Prava trudnica, rodilja, roditelja i djece u 2025. – potpore, dopusti i socijalna skrb

Ovaj članak donosi pregled prava roditelja u Republici Hrvatskoj, u skladu s važećim zakonima i propisima za 2025. godinu.

Kroz prikaz odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakona o doplatku za djecu, Zakona o socijalnoj skrbi i Obiteljskog zakona, roditelji mogu saznati:

• koja im prava pripadaju ovisno o radnom statusu (zaposleni, nezaposleni, samozaposleni, izvan sustava rada),
• kolika je visina naknada i trajanje dopusta,
• koje socijalne usluge i pomoći mogu ostvariti,
• što im je dostupno u slučaju posebnih okolnosti (dijete s teškoćama u razvoju, samohrani roditelj i dr.),
• kako i gdje ostvariti prava (HZMO, HZZO, centri za socijalnu skrb),
• te koje dodatne potpore nude lokalne zajednice.

Cilj članka je pružiti roditeljima jasne, provjerene i ažurirane informacije koje će im pomoći u ostvarivanju svojih zakonskih prava i poboljšanju kvalitete obiteljskog života.

Što je socijalna skrb?

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22, 119/22, 71/23, 61/25),

socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa Republike Hrvatske kojom se pruža pomoć i podrška osobama u socijalno nepovoljnom položaju ili u riziku od socijalne isključenosti.

Cilj socijalne skrbi je:

• sprječavanje i ublažavanje socijalnih problema,
• osiguravanje osnovnih životnih potreba,
• promicanje uključivanja korisnika u zajednicu,
• te jačanje njihove samostalnosti i kvalitete života.

Sustav socijalne skrbi obuhvaća prava i socijalne usluge koje mogu ostvariti trudnice, rodilje, roditelji, djeca i druge osobe pod uvjetima propisanim Zakonom.

Osim Zakonom o socijalnoj skrbi, prava roditelja i djece uređuju i:

• Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 152/22, 34/25)
• Zakon o doplatku za djecu (NN 94/01, 115/23, 156/23)
• Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 156/23)

U nastavku su prikazana najvažnija prava koja trudnice, rodilje, roditelji i djeca mogu ostvariti prema važećim zakonima i pravilnicima, uz informacije o institucijama nadležnim za njihovo provođenje.

PRAVA PREMA ZAKONU O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA (NN 152/22, 34/25)

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama uređuje vremenske i novčane potpore koje ostvaruju roditelji radi zaštite majčinstva, roditeljstva i djeteta.

Vrste prava

Vremenske potpore:

• rodiljni dopust,
• roditeljski dopust,
• pošteda od rada,
• rad s polovicom punog radnog vremena,
• vrijeme za dojenje i brigu o djetetu.

Novčane potpore:

• naknada plaće za vrijeme dopusta,
• novčana naknada za roditelje izvan sustava rada,
• jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete,
• novčana pomoć i ostale posebne naknade.

Novčane potpore ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim u iznimnim slučajevima prema odluci suda ili centra za socijalnu skrb, i to isključivo u korist djeteta.

Tko može ostvariti prava

Prava prema ovom Zakonu mogu ostvariti:

• majka i otac djeteta,
• posvojitelj, skrbnik, udomitelj,
• osoba kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj,
• roditelj njegovatelj,
• te stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom u RH,
• osobe sa statusom azilanta ili pod supsidijarnom zaštitom.

Zakon se podjednako primjenjuje na bračne i izvanbračne roditelje te roditelje koji žive odvojeno.

Rodiljni dopust

Rodiljni dopust traje od 28 dana prije očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci života djeteta.

Sastoji se od:

• obveznog dijela (28 dana prije i 70 dana nakon poroda – ukupno 98 dana),
• dodatnog dijela, koji majka može prenijeti na oca.

Ako je dijete prerano rođeno, dopust se produžuje za broj dana za koliko je dijete rođeno ranije.

Tijekom rodiljnog dopusta roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100 % osnovice prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Roditeljski dopust

Roditeljski dopust roditelj može koristiti nakon isteka rodiljnog dopusta, do osme godine života djeteta.

