Što je pubertet i kada započinje?
Pubertet je proces koji vodi ka seksualnoj zrelosti. Pubertet traje otprilike od 12 -15 godina a adolescencija od 15 -20 godine.
Pubertet danas počinje ranije nego prije nekoliko desetaka godina, kod nekih djevojčica prvi znakovi puberteta mogu se primijetiti već sa 7 godina., a kod dječaka u dobi od 9 godina. Trend ranijeg ulaska u pubertet pripisuje se višem životnom standardu, boljoj prehrani. U nerazvijenim zemljama djevojčice sazrijevaju kasnije (kasnije dolazi do prve menstruacije).
Djevojčice ranije od dječaka ulaze u pubertet, prosjek je oko 12. godine. Nagli skok u povećanju visine i težine vidljiv je oko 10,5 godina. U prosjeku s 12,5 godina pojavljuje se prva menstruacija i razvoj primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika.
Kod većine dječaka pubertet počinje oko 14. godine. Oko 12,5 godina javlja se nagli skok visine i težine, povećava se rad hipofize i lučenje spolnih hormona. Javlja se prva ejakulacija i početak razvoja sekundarnih spolnih obilježja: promjene glasa i pojava dlaka na licu.
U jednom kraćem periodu tako se može dogoditi da su, u istom razredu, djevojčice više od dječaka (ili mlađa sestra „preraste“ starijeg brata), ali to neće dugo trajati i na kraju će dječaci biti viši od djevojčica.
Koji su simptomi ulaska u pubertet?
Vrijeme ulaska u pubertet nije isto za sve i ima različite posljedice na dijete. Anita Woolfolk i Nancy Perry u svojoj knjizi Child and Adolescent Development ( 2012, Pearson Education, New Jersey) navode pregled istraživanja mogućih prednosti ili nedostataka ranog ili kasnog ulaska u pubertet.
Djevojčicama rani ulazak u pubertet donosi niz problema – to što im se ranije razvijaju grudi i što izgledaju razvijenije od svojih vršnjakinja može prouzročiti potištenost, tjeskobu i poremećaje hranjenja. Anoreksija i bulimija su puno češće kod djevojčica nego kod dječaka. Djevojčice koje ranije dobiju menstruaciju sklonije su debljini u odrasloj dobi.
Koji problemi se mogu javiti kod ranijeg ulaska u pubertet?
Raniji ulazak u pubertet može dovesti do opadanja školskog uspjeha, veću sklonost problematičnom ponašanju, pušenju, konzumiranju alkoholnih pića ili droga.
Djevojčice koje ranije ulaze u pubertet izgledaju zrelije od svojih vršnjakinja i zbog toga upadaju u probleme – ponekad doživljavaju odbijanje ili ogovaranje svojih vršnjakinja, prilaze im stariji mladići i teško im se snaći u svemu tome.
Neke upadaju u loše društvo (starijih od sebe), počinju markirati, upuštaju se u sitne krađe i sl. Ponekad se prerano upuštaju u seksualne aktivnosti, što može dovesti do neželjene trudnoće. Češće zatrudne djevojke slabog samopouzdanja, niskog socioekonomskog statusa i slabijeg uspjeha u školi.
Dječaci, pak, koji ranije uđu u pubertet imaju neke prednosti – njihovi vršnjaci ih više cijene. Međutim, i kod ranije razvijenih dječaka, isto kao i kod djevojčica, primijećeni su depresivni simptomi i više problematičnog ponašanja nego kod ostalih vršnjaka.
Djevojčice koje kasnije ulaze u pubertet imaju manje problema u odnosu na okolinu, ali one brinu je li sa njima sve u redu.
Dječaci koji kasnije sazrijevaju imaju više problema za vrijeme odrastanja, ponekad ih vršnjaci zadirkuju, slabo im je samopouzdanje, ali su zato kasnije u životu tolerantniji i kreativniji, s boljim komunikacijskim vještinama.
Koje psihološke promjene se javljaju tijekom puberteta?
Hormonalne promjene dovode do niza psiholoških promjena. Javljaju se:
- povećana uzbudljivost
- osjetljivost
- razdražljivost
- nagle promjene raspoloženja
- rastresenost
- nervozno reagiranje
- otpor
- briga zbog izgleda
- sklonost općem negativizmu
- agresivnost
- ponašanje koje zna potpuno izmaći kontroli
Česti su sukobi s nastavnicima, roditeljima, braćom i sestrama, ali zato veća povezanost s vršnjacima. Vršnjačke grupe organizirane su u klike – grupiraju se prema sličnim stavovima, vrijednostima, interesima i socijalnom statusu.
