojnim prekretnicama
- Povećanje ili nedostatak rasta veličine glave
- Promjene u aktivnosti, refleksima ili pokretima
- Nedostatak koordinacije
- Promjene u razini svijesti ili raspoloženja
- Ukočenost mišića, podrhtavanje ili napadaji
- Gubljenje mišića i nejasan govor
Osim što različiti neurološki problemi mogu uzrokovati pojavu različitih simptoma, bitno je uzeti u obzir da svako dijete može drugačije doživljavati simptome.
Kako roditelji mogu ublažiti simptome najčešćih neuroloških problema i maksimalno poboljšati kvalitetu života svog djeteta?
Terapija ovisi o uzroku neuroloških problema, a ako se radi recimo o motoričkom odstupanju poput distoni sindroma izuzetno je važno redovito pohađati fizikalnu terapiju i provoditi vježbice medicinske gimnastike i kod kuće.
Ako se za određenu bolest poput recimo epilepsije propiše medikamentozna terapija, važno je redovito djetetu davati lijekove, ne propuštati doze i uvijek paziti da se terapija daje u količini koju je propisao nadležni neuropedijatar.
Djeci s kroničnim neurološkim bolestima se uvijek preporučuje i praćenje i pomoć psihologa kako bi se što lakše nosili sa svojom dijagnozom i postigli svoj puni potencijal.
Koji su dugoročni rizici najčešćih neuroloških problema i kako se roditelji djeteta s takvim dijagnozama trebaju ponašati?
Ovisno o dijagnozi možemo za neke bolesti govoriti o prognozi, dok za mnoge ne možemo predvidjeti kakav će biti ishod. Kod nekih se bolesti i sama dijagnoza ne može postaviti dok dijete ne postigne određenu dob, ali je uvijek važno redovno praćenje cijelog tima koji prati dijete, otvoreno iznošenje nalaza i planiranje daljnje terapije kako bi roditelji imali što bolji uvid u stanje djeteta.
Redovno provođenje terapije uz podršku suradnih struka omogućit će cijeloj obitelji preduvjete za postizanje najboljeg ishoda u okvirima koji su mogući za određenu neurološku bolest.
Kako se najčešće liječe neurološki problemi? Koji sve liječnici trebaju biti uključeni u proces liječenja?
Terapija neuroloških bolesti je vrlo širok pojam. Za određena hitna stanja potrebno je bolničko liječenje koje može varirati od jedinice intenzivnog liječenja do liječenja putem dnevne bolnice. Terapija može uključivati provođenje fizikalne terapije, medikamentozno liječenje i operativno liječenje.
U timu koji prati dijete s neurološkom dijagnozom može biti uz neuropedijatra i cijeli tim pedijatara svih subspecijalnosti (ovisno o dijagnozi i pridruženim stanjima), ortopedi, fizijatri, specijalisti ORL, neurokirurzi, oftalmolozi, dermatolozi, genetičari, specijalisti za metaboličke bolesti itd.
Kako ohrabriti roditelje u procesu liječenja?
U samom procesu liječenja važno je imati otvoren odnos s roditeljima uz adekvatnu komunikaciju i podršku. Roditelji moraju znati kada se i kome mogu obratiti, pogotovo za djecu s bolestima koje nose rizik za hitna stanja. U samom procesu liječenja uvijek se preporučuje i podrška psihologa kako za dijete tako i za roditelje.
Neuropedijatri i nadležni pedijatri uvijek stoje na raspolaganju i za edukaciju i informiranje tima koji se skrbi za dijete u školi ili vrtiću te na sportskim aktivnostima kako bi se stigma koja često prati neurološke bolesnike što više smanjila i kako bi dijete moglo provoditi život poput svojih vršnjaka.
Za sva dodatna pitanja ili nejasnoće, zatražite savjet prof. dr. sc. Maše Malenice dr. med., koja je dostupna za sva pitanja o neurološkim problemima u dječjoj dobi putem LittleDot aplikacije. Ako još nemate aplikaciju, preuzmite je ovdje!