To je osobno i neprenosivo pravo obaju roditelja, osim ako se dogovore da ga koristi samo jedan roditelj.

Trajanje roditeljskog dopusta:

• za prvo i drugo dijete: 8 mjeseci (4 + 4 mjeseca)
• za blizance, treće i svako sljedeće dijete: 30 mjeseci (15 + 15 mjeseci)

Ako ga koristi samo jedan roditelj:

• 6 mjeseci za prvo ili drugo dijete,
• 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Roditeljski dopust može se koristiti u cijelosti ili u dijelovima (najviše dva puta godišnje, svaki put najmanje 30 dana).

Naknada plaće iznosi 100 % osnovice, a za puno radno vrijeme ne može prelaziti 225,5 % proračunske osnovice mjesečno (važeći limit prema HZZO-u u 2025.).

Rad s polovicom punog radnog vremena

Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena posebno je uređeno za zaposlene i samozaposlene roditelje koji koriste rodiljni ili roditeljski dopust.

Majka može dodatni rodiljni dopust koristiti kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Nakon što dijete navrši šest mjeseci, to pravo može nastaviti koristiti u istom trajanju u kojem ga je koristila do tada, ali najdulje do navršenih devet mjeseci djetetova života.

Također, roditelj može roditeljski dopust koristiti kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena — u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta.

• Tijekom dodatnog rodiljnog dopusta: naknada plaće iznosi 100 % osnovice.
• Tijekom roditeljskog dopusta: naknada iznosi 70 % proračunske osnovice mjesečno.

Rad s polovicom radnog vremena zbog pojačane njege djeteta

Nakon iskorištenog roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja može ostvariti pravo na rad s polovicom radnog vremena zbog pojačane njege djeteta.

Ovo pravo traje do treće godine djetetova života, ako je prema nalazu izabranog liječnika i mišljenju liječničkog povjerenstva HZZO-a djetetu potrebna pojačana briga i njega.

Tijekom korištenja ovog prava naknada iznosi 70 % proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme.

Prijenos prava na drugog roditelja

Ako jedan od roditelja umre ili je spriječen koristiti svoje pravo (zbog zdravstvenih, radnih ili drugih opravdanih razloga), to se pravo prenosi na drugog roditelja, sukladno odredbama Zakona.

Stanka za dojenje djeteta

Radnica koja doji dijete i radi u punom radnom vremenu ima pravo na stanku za dojenje u trajanju od dva sata dnevno — sve do navršene prve godine djetetova života.

Stanka se može koristiti:

• jednokratno (u trajanju od 2 sata), ili
• dvokratno (2 × 1 sat tijekom radnog dana).

Tijekom korištenja stanke radnica ima pravo na naknadu plaće u visini 100 % proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu.

Dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili doji dijete

Trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, a radi na poslovima koji su štetni za njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na zaštitu od štetnih utjecaja radnog mjesta.

To pravo ostvaruje od trenutka kada poslodavca izvijesti o trudnoći, početku rada nakon rodiljnog ili roditeljskog dopusta, ili o činjenici da doji dijete.

Ako radnica radi na poslovima koji su štetni, ima pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete.

Za vrijeme korištenja tog dopusta pripada joj naknada plaće u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je ostvarila pravo — na teret poslodavca, sukladno Zakonu.

Trudna radnica, radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću:

• tijekom trudnoće
• do navršene godine dana života djeteta
• ili dok traje dojenje

Za ostvarivanje prava potrebno je priložiti potvrdu nadležnog liječnika specijalista o trudnoći, potvrdu pedijatra o dojenju, ili potvrdu specijalista medicine rada kojom se potvrđuje da je to nužno radi zaštite zdravlja majke i djeteta.

Slobodan radni dan za prenatalni pregled

Trudna radnica, bilo zaposlena ili samozaposlena, ima pravo na jedan slobodan dan mjesečno radi obavljanja prenatalnih pregleda, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

U dogovoru s poslodavcem, taj se dan može rasporediti u više kraćih odlazaka tijekom mjeseca, a smatra se vremenom provedenim na radu.

Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života

Nakon iskorištenog rodiljnog i roditeljskog dopusta ili prava na rad s polovicom punog radnog vremena, jedan od roditelja ima pravo ne raditi do navršene treće godine djetetova života.

Tijekom korištenja ovog prava:

• prava i obveze iz radnog odnosa miruju
• roditelj zadržava pravo na obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje
• a prava se ostvaruju prema posebnim propisima

Prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju

Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim tjelesnim, mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolešću ima pravo na:

• dopust za njegu djeteta do osme godine života, ili
• rad s polovicom punog radnog vremena nakon isteka roditeljskog dopusta.

To pravo može se koristiti i nakon osme godine djeteta, ako nalaz nadležnog tijela vještačenja utvrdi da potreba za pojačanom njegom i dalje postoji.

Neiskorištena prava na roditeljski dopust stavljaju se u mirovanje s početkom korištenja ovog prava.

Pravo može koristiti samo jedan roditelj, prema dogovoru ili odluci suda.

Ako drugi roditelj već koristi isto pravo ili ima status roditelja njegovatelja, pravo se ne može koristiti paralelno, osim u iznimnim slučajevima prema nalazu vještačenja.

Visina naknade:

• za dopust do osme godine života: 70 % proračunske osnovice mjesečno
• za rad s polovicom radnog vremena: razmjerni dio plaće prema ovjerenoj ispravi poslodavca
• za samozaposlene roditelje: 50 % osnovice za obračun doprinosa prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju

Ostvarivanje prava u većem opsegu

Prava zaposlenih roditelja mogu se dodatno proširiti kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, na teret poslodavca, ako to omogućuju opći akti poslodavca.

Prava roditelja izvan sustava rada

Majka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.

• Rodiljna briga traje od rođenja do navršenih šest mjeseci djetetova života.
• Roditeljska briga traje od šestog mjeseca života do:
  • prve godine za prvo i drugo dijete
  • treće godine za blizance, treće i svako sljedeće dijete

Nakon 70. dana od rođenja djeteta, majka može prekinuti korištenje prava radi zaposlenja ili samozaposlenja, a otac može preuzeti preostali dio prava uz njezinu pisanu suglasnost, neovisno o radnom statusu.

Ako majka nakon prestanka rada ili djelatnosti nije ostvarila devet mjeseci staža, može nastaviti koristiti pravo kao roditelj izvan sustava rada, pod uvjetom da i dalje ispunjava propisane zakonske uvjete.

Iznos pomoći: 70 % proračunske osnovice mjesečno.

Pravo se ostvaruje od dana rođenja djeteta, a u slučaju smrti djeteta — isplata traje još tri mjeseca od mjeseca smrti.

Prava posvojitelja djeteta

Posvojitelj djeteta, ako je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na:

• vremenske dopuste ili poštede od rada,
• naknadu plaće ili drugu novčanu naknadu, sukladno Zakonu.

Opseg prava ovisi o radnopravnom statusu posvojitelja i dobu posvojenog djeteta.

Posvojiteljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje

Zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ima pravo na posvojiteljski dopust i naknadu plaće za vrijeme njegova korištenja.

Pravo stječe danom pravomoćnosti rješenja o posvajanju, i to:

• do 18. godine života djeteta, u trajanju od 6 mjeseci,
• uz produženje za 60 dana u slučaju:
  • posvojenja blizanaca,
  • istodobnog posvojenja više djece,
  • posvojenja trećeg ili sljedećeg djeteta,
  • posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju.

Nakon isteka posvojiteljskog dopusta, posvojitelj ima pravo na roditeljski dopust i sva druga prava koja ostvaruju zaposleni roditelji.

Prava posvojitelja izvan sustava rada

Posvojitelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik, nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, ima pravo na:

• posvojiteljsku poštedu od rada ili
• posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju od 12 mjeseci.

