Preskoči na sadržaj

Čitaj naš blog, izbjegni zabune i nesigurnosti u pretraživanju interneta uopće i manje ćeš brinuti

Kome vjerovati nego provjerenim doktorima

koje je LittleDot odabrao za tebe.

Možeš i kontaktirati autora članka za dodatani savjet

Pregledaj sve članke

Noćne more kod djece

Oct 16, 2020 | Rast i razvoj

Ništa ljepše za svakog roditelja, nakon napornog dana vidjeti svoje dijete navečer usnulo, mirno, spokojno, koje se čak povremeno i nasmiješi u snu. Nema roditelja koji nije rekao za svoje dijete „spava kao anđeo“. Odmor uz miran san briše sve ono loše što smo doživjeli preko dana, puni nas energijom koja će nam biti potrebna slijedećeg dana za brojne aktivnosti. Tako bi trebalo biti. Međutim, ima događaja koja narušavaju naš idiličan doživljaj dječjeg sna. Nema djeteta koje barem jednom nije imalo problem sa spavanjem – bilo da se često budilo ili je imalo atake neuobičajenog ponašanja u tijeku spavanja koje zbunjuju i brinu roditelje. Srećom, većina tih „noćnih mora“ su prolazne prirode i nazivaju se parasomnijama. Naziv dolazi od grčkog prefiksa „para“ (oko, pred) i latinske riječi „somnus“ (spavanje). U naravi se mogu ispoljavati na različite načine.

Noćna mora (ružni snovi)

Zastrašujući snovi, u kojima se dijete uzbudi zbog doživljaja da je napadnuto, proganjano, ozlijeđeno ili osramoćeno, viče ili ponekad povezano govori ili nerazumljivo mrmlja, postaje nemirno do agresivnosti i agitiranosti, rezultiraju u buđenju uz osjećaj intenzivnog straha koji mu otežavaju ponovno usnivanje. Atake traju obično 1-2 minute (rjeđe i više od 10-tak minuta). Povremeno se ružni snovi ponavljaju i više puta u tijeku iste noći, mogu biti učestali i uzrokovati u djeteta uznemirenost i zabrinutost te strah od večernjeg odlaska u krevet na spavanje. Djeca često inzistiraju na prisutnosti roditelja i upaljenom svjetlu kod uspavljivanja. Obično se javljaju u djece predškolske dobi, od treće do šeste godine.

Noćni strah (noćni teror, pavor nocturnus)

Napadaji noćnog straha najdramatičnija su noćna događanja. Češći su u djece nego odraslih, a obično se javljaju u dobi od 2. do 12. godine, u tijeku prve trećine spavanja („oko ponoći“). Dijete se obično trgne iz dubokog sna jezivim krikom, sjedne u krevet širom otvorenih očiju, blijed i oznojen uz ubrzano lupanje srca, prestravljenog i izbezumljenog izraza lica do panike, uz neutješan plač ili vrištanje, a ponekad i ponavljanje pojedinih riječi, uz mlatanje rukama kao da se brani od nečega ili nekoga. Ponekad dijete ustaje iz kreveta i izbezumljeno trči po sobi, a u ekstremnim slučajevima napadaj može završiti i ozljeđivanjem zbog skakanja kroz prozor ili niz stepenice. Napadaji spontano prolaze nakon desetak minuta, dijete se umiri i nastavi spavati. Ujutro nakon buđenja nema sjećanja za noćna događanja, čak i ako se dijete razbudi u tijeku samog napadaja. Predisponirajući činioci za noćni teror mogu biti akutna bolest s povišenom temperaturom, nepravilan ritam budnosti i spavanja, uskraćivanje spavanja (nedostatak sna) ili emocionalni faktori (nesređeni obiteljski odnosi, nedostatak samopoštovanja/samopouzdanja npr.). Ima slučajeva kada više članova obitelji (i djeca i odrasli) imaju noćne strahove što upućuje na mogućnost genetske predispozicije za takav način ponašanja u spavanju.

