rota virusno cjepivo

Što je rota virus?

Rotavirus (RV) je najvažniji uzrok infektivnog proljeva u djece mlađe od 5 godina. U razvijenim zemljama, poglavito onima koje cjepivo protiv RV nisu uvrstile u nacionalni imunizacijski program, RV infekcija ostaje važan uzrok morbiditeta sa značajnim utjecajem na troškove medicinske skrbi. RV nije samo uzročnik tzv. infekcija iz opće populacije već i značajan uzročnik bolničkih infekcija. Bolnička RV infekcija uzrok je rehospitalizacije u 2-13% djece prethodno hospitalizirane zbog drugih razloga.

U kojem periodu se javlja rota virusna infekcija?

RV infekcija javlja se tijekom cijele godine, no najčešća je tijekom hladnijih mjeseci (od studenog do svibnja) kada veći broj djece boravi u zatvorenim prostorima/kolektivima, kao što su jaslice, dječji vrtići, ili bolnice. Infekcija s RV prenosi se isključivo kontaktom sa zaraženom osobom, odnosno njezinom stolicom.

Tipovi rota virusa

Iako postoje brojni tipovi RV, većinu bolesti u ljudi uzrokuje relativno mali broj sojeva koji pripadaju geno/serotipu A; tipovi G1P[8], G2P[4], G3P[8] i G4P[8] povezuju se s 90-95% svih hospitalizcija zbog RV u razvijenim zemljama. Novi tipovi RV pojavljuju se kao rezultat genetskih promjena, rekombinacije različitih humanih i/ili životinjskih virusa ili pojave „novih“ sojeva. Samo mali broj novonastalih sojeva posjeduje potencijal izazivanja bolesti u ljudi. Rekombinacija je češća u tropskim podnebljima.

Koji su simptomi oboljenja od rota virusne infekcije?

Klinička slika bolesti najteža je u dojenčadi, a klinički se manifestira povraćanjem i proljevom. Od RV infekcije mogu oboljeti i odrasle osobe, ali je u njih klinička slika bolesti blaga i nerijetko je ograničena samo na mučninu, ili nekoliko mekših stolica. U dojenčadi i male djece, međutim, bolest nerijetko dovodi do značajnog gubitka tjelesne vode, koji je  glavni razlog potrebe za parenteralnom (intravenskom) rehidracijom, što uglavnom znači i hospitalizaciju djeteta.

Ona djeca koja ne povraćaju, mogu se, dakako, rehidrirati na usta pa se, osim u slučaju izraženijeg proljeva, postupak liječenja RV bolesti može provesti u kućnim uvjetima. S obzirom da ne postoji učinkovit antivirusni lijek protiv RV, liječenje se sastoji u simptomatskim mjerama – snižavanju tjelesne temperature, koja je u većine bolesnika dječje dobi povišena, rehidracijom primjenom oralne rehidracijske otopine te primjenom probiotika.

Kako spriječiti širenje rota virusne infekcije?

Uobičajene higijenske mjere i kontaktna izolacija bile su nekada jedine prevencijske mjere u sprečavanju širenja RV infekcije. Prvo učinkovito RV cjepivo uvedeno je u kliničku uporabu prije nešto više od 20 godina (1998.), no uskoro je zbog rijetke, ali potencijalno po život opasne nuspojave (intususcepcije tankog crijeva) povučeno iz uporabe.

Posljednjih desetak godina za prevenciju RV bolesti dostupna su dva atenuirana živa virusna cjepiva – peterovaljano (G1, G2, G3, G4, P[8]) humano-bovino reasortno cjepivo (RotaTeq®) i monovalentno (G1P[8]) cepivo nastalo atenuacijom ljudskoga soja RV (Rotarix®). Oba cjepiva primjenjuju se peroralnim putem, u tri, odnosno dvije doze, a indicirana su za primjenu u dojenčadi u dobi od 6 tjedana do 6 mjeseci. Cjepiva su sigurna, neškodljiva i učinkovita u prevenciji RV bolesti. Suvremena cjepiva protiv RV bolesti dio su nacionalnih imunizacijskih programa u mnogim razvijenim zemljama (Austrija, Australija, Belgija, Finska, SAD) kao i zemljama u razvoju (Brazil, Meksiko).