Za vrijeme korištenja ovog prava, pripada mu novčana naknada od 70 % proračunske osnovice mjesečno.

Trajanje prava produžuje se za 60 dana u slučaju:

• posvojenja blizanaca ili više djece,
• posvojenja trećeg ili sljedećeg djeteta,
• posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju.

Prijenos i nastavak korištenja prava

Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može prekinuti korištenje prava zbog zaposlenja i:

• prenijeti pravo na bračnog druga (ako ima isti status), ili
• nastaviti korištenje kao zaposleni/samozaposleni roditelj, ako je proveo najmanje devet mjeseci na radu.

Ako nije ostvario devet mjeseci staža, može nastaviti korištenje prava kao nezaposleni roditelj, pod uvjetom da ispunjava zakonske uvjete za to pravo.

Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete

Jednokratna potpora iznosi 70 % proračunske osnovice (308 €) prema HZZO-u.

Pravo mogu ostvariti svi korisnici iz članka 7. Zakona, pod propisanim uvjetima.

Potpora se isplaćuje:

• za novorođeno dijete, ili
• za posvojeno dijete, ako za to dijete potpora ranije nije isplaćena drugom korisniku.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Zakonom je propisano da je za provedbu navedenih prava nadležan Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje: Zavod). U svakoj županiji, odnosno u gradu koji je sjedište županije, ustrojen je područni ured (koji može imati i ispostave). Stoga upućujemo čitatelje da se za sve informacije obrate područnim uredima, odnosno ispostavama prema mjestu prebivališta.

Novčane i druge potpore jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba

Općina, grad i županija mogu sukladno svojim općim aktima propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu naknadu u puno većem opsegu (od opsega propisanog zakonom) ili pomoć u naravi.

Osim gradova, općina i županija, novčanu pomoć ili pomoć u naravi roditeljima mogu pružiti vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička osoba. Također, u svrhu pružanja pomoći mogu se osnivati zaklade i fondacije.

PRAVA PREMA ZAKONU O DJEČJEM DOPLATKU (NN 94/01, 115/23, 156/23)

Doplatak za djecu je novčano pravo koje se isplaćuje roditelju ili drugoj osobi radi pomoći u uzdržavanju i odgoju djece.

Pravo se priznaje roditelju, posvojitelju, skrbniku, očuhu, maćehi, baki, djedu ili drugoj osobi kojoj je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, te punoljetnom djetetu bez oba roditelja ako se redovito školuje.

Doplatak za djecu pripada za:

• vlastitu djecu, posvojenu djecu, pastorčad,
• uzdržavanu unučad i drugu djecu bez roditelja.

Doplatak se isplaćuje do:

• navršene 15. godine života djeteta, odnosno do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 15 godina,
• završetka redovitog srednjoškolskog obrazovanja, a najdulje do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina,
• 20. godine ako pohađa srednju školu koja traje pet godina,
• 21. godine ako dijete ima oštećenje zdravlja ili je iz zdravstvenih razloga izgubilo razred,
• te i dulje dok traje teži invaliditet, ako je tako utvrđeno prema Zakonu o doplatku za djecu.

Uvjeti za ostvarivanje doplatka u 2025.

Pravo na doplatak stječe korisnik ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi 70 % proračunske osnovice.

Proračunska osnovica za 2025. iznosi 441,44 €.

Cenzus za ostvarivanje doplatka: 70 % = 308,99 € po članu kućanstva.

Iznosi doplatka za djecu (2025.)

Od 1. siječnja 2025. proračunska osnovica iznosi 441,44 €, a dohodovni cenzus je 140 % PO = 618,02 €.

Povećanja:

• +15 % za dijete s jednim roditeljem,
• +25 % za dijete bez oba roditelja,
• +25 % za dijete s oštećenjem zdravlja.

