Živimo u izazovnim vremenima, reakcije na stres su učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće li moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.
Što je stres i kako ga definiramo?
Lazarus definira stres kao sklop emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim.
Što su stresori i kako ih razlikovati od stresa?
Definicija stresora
Stresor je događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju nas ili naše bližnje. Stresor je vanjski događaj, a stres je unutarnji osjećaj.
Mi procjenjujemo događaj – je li on ugrožavajući za nas ili nije i možemo li se s njim nositi – je li on za nas prijetnja ili izazov.
Kako procjenjujemo stres?
Često se događa da je jedna te ista situacija za jednu osobu stresna, a za drugu uopće nije. Za mladu ženu može biti izvor stresa hoće li uspjeti skuhati ručak za svoju obitelj, a za njenog supruga to može biti posve nevažna tema. Ili obratno.
Isto tako, ista ili slična situacija neće kod nas izazvati jednaku razinu stresa u različitom životnom razdoblju. Ako nas pritišću životne nevolje, ako smo neispavani, ako brinemo o starim roditeljima – bit ćemo pojačano osjetljivi i obična situacija za nas može biti okidač za „pucanje po šavovima“. Ili ako smo na početku radnog vijeka svaka situacija nam je nova i vjerojatno puno stresnija nego kasnije, kada imamo više iskustva.
Simptomi stresa
Tjelesni simptomi
- Glavobolje
- Probavne smetnje
- Promjene na koži
- Gastritis
- Pad imuniteta
Emocionalni simptomi
- Nemir
- Tjeskoba
- Tuga
- Krivnja
- Promjene raspoloženja
Misaoni simptomi
- Konfuzija
- Manjak koncentracije
- Zaboravljanje
- Nesposobnost donošenja odluka
Ponašajni simptomi
- Pretjerana ovisnost o drugima ili povlačenje
- Povećano konzumiranje kave, alkohola, nikotina
- Problemi sa spavanjem
- Agresivni ispadi
Kako se možemo nositi sa stresom?
Nekoliko je mogućih načina:
Mijenjanje izvora stresa
- Mijenjanje izvora stresa – na primjer, možemo razmišljati o promjeni radnog mjesta ili o promjeni odjela unutar iste organizacije. Možda je moguće razgovarati sa šefom da nam zadaje manje posla ili da produlji rok izvršenja, a možda je potrebno reorganizirati posao i radne zadatke.
Izbjegavanje stresnih situacija
- Izbjegavanje stresnih situacija – u tom slučaju ćemo se privremeno povući i čekati bolju priliku, npr. ako želimo razgovarati sa šefom ali procijenimo da nije dobar trenutak za razgovor o povišici. Tada je mudrije odgoditi taj razgovor i čekati bolju priliku. Nekada je moguće delegirati posao ili ga čak odbiti, ako procijenimo da ga nećemo uspjeti obaviti kvalitetno i na vrijeme.
Promjena percepcije situacije
- Promjena percepcije situacije – prihvaćanje situacije ali uz promjenu našeg viđenja te iste situacije. Tu nam može pomoći tjelovježba, šetnja i boravak u prirodi, druženje s ljudima koji nas ne opterećuju (u ovakvim situacijama je važno kloniti se ljudi koji nam donose još dodatnog stresa!), meditacija, rad u vrtu, druženje s kućnim ljubimcima. Ove aktivnosti nam mogu pomoći da se, bar na neko vrijeme, odmaknemo i da misli skrenemo na nešto drugo što nas veseli. Na taj način ćemo se osvježiti, napuniti baterije, odmaknuti, a moguće je da ćemo promijeniti i vlastito viđenje situacije.
Stres je neizbježan dio života, ali uz pravilne strategije suočavanja možemo ublažiti njegove negativne posljedice. Bilo da mijenjamo izvore stresa, izbjegavamo stresne situacije ili mijenjamo percepciju problema, na nama je da pronađemo ravnotežu i očuvamo svoje mentalno i fizičko zdravlje.
U slučaju da Vam je potreban dodatan savjet, slobodno kontaktirajte psihologinju Sandu Puljiz Vidović mag. psych. Dostupna Vam je za savjet putem web-a i mobilne aplikacije.
