Živimo u izazovnim vremenima, reakcije na stres su učestale, a nalazimo ih već kod djece. Stres je povezan s pritiskom hoće li dijete izvršiti zadatke u školi, hoće li se upisati u željenu srednju školu ili fakultet, hoće li položiti ispit na fakultetu, a kasnije hoće li dobiti željeni posao. Kada se krene u svijet rada, stres se nastavlja balansiranjem između izvršavanja poslovnih obaveza i zahtjeva privatnog života, nošenjem s kratkim rokovima, ispunjavanjem očekivanja zahtjevnih šefova, a ti isti šefovi se pitaju hoće li moći isplatiti plaću svojim radnicima. I tako unedogled. Čini se da pritiscima nikad kraja.

Što je stres?

Lazarus definira stres kao sklop emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi kada neki događaj procijenimo opasnim i/ili uznemirujućim.

Što je stresor i kako ga možemo razlikovati od stresa?

Stresor je događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju nas ili naše bližnje. Stresor je vanjski događaj, a stres je unutarnji osjećaj.

Mi procjenjujemo događaj – je li on ugrožavajući za nas ili nije i možemo li se s njim nositi – je li on za nas prijetnja ili izazov.

Često se događa da je jedna te ista situacija za jednu osobu stresna, a za drugu uopće nije. Za mladu ženu može biti izvor stresa hoće li uspjeti skuhati ručak za svoju obitelj, a za njenog supruga to može biti posve nevažna tema. Ili obratno.

Isto tako, ista ili slična situacija neće kod nas izazvati jednaku razinu stresa u različitom životnom razdoblju. Ako nas pritišću životne nevolje, ako smo neispavani, ako brinemo o starim roditeljima – bit ćemo pojačano osjetljivi i obična situacija za nas može biti okidač za „pucanje po šavovima“. Ili ako smo na početku radnog vijeka svaka situacija nam je nova i vjerojatno puno stresnija nego kasnije, kada imamo više iskustva.

Simptomi stresa koji se mogu javljati su:

• na tjelesnom planu – glavobolje, probavne smetnje, promjene na koži, gastritis, pad imuniteta,
• na emocionalnom planu – nemir, tjeskoba, tuga, krivnja, promjene raspoloženja,
• na misaonom planu – nejasne misli, konfuzija, manjak koncentracije, zaboravljanje, neodlučnost, nesposobnost donošenja odluka, katastrofičnost,
• na planu ponašanja – pretjerana ovisnost o drugima ili pak povlačenje od ljudi, povećano konzumiranje kave, alkohola, nikotina, slatkiša, problemi sa spavanjem, agresivni ispadi.

Kako se možemo nositi sa stresom?

Nekoliko je mogućih načina:

• Mijenjanje izvora stresa – na primjer, možemo razmišljati o promjeni radnog mjesta ili o promjeni odjela unutar iste organizacije. Možda je moguće razgovarati sa šefom da nam zadaje manje posla ili da produlji rok izvršenja, a možda je potrebno reorganizirati posao i radne zadatke.
• Izbjegavanje stresnih situacija – u tom slučaju ćemo se privremeno povući i čekati bolju priliku, npr. ako želimo razgovarati sa šefom ali procijenimo da nije dobar trenutak za razgovor o povišici. Tada je mudrije odgoditi taj razgovor i čekati bolju priliku. Nekada je moguće delegirati posao ili ga čak odbiti, ako procijenimo da ga nećemo uspjeti obaviti kvalitetno i na vrijeme.
• Promjena percepcije situacije – prihvaćanje situacije ali uz promjenu našeg viđenja te iste situacije. Tu nam može pomoći tjelovježba, šetnja i boravak u prirodi, druženje s ljudima koji nas ne opterećuju (u ovakvim situacijama je važno kloniti se ljudi koji nam donose još dodatnog stresa!), meditacija, rad u vrtu, druženje s kućnim ljubimcima. Ove aktivnosti nam mogu pomoći da se, bar na neko vrijeme, odmaknemo i da misli skrenemo na nešto drugo što nas veseli. Na taj način ćemo se osvježiti, napuniti baterije, odmaknuti, a moguće je da ćemo promijeniti i vlastito viđenje situacije.

Brige i stres su sastavni dio života, a na nama je da koristimo jednu ili više navedenih strategija kako bismo smanjili negativne učinke stresa.

U slučaju da Vam je potreban dodatan savjet, slobodno kontaktirajte psihologinju Sandu Puljiz Vidović mag. psych. Dostupna Vam je za savjet putem web-a i mobilne aplikacije.