Za dijete s težim ili teškim invaliditetom doplatak iznosi 25 % proračunske osnovice = 110,36 €, neovisno o dohotku. Za dijete s težim ili teškim invaliditetom doplatak iznosi 25 % PO = 110,36 € i ne ovisi o dohotku.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Postupak ostvarivanja prava na doplatak za djecu pokreće se podnošenjem zahtjeva. Zahtjev se podnosi područnoj službi/uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Za donošenje rješenja o pravu na doplatak za djecu u prvom stupnju nadležna je područna služba, odnosno područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na čijem je području prebivalište podnositelja zahtjeva.

Za donošenje rješenja o pravu na doplatak za djecu primjenom pravnih propisa EU-a u prvom stupnju nadležna je Područna služba u Zagrebu, A. Mihanovića 3.

Određivanje pronatalitetnog dodatka

Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu od po 66,36 € za treće i dodatnih 66,36 € za četvrto dijete (ukupno 132,72 € za četvero i više djece).

PRAVA PREMA ZAKONU O SOCIJALNOJ SKRBI (NN 61/25)

Zakonom o socijalnoj skrbi utvrđena su sljedeća prava u sustavu socijalne skrbi:

• zajamčena minimalna naknada,
• naknada za troškove stanovanja,
• pravo na troškove ogrjeva,
• jednokratna naknada,
• osobna invalidnina,
• doplatak za pomoć i njegu,
• status roditelja njegovatelja ili njegovatelja,
• naknada za osobne potrebe korisnika smještaja,
• socijalne usluge (savjetovanje, pomoć u kući, rana intervencija, psihosocijalna podrška, boravak, smještaj, organizirano stanovanje),
• te naknada za ugroženog kupca energenata.

Navedena prava dijele se u dvije osnovne skupine:

• Novčane potpore i pomoći,

• Socijalne usluge.

Prava mogu ostvariti:

• hrvatski državljani s prebivalištem u RH,
• stranci i osobe bez državljanstva sa stalnim boravkom,
• stranci pod supsidijarnom zaštitom,
• azilanti i članovi njihove obitelji,
• žrtve trgovanja ljudima, ako ispunjavaju zakonske uvjete.

Uloga centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga

Centri za socijalnu skrb i pružatelji socijalnih usluga (domovi, udruge, centri za pružanje usluga u zajednici) provode mjere i aktivnosti s ciljem sprječavanja socijalne isključenosti te zadovoljavanja osnovnih životnih potreba korisnika.

Djeca, trudnice, rodilje i roditelji spadaju među najosjetljivije skupine, pa centri za socijalnu skrb omogućuju:

• ostvarivanje prava na ZMN,
• jednokratnu pomoć ili uvećanu jednokratnu pomoć,
• naknadu za troškove stanovanja i osobne potrebe,
• pravo na socijalne usluge (savjetovanje, pomoć u kući, ranu intervenciju, boravak, smještaj, organizirano stanovanje).

U okviru navedenih usluga osigurava se zadovoljenje osnovnih životnih potreba i socijalna uključenost obitelji.

Uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Osim prava koje priznaju centri za socijalnu skrb, jedinice lokalne i područne samouprave imaju obvezu osigurati:

• naknadu za troškove stanovanja korisnicima ZMN-a (najam, režije, grijanje, voda, odvodnja),
• pravo na troškove ogrjeva korisnicima ZMN-a koji se griju na drva.

Ovisno o financijskim mogućnostima, lokalne jedinice mogu osigurati i dodatne oblike pomoći:

npr. pomoć u prehrani djece, obiteljske pakete, mliječnu hranu i druge socijalne potpore.

Zajamčena minimalna naknada (ZMN)

Zajamčena minimalna naknada (ZMN) pravo je na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Osnovica prema kojoj se izračunavaju socijalna prava za 2025. iznosi 132,72 € (Odluka Vlade RH, NN 61/25).

Primjeri iznosa:

– ZMN za radno nesposobnog samca: 152,63 €

– Dijete u obitelji: 53,09 €

– Dijete samohranog roditelja: 73,99 €

– Osobna invalidnina: 398,16 € (300 % PO)

– Doplatak za pomoć i njegu: 159,26 € (puni) / 111,49 € (smanjeni)

– Roditelj njegovatelj: 663,60 € (5 osnovica)

Tko ne može ostvariti pravo na minimalnu zajamčenu naknadu i zajamčena minimalna naknada (ZMN) – čl. 30. – 41., NN 61/25

Zajamčena minimalna naknada (ZMN) je novčano pravo namijenjeno pokrivanju osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dostatne prihode.