Nekoliko klika tvori veću, labavije povezanu grupu-klapu. Govor pubertetlija obiluje njihovim izrazima poput: kul, fora, fakat, spike, brutalno, jebeno, lol, baš si jazavac, lik, butra, majke mi, brijem, sereš, kužiš, frajeru… I govor pokazuje da su u otporu u odnosu na sve koji nisu dio njihovog društva (godina).
Na kraju pubertetskog razdoblja počinje stvaranje dubokih prijateljstava. Prijateljstva među djevojkama stavljaju veći naglasak na emocionalnu bliskost i međusobnu podršku, a među mladićima na zajedničke aktivnosti.
Koje su karakteristike adolescencije?
U adolescenciji se povećava interakcija s osobama suprotnog spola, počinje izdvajanje u parove. Većina prvih veza neće biti „zauvijek“, kako jedno drugom obećavaju, ali te su veze važne za razvoj pojedinca i povećavaju njegovo samopouzdanje.
I previše i premalo veza tijekom adolescencije dovode do posljedica: previše veza loše utječe na školski uspjeh, a može rezultirati i potištenošću. Oni koji imaju malo ili niti jednu vezu tijekom odrastanja također mogu biti potišteni, previše vezani za roditelje i smanjenih socijalnih vještina.
Mladići i djevojke razlikuju se u pristupu ljubavnim vezama: djevojke traže bliskost i ljubav, dok su mladići više orijentirani na seksualne odnose i fizičku atraktivnost svoje partnerice.
U traženju svog identiteta dio mladih otkriva da ih privlače osobe istog spola, ali teško će, zbog vlastite zbunjenosti ili straha od reakcije drugih, to odmah pokazati. Većina će „hodati“ s osobama suprotnog spola da bi se uklopili u svoju klapu.
Kada se postiže emocionalna i socijalna zrelost u adolescentnoj dobi?
Adolescenti postižu anatomsko-fiziološku zrelost, ali ne i emocionalnu i socijalnu zrelost. Poznati psiholog Erik Erikson drži identitet glavnim postignućem u razvoju ličnosti u adolescenciji
Psihološki konflikt: identitet nasuprot zbunjenosti ili konfuziji identiteta traje od 12.-te do 20.- te godine. U tom razdoblju mlada osoba traži odgovor na pitanje: Tko sam ja? To i jest razdoblje velikih odluka: opredjeljivanje za buduće zanimanje, svoju životnu orijentaciju, vrijednosti, važne bliske odnose. Pri tom je potrebno puno podrške od bliske okoline.
Pritisci i nametanja tuđih izbora dovest će do zbunjenosti i težeg formiranja vlastitog identiteta. Roditelje može smetati „čudna“ muzika ili soba oblijepljena raznim posterima, prevelika opsjednutost nekim popularnim ličnostima, beskrajno telefoniranje , slanje poruka ili sjedenje za kompjuterom radi Facebooka ili neke druge mreže, ali to moraju prihvatiti kao dio odrastanja.
Kriza identiteta je privremeno razdoblje konfuzije i stresa prije no što se odrede vlastiti vrijednosti i ciljevi. To je razdoblje eksperimentiranja što se vidi i u izgledu – boja kose, odijevanje, frizura često je ili u skladu sa stilom vlastite klape ili imitacija nekih popularnih ličnosti. Većini je to prolazna faza, ali neki ne uspiju izgraditi svoj identitet, te se i nakon adolescentnog razdoblja povode za drugima i nastoje kroz identifikaciju s nekim (npr. navijačkim) grupama pronaći svoj identitet.
Kriza identiteta može neke odvesti u delinkvenciju ili ovisnička ponašanja. To se češće događa onima koji nemaju odgovarajuću podršku u najbližoj okolini pa ju traže u društvu onih koji ih „razumiju“ tj. među kojima se osjećaju prihvaćenim i dobrodošlim.
Savjeti za roditelje
Pubertet će proći. To je misao koja bi roditeljima trebala pomoći kad im je najteže. Zapravo bi bilo vrlo neobično da se dijete na neki način ne pobuni u pubertetu. To je dio odrastanja.
Pubertetlije nekad niti sami ne znaju objasniti svoje ponašanje. Roditelji trebaju biti puno tolerantniji nego u ostalim razdobljima, trebat će im puno više strpljenja. Jako je važno da se odnos ne naruši do te mjere da se kasnije, kad prođe pubertetsko razdoblje, više ne može nastaviti ili popraviti.
Ukoliko zatrebate dodatan savjet, prof. dr. sc. Renatu MIljević-Riđički možete kontaktirati putem LittleDot-a. Ukoliko niste preuzeli aplikaciju, možete ju preuzeti ovdje!
