LittleDot tim stručnjaka educira vas za zdraviji život djeteta

Pogledajte sve članke

Izbor namirnica za dojenče

Feb 11, 2018 | Prehrana

Izbor namirnica za dojenče

Dojenčetu do 6 mjeseci je najbolje majčino mlijeko, a ako dojenje nije moguće, isključivo se primjenjuju gotovi dojenački mliječni pripravci. Dohrana, uvođenje drugih vrsta hrane osim mlijeka, ne treba započinjati prije navršenih 5 mjeseci, ali se svakako treba uvesti s navršenih 6 mjeseci. Uz dohranu treba nastaviti dojiti dok to djetetu i majci  odgovara. Tako preporučuju i Europsko udruženje za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Američka akademija za pedijatriju (AAP).

Uobičajeno je u našim krajevima uvoditi u dohrani voće, zatim žitarice i povrće, pa potom meso. Potvrđeno je da se taj redoslijed može i mijenjati. Razni kulturološki i ekonomski čimbenici dovode do razlike u dohrani između raznih zemalja, pa i između raznih regija unutar jedne zemlje. Važno je poštovati pravilo da se nove namirnice uvode jedna po jedna.

Dohrana se može provoditi industrijski proizvedenim pripravcima. Prednost je takvih proizvoda da podliježu strogim kontrolama. Roditelji i samo mogu pripraviti hranu za dojenčad. Pri tome je važno paziti na izbor namirnica te strogo pridržavanje higijenskih pravila pri pripremi i čuvanju hrane.

Izbor namirnica

Pri pripremi hrane, poznato je da se od loše namirnice ne može pripremiti zdrav i kvalitetan obrok. Izboru namirnica za dječji obrok treba posvetiti posebnu pažnju. Dječji organizam je osjetljiviji od odraslog na trovanja ili infekcije koje potječu od hrane. Neke vrste hrane kao što su riba, bjelance jajeta, školjke, gluten, soja, kikiriki, ali i mlijeko, mogu izazvati u djeteta alergijsku reakciju. Unatoč tome, nema razloga za odgađanja uvođenje u prehranu glutena jer se time ne umanjuje rizik od pojave celijakije. Sastojci kikirikija uvode se pod strogim nadzorom liječnika ako dijete ima visok rizik za pojavu alergijskih bolesti.

Neki su roditelji skloni provoditi u djece vegetarijansku ili vegansku prehranu. Treba biti svjestan da takvu prehranu prati visok rizik od deficita mikronutrijenata, čak i ako se takva prehrana provodi pod nadzorom stručnjaka.

Što treba izbjegavati?

Dojenčadi se ne se dodaje šećer ni sol u hranu. Treba izbjegavati zašećerene napitke i voćne sokove.

Med je namirnica koja se ne smije davati djeci mlađoj od 1 godine jer može izazvati dojenački botulizam.

Preporuka je ESPGHAN-a da se izbjegava komorač zbog sastojka estragola koji je karcinogen, kao i da se dojenčadi ne daju rižini napitci zbog mogućnosti prisutnosti arsena.

NAMIRNICE ZA DOHRANU:

Voće

Pri izboru voća, ono mora biti sezonsko, svježe, u fazi sazrijevanja, ne smije biti tretirano pesticidima i poželjno je da odgovara podneblju u kojem se dijete nalazi. Uobičajeno je početi s jabučastim voćem (jabukom, kruškom) i bananom, a dojenčadi starijoj od 10 mjeseci daje se koštičavo voće (breskve i marelice). Citruse ili agrume (limun, mandarina, naranča) bolje je davati nakon navršene godine dana. Orašasti plodovi (badem, orah, kikiriki, lješnjak, pisticija) mogu predstavljati opasnost za dijete mlađe od 3 godine zbog mogućnosti da plod dospije u dišne puteve i izazove gušenje.

Povrće

ESPGHAN preporuča da se dojenčadi daje lisnato povrće, čak i ako ima blago gorki okus. Iako dojenčad mnogo lakše prihvaća slatku i slanu hranu, nego gorku  i kiselu, davanjem povrća dojenče se navikava na različite okuse i teksture.

Meso

Meso je važan izvor bjelančevina potrebnih za rast djeteta, kao i minerala od kojih je najznačajnije željezo. S druge strane, meso može izazvati infekcije ili intoksikacije ako nije pravilno tretirano pri proizvodnji, transportu, tijekom skladištenja  ili tijekom pripreme za obrok. Meso je namirnica podložna kvarenju. Postoje 4 vrste kvarenja: svjetlucavost, sluzavost, pljesnivost te gnjiljenje. Promjene na mesu su uz njih  vrlo uočljive i mala je vjerojatnost da roditelj naiđe na tako pokvareno meso u trgovini. Neki roditelji smatraju da je sigurnije meso kupovati od malih proizvođača. Međutim, u mesnoj industriji se uvijek provode vrlo stroge kontrole.