Primjena RV cjepiva značajno je izmijenilo epidemiologiju dijarealne bolesti u zemljama koje provode cijepljenje i praktički eliminiralo RV kao uzročnik teškoga proljeva u dojenčadi i male djece. Broj hospitalizacija uzrokovanih RV bolešću u zemljama koje cijepljenje provode reduciran je za 75%.       

Cijepljenje protiv rota virusa u Hrvatskoj

Cijepljene protiv RV je u hrvatski kalendar cijepljenja uključeno samo za djecu koja su pod povećanim rizikom, a čine 3.5% od ukupnoga broja sve živorođene djece. Stoga RV infekcija u Hrvatskoj i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem i opterećenje za zdravstveni sustav. Nedavno provedena epidemiološka studija koja je analizirala distribuciju genotipova RV koji uzrokuju bolest u djece mlađe od 5 godina u Hrvatskoj, potvrdila je opravdanost uvođenja RV u nacionalni imunizacijski program.

Za sva dodatna pitanja u vezi zaraznih bolesti, virusa ili infekcija, slobodno kontaktirajte prof. dr. sc. Gorana Tešovića putem LittleDot platforme.

Možete ga kontaktirati putem LittleDot aplikacije za roditelje.

Ukoliko nemate aplikaciju za roditelje, možete je preuzeti za iOS i Android.

  1. Parashar UD, Hummelman EG, Bresee JS, Miller MA, Glass RI. Global illness and deaths caused by rotavirus disease in children. Emerg Infect Dis 2003;9:565–72.
  2. Gleizes O, Desselberger U, Tatochenko V et al. Nosocomial rotavirus infection in European countries: A review of the epidemiology, severity and economic burden of hospital-acquired rotavirus disease. Pediatr Infect Dis J 2006;25:S12-S21.
  3. Raes M, Strens D, Vergison A, Verghote M, Standaert B. Reduction in pediatric rotavirus-related hospitalizations after universal rotavirus vaccination in Belgium. Pediatr Infect Dis J 2011;30:e120-e125.
  4. Buttery JP, Lambert SB, Grimwood K, et al. Reduction in rotavirus-associated acute gastroenteritis following introduction of rotavirus vaccine into Australia’s national childhood vaccine schedule. Pediatr Infect Dis J 2011;30:S25-S29.
  5. Gianino P, Mastretta E, Longo P, et al. Incidence of nosocomial rotavirus infections, symptomatic and asymptomatic, in breast-fed and non-breast-fed infants. J Hosp Infect. 2002;50:13–17.
  6. Koopmans M, Brown D. Seasonality and diversity of group A rotaviruses in Europe. Acta Paediatr. 1999;88:14–9.
  7. Koch J, Wiese-Posselt M. Epidemiology of rotavirus infections in children less than 5 years of age. Pediatr Infect Dis J 2011;30: 112–7.
  8. Desselberger U, Wolleswinkel-van den Bosch J, Mrukowicz J, Rodrigo C, Giaquinto C, Vesikari T. Rotavirus types in Europe and their significance for vaccination. Pediatr Infect Dis J 2006;25: S30–S41.
  9. Santos N, Hoshino Y. Global distribution of rotavirus serotypes/genotypes and its implication for the development and implementation of an effective rotavirus vaccine. Rev Med Virol. 2005;15:29–56.
  10. Bon F, Fromantin C, Aho S, Pothier P, Kohli E, G and P genotyping of rotavirus strains circulating in France over a three-year period: detection of G9 and P[6] strains at low frequencies: the Azay group. J ClinMicrobiol. 2000;38:1681–3.
  11. Vrdoljak M, Gužvinec M, Trkulja V, Butić I, Ivić I, Krželj V, Tonkić M, Hegeduš Jungvirth M, Payerl Pal M, Tešović G. Distribution of rotavirus genotypes in three Croatian regions among children ≤5 years of age (2012-2014). Int J Infect Dis. 2019;89:3-9.

Partneri