Rano djetinjstvo je razdoblje brzog tjelesnog i kognitivnog razvoja i period u kojem se stvaraju djetetove navike. Tada su obiteljski stil života i navike dostupne promjenama i prilagodbama.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o tjelesnoj aktivnosti, sjedilačkom ponašanju i o spavanju za djecu mlađu od pet godina donosi preporuke o količini vremena unutar kojeg bi mala djeca, mlađa od 5 godina, trebala biti tjelesno aktivna, koliko bi trebala spavati i preporučaju maksimalno preporučeno vrijeme koje djeca mogu provesti pred ekranima sjedeći unutar jednoga dana. Smjernice su razvijene koristeći najbolje dostupne dokaze, konsenzus stručnjaka uzimajući u obzir sklonosti, prihvatljivost, izvedivost, jednakost i potrebne resurse.
Kako bi dosegli preporučenu razinu dnevnih tjelesnih aktivnosti, naročito djece, potrebno je imati u vidu svih 24 sata, obzirom da u svakom danu postoji vrijeme za spavanje, mirovanje, laki, umjereni ili visoki intenzitet tjelesne aktivnosti.
Mala djeca trebaju imati mogućnost sudjelovanja u nizu razvojno primjerenih, sigurnih, zabavnih tjelesnih aktivnosti utemeljenih na igri. Kvaliteta vremena koje dijete provodi sjedeći je važna stoga interaktivne aktivnosti koje nisu vezane uz ekrane, kao što su čitanje, pričanje priča, pjevanje i slaganje slagalica su važni za socijalni i kognitivni razvoj, a također kao rekreacija i relaksacija. Pravilan raspored spavanja i budnosti mogu pomoći osiguravanju odgovarajućeg kvalitetnog sna.
Preporuke za 24 satnu tjelesnu aktivnost, sjedilačkom ponašanju i spavanju za djecu mlađu od 5 godina
Ove smjernice su za svu zdravu djecu mlađu od 5 godina, neovisno o spolu, kulturi i socio-ekonomskom statusu obitelji. Skrbnici djece s poteškoćama u razvoju ili djece s kroničnim bolestima možda će trebati dodatne preporuke od strane zdravstvenih djelatnika.
Dojenčad – djeca mlađa od godine dana bi trebala:
- Biti tjelesno aktivna više puta na dan na različite načine, uglavnom kroz interaktivnu igru na podu; što više, to bolje. Za djecu koja se još ne kreću po podlozi, to uključuje najmanje 30 minuta u položaju na trbuhu raspoređeno kroz dan dok je dijete budno.
- Ne bi trebao biti imobiliziran (mirovati) dulje od sat vremena (npr. ležaljke, sjedalice ili u nosiljci na roditelju. Gledanje ekrana se ne preporuča. Dok sjedi preporuča se zabavljanje sa čitanjem i pričanjem priča.
- Spavati 14 – 17 sati ( 0-3 mjeseci) ili 12 – 16 h (4 – 11 mjeseci) kvalitetnog spavanja, uključujući drijemanje.
Djeca između 1 i 2 godine bi trebala:
- Provesti najmanje 180 minuta u različitim vrstama tjelesnih aktivnosti bilo kojeg intenziteta, uključujući tjelesne aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta raspoređeno kroz dan; što više, to bolje.
- Ne bi trebao biti imobiliziran (mirovati) dulje od sat vremena (npr. ležaljke, sjedalice ili u nosiljci na roditelju ili sjediti dugo vremena. Za jednogodišnjake, sjedenje i promatranje ekrana (kao što je gledanje TV-a ili videa, igranje kompjuterskih igara) se ne preporuča. Za one koji su stariji od dvije godine vrijeme pred ekranima ne bi trebalo biti dulje od jednog sata; što manje, to bolje. Dok miruju preporuča se poticanje čitanja, pričanje priča sa skrbnikom.
- Imati 11 – 14 sati kvalitetnog spavanja, uključujući drijemanje, sa pravilnim rasporedom perioda spavanja i budnosti.
Djeca u dobi od 3 – 4 godine bi trebala:
- Provoditi i provesti najmanje 180 minuta u raznovrsnim oblicima tjelesne aktivnosti bilo kojeg intenziteta, od čega najmanje 60 minuta u umjerenim aktivnostima, umjerenog i jakog intenziteta, raspoređeno kroz cijeli dan; što više, to bolje.
- Ne bi trebala biti ograničena u kretanju dulje od jednog sata bez prekida (npr kolica / sjedalica) ili sjediti dulje vrijeme. Sjedenje i gledanje ekrana ne bi trebalo biti dulje od jednog sata za; što manje, to bolje. Dok miruju preporuča se poticanje čitanja, pričanja priča sa skrbnikom.
- Imati 10 – 13 sati kvalitetnog spavanja, uključujući drijemanje, sa pravilnim rasporedom perioda spavanja i budnosti.
Podržavanje preporuka u ovom postupniku za prvih pet godina života je povezano sa boljim motoričkim i kognitivnim razvojem, psihosocijalnim (emocionalna regulacija) i kardio-metaboličkim zdravljem, koštano-skeletnim zdravljem i smanjenim rizikom od ozljeda. Vrijeme u kojem je kretanje djeteta onemogućeno treba biti ograničeno. Tijekom dana, kombinacija više tjelesne aktivnosti, manje sjedenja pred ekranima i dulje spavanje donosi najveću korist.
Ove smjernice su namijenjene svim državama za razvoj nacionalnih planova i programa kojima je cilj povećati razine tjelesne aktivnosti, smanjiti vrijeme mirovanja i povećanje vremena spavanja u male djece.
Ove smjernice su nastale na preporuku Komisije za borbu protiv debljine djece (Commision On Ending Childhood Obesity) i Globalnog akcijskog plana za tjelesnu aktivnost 2018. – 2030. (Global Action Plan on Physical Activity 2018. – 2030.)
Izvor: WHO (World Health Organization)