Djetetu se meso mora rezati na male komadiće, pogotovo junetina ili slično meso, kako se dijete ne bi ugušilo.

Riba

Riba je namirnica bogata omega-3 (eikozapentaenska masna kiselina-EPA, dokozaheksaenska masna kiselina- DHA) i omega- 6 (linolna kiselina) masnim kiselinama koje povoljno utječu na razvoj mozga djeteta. Sadrži još i vitamin A, D i vitamine iz skupine B. Plava riba je bogatija kalcijem nego bijela riba. Male ribe koje se nalaze niže u prehrambenom lancu imaju u jednakoj  količini ribljeg mesa znatno manje teških metala od velikih riba koje su više u prehrambenom lancu. Preporučuju se srdele, skuše te losos, a ne preporučuju se tuna i morski pas. Jasno je da pri hranjenju djeteta ribom treba pomno odstraniti i najmanje kosti.

Žitarice

U žitarice pripadaju pšenica, raž, ječam, zob, riža, proso, kukuruz, sijerak, pšenoraž, krupnik i heljda. Zob sadrži najveću  energetsku vrijednost. Nakon uvođenja žitarica koje sadrže gluten, preporuka je da količina tih namirnica ne bude prevelika. Kad dijete navrši godinu dana, preporuka ESPGHAN-a je da se uvede cjelovite žitarice. One su izvor ugljikohidrata, biljnih bjelančevina i minerala sadržanih u opni zrna. Dobar su izvor vitamina B-skupine, i bogat  izvor prehrambenih vlakana, koja su ključni faktor u regulaciji probave.

Mlijeko

Mlijeko ima visoku prehrambenu vrijednost zbog velikog udjela proteina, masti, laktoze, mineralnih tvari i vitamina. Proteini mlijeka sadrže sve esencijalne aminokiseline, neophodne za građu tkiva, enzima i hormona. Najveći izvor energije su masti,  kojih u mlijeku sisavaca može biti od 2,5 do 6 %. Masti mlijeka sadrže  esencijalne masne kiseline, linolnu i linolensku. Velik je udio masnih kiselina kratkog lanca koje su podložne oksidaciji. Laktoza je lako probavljiv ugljikohidrat koji potiče peristaltiku crijeva. U crijevima uspostavlja blago kiselu reakciju koja sprječava rast i razmnožavanje štetnih bakterija. Mlijeko sadrži oko 40 različitih mineralnih tvari koje sačinjavaju oko 0,6-0,8% mlijeka. Najzastupljeniji je kalcij koji je važan za rast i zdravlje kosti, zubi, koagulaciju, kontrakciju mišića, rad srca, prijenos živčanog impulsa i druge funkcije. Sadrži vitamine A, D, E, K topive u mastima, a od vitamina topivih u vodi manje količine vitamina iz B skupine i vitamin C.

Majčino mlijeko je najbolji izvor hrane za dojenče. Ako dojenje nije moguće, dojenče treba hraniti gotovim dojenačkim mliječnim pripravcima. Za djecu od 12 do 36 mjeseci, najbolji izvor bjelančevina, kalcija te vitamina topivih u mastima predstavljaju mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi. ESPGHAN i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuča za djecu te dobi dva obroka mlijeka (400 do 500 ml dnevno). Prevelika količina mlijeka može uzrokovati slabiju uhranjenost, anemiju ili zatvor.

Kravlje mlijeko nije hrana za dojenčad jer sadrži previše proteina, minerala i zasićenih masnih kiselina, premalo laktoze i imunoaktivnih tvari te ima veliku osmolalnost.

Kozje mlijeko u usporedbi s kravljim ima povoljniji sastav masnih kiselina, lakše je probavljivo. Djeca hranjena samo kozjim mlijekom pate od posebnog oblika anemije,  kao posljedica manjka folne kiseline koje kozje mlijeko ne sadrži dovoljno.

U ovčjem mlijeku je previsok udio bjelančevina i minerala, pa ni ono nije prikladno za prehranu dojenčadi.

  • Kako bi se dijete pravilno razvijalo, mora se voditi računa o raznovrsnom jelovniku, o umjerenosti i ravnoteži svih nutrijenata. Pri tom hrana ne smije biti sredstvo za utjehu ili nagrađivanje djeteta.

Barbara Dujšin, mag.ing.techn.aliment

Bilježite bitne trenutke u razvoju i životu djeteta

Besplatno preuzmite aplikaciju LittleDot kojom možete pratiti razvoj Vašeg djeteta, navike spavanja, hranjenje te sve ključne trenutke u njihovom životu.