Mjesečarenje (somnabulizam)

Kao i napadaji noćnog straha, mjesečarenje se javlja u prvoj trećini noći (oko 2-3 sata po usnivanju). U klasičnom mjesečarenju dijete ustaje iz kreveta, obično otvorenih očiju „staklastog“ izgleda, hoda po sobi ili izlazi iz sobe, čak i iz kuće, šuti ili priča, često nepovezano, odgovara na postavljena pitanja, iako mu je budnost kao i odgovor na vanjske podražaje u tijeku napadaja značajno smanjena. U ataci dijete može izvoditi i složene motoričke aktivnosti koje su u izvođenju vrlo precizne i svrsishodne (npr. baratanje s daljinskim upravljačem , oblačenje, svlačenje, pijenje, jedenje) ili nespretne i neprecizne, neobične, neočekivane ili na pogrešnom mjestu ( pokretanje namještaja, mokrenje ili čak trčanje). Mjesečarenje može biti i vrlo blago izraženo kada dijete samo sjedne u krevet, ogledava se oko sebe uz stereotipne pokrete čupkanja plahte ili deke. Epizode mogu trajati od nekoliko minuta do više od pola sata i obično završavaju vraćanjem djeteta u krevet i nastavljanjem spavanja. U slučaju da se dijete u tijeku mjesečarenja probudi (spontano ili uz pomoć roditelja) može pokazivati nezadovoljstvo i srdžbu do fizičke agresivnosti ili zbunjenost. Mjesečarenje može biti prisutno i u više članova iste obitelji.

Periodički trzajevi ekstremiteta u spavanju

Pojedinačni trzajevi ekstremiteta (ruke, noge ili obiju), bez drugih popratnih znakova često se javljaju u djece od najranije dobi i odraslih u tijeku uspavljivanja i neposredno po usnivanju. Ponekad se trzajevi ponavljaju i mogu biti toliko intenzivni da probude dijete.

Noćni grčevi u nogama (noćni krampi)

Izrazito bolni grč mišića jedne ili obje noge, pretežno lista – stražnjih mišića potkoljenice i stopala nastaje iznenada i obavezno budi dijete koje je uplašeno i obično plače, s maksimalno ispruženom nogom u koljenu, sve dok grč spontano ne prođe obično za nekoliko sekundi do minute. Nožni noćni grčevi čiji je uzrok najčešće nepoznat rjeđe se javljaju u djece u odnosu na odrasle.

Noćno stenjanje (katatrenija)

Ovaj tip parasomnije se ispoljava ka ponavljajuće stenjanje ili uzdisanje što ponekad stvara zvuk poput predenja, ali bez drugih popratnih motoričkih promjena . Atake ovakvog glasanja traju od 2 do 20-tak sekundi, ali se mogu ponavljati u serijama u trajanju i više od jednog sata.

Pričanje u spavanju

Pričanje u snu javlja se periodički čak u 15% djece, a ispoljava se u vidu izgovaranja pojedinih riječi ili kratkih rečenica, obično razumljivih. Ponekad je pričanje udruženo s promjenom položaja tijela . U nekih obitelji nalazimo više članova – “pričalica u snu“.

Škripanje zubima (bruksizam)

Ovaj poremećaj u spavanju sastoji se od čujnih pokreta mljevenja ili brušenja te stiskanja čeljusti koje može dovesti do oštećenja cakline zuba i uzrokovati bolove u viličnom zglobu. Bruksizam je češći u djece nego odraslih. U ekstremnim slučajevima kada je ugrožen integritet zuba i statika u viličnom zglobu neophodan je stomatološki protetički tretman.

Sva opisana noćna događanja, ako nisu izolirana i ako se uporno ponavljaju zabrinut će roditelja. I zaista, u tim slučajevima najbolje je zatražiti pregled i mišljenje dječjeg neurologa jer kliničko ispoljavanje ovih dobroćudnih promjena spavanja mogu se preklapati sa ispoljavanjem težih poremećaja – prije sve noćnom epilepsijom. Tada će snimanje eklektroencefalograma (EEG-a) u spavanju i analiza kliničkih značajki noćnih događanja riješiti dilemu, kako za roditelja tako i za liječnika.

Za sva dodatna pitanja ili nejasnoće, možeš zatražiti savjet prim. dr. sc. Zlatka Sabola dr. med. spec. pedijatrije – subspec. dječje neurologije putem LittleDot aplikacije.

Ukoliko nemaš aplikaciju, možeš ju preuzeti za iOS i Android

"Dostupan je za savjetovanje iz područja neuropedijatrije"

Odaberi uslugu i kontaktiraj odabranog liječnika-stručnjaka

Dnevnik je besplatan

a koristan kad zatrebaš hitan savjet liječnika - stručnjaka