Pravo na ZMN ne može ostvariti samac ili kućanstvo ako:

• ima u vlasništvu drugi stan, kuću ili poslovni prostor koji može prodati ili iznajmiti i time osigurati sredstva za život,
• ima vrijedne pokretnine (plovila, umjetnine i sl.) koje se mogu unovčiti,
• posjeduje registrirano osobno vozilo, osim ako je vozilo nužno zbog invaliditeta, teže pokretljivosti ili prometne izoliranosti,
• koristi vozilo u vlasništvu druge osobe bez opravdanog razloga,
• je primatelj doživotnog ili dosmrtnog uzdržavanja,
• radno sposobni član nije prijavljen u evidenciju nezaposlenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje,
• može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi (npr. ugovor, alimentacija, vlasništvo imovine),
• ili koristi uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema Zakonu ili posebnim propisima (iznimka su beskućnici u prenoćištu).

Iznosi ZMN-a u 2025.

Osnovica za izračun prava iznosi 132,72 € (NN 61/25).

• Radno nesposoban samac: 115 % osnovice = 152,63 € mjesečno
• Radno sposoban samac: 100 % osnovice = 132,72 € mjesečno
• Samohrani roditelj: 100 % osnovice = 132,72 €
• Odrasli član kućanstva: 60 % osnovice = 79,63 €
• Dijete: 40 % osnovice = 53,09 €
• Dijete samohranog roditelja: 55 % osnovice = 73,99 €

Zbroj svih udjela čini ukupni iznos ZMN-a za kućanstvo.

ZMN se smanjuje za ostvareni prihod kućanstva i ne može prelaziti bruto iznos minimalne plaće u RH.

Naknada za troškove stanovanja

Korisnik ZMN-a ima pravo na naknadu za troškove stanovanja (najam, režije, grijanje, voda).

Ovo pravo dodjeljuje jedinica lokalne samouprave ili Grad Zagreb, do iznosa polovice ZMN-a priznate samcu ili kućanstvu.

Iznimno, može se priznati puni iznos ako je to jedini način da se izbjegne odvajanje djece od roditelja.

Naknada za troškove ogrjeva

Korisniku ZMN-a koji se grije na drva priznaje se pravo na 3 m³ drva godišnje ili novčani iznos za ogrjev, prema odluci nadležne županije ili Grada Zagreba.

Jednokratna naknada

Jednokratna naknada može se odobriti samcu ili kućanstvu koji zbog trenutnih materijalnih teškoća ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe (rođenje djeteta, bolest, smrt člana, elementarna nepogoda, gubitak doma).

Može se priznati u novcu ili naravi, do ukupnog iznosa od:

• 5 osnovica za samca (663,60 €)
• 7 osnovica za kućanstvo (929,04 €) U osobito opravdanim slučajevima, uz suglasnost Ministarstva, može se priznati i uvećana jednokratna naknada.

Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja

Korisnik smještaja ili organiziranog stanovanja ima pravo na 20 % osnovice = 26,54 € mjesečno, ako vlastitim prihodima ne može podmiriti osobne troškove (higijena, prijevoz, sitne potrebe).

Članak 55. (važeći, NN 61/25)

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju radi zadovoljavanja osnovnih životnih potreba i uključivanja u zajednicu.

Osobna invalidnina iznosi 300 % osnovice, što u 2025. godini iznosi 398,16 € mjesečno.

Ako osoba ostvaruje prihod, osobna invalidnina se umanjuje za taj iznos, osim ako se radi o najnižoj mirovini, zajamčenoj minimalnoj naknadi, doplatku za djecu ili naknadi troškova stanovanja.

Tko ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu?

Pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati:

• osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje po drugoj osnovi
• osobi koja u vlasništvu ima drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za uključivanje u zajednicu
• osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
• djetetu ili odrasloj osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima.

Također, pravo na osobnu invalidninu ne može se priznati osobi kojoj je priznato pravo na doplatak za pomoć i njegu sukladno odredbama ovoga Zakona ili na temelju drugih propisa. Iznos osobne invalidnine

Osobna invalidnina za osobu koja nema vlastiti prihod iznosi mjesečno 300 % osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih prava (a određena je odlukom Vlade Republike Hrvatske). Ako osoba s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između iznosa iz stavka 1. članka 55. Zakona i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno u kojem je pokrenut postupak po službenoj dužnosti.

U prihod se ne uračunava  plaća, autorski honorar, zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja koja je ostvarena na temelju ovoga Zakona, mirovina do iznosa najniže, odnosno minimalne mirovineostvarene za 40 godina mirovinskog staža, novčana sredstva korisnika zajamčene minimalne naknade koji sudjeluje u radovima za opće dobro iz ovoga Zakona ostvarena po osnovi zaposlenja u javnom radu, ortopedski dodatak, sredstva za uzdržavanje koje dijete ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima, stipendija za školovanje učenika ili studenta dok traje redovito školovanje ili studiranje i doplatak za djecu.

Doplatak za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja ne može sama udovoljiti osnovnim životnim potrebama zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.

Tko ne može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu?

Pravo na doplatak za pomoć i njegu ne može se priznati osobi:

• koja ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju
• koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu
• koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
• ako prosječni mjesečni prihod samca prelazi iznos od 250 % osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih prava (a određena je odlukom Vlade Republike Hrvatske), odnosno ako prosječni mjesečni prihod članova kućanstva prelazi iznos od 200 % osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih prava (a određena je odlukom Vlade Republike Hrvatske) u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak po službenoj dužnosti
• ako doplatak za pomoć i njegu može ostvariti po posebnom propisu
• kojoj je priznato pravo na osobnu invalidninu po ovom Zakonu ili na temelju drugih propisa
• kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi, odnosno organizirano stanovanje.

Iznos doplatka za pomoć i njegu

Pravo na doplatak za pomoć i njegu može se priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome Doplatak za pomoć i njegu (članci 56. – 59., NN 61/25)

Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi koja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili invaliditeta treba svakodnevnu pomoć i njegu druge osobe radi zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Pravo se može priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o stupnju potrebe.

• Puni iznos: 120 % osnovice
• Smanjeni iznos: 84 % osnovice
• Osnovica 2025.: 132,72 €
  • Puni iznos = 159,26 € mjesečno
  • Smanjeni iznos = 111,49 € mjesečno

Pravo miruje ako korisnik neprekidno boravi u bolnici ili drugoj ustanovi dulje od 15 dana.

U punom iznosu, neovisno o drugim uvjetima, doplatak pripada:

• osobi s težim invaliditetom,
• osobi s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju,
• slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan život i rad.

U smanjenom iznosu, neovisno o drugim uvjetima, pripada:

• slijepoj, gluhoj i gluhoslijepoj osobi osposobljenoj za samostalan život i rad,
• osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti.

Napomena:

Dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života ne može istodobno ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Ako roditelj koristi rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dijete može ostvariti pravo na smanjeni doplatak ako ispunjava uvjete iz Zakona.

Status roditelja njegovatelja ili njegovatelja (članci 63. – 67., NN 61/25)

Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom ako je osoba:

• potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe zbog održavanja života,
• potpuno nepokretna,
• ima više vrsta teških oštećenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih).

Ako obitelj ima dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju, oba roditelja mogu steći status roditelja njegovatelja.

Ako roditelji nisu živi, ne žive s djetetom ili ne mogu pružiti potrebnu njegu, status njegovatelja može se priznati drugom članu obitelji koji živi s djetetom.

Roditelj ili druga osoba može ostvariti status roditelja njegovatelja i kad dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom boravi manje od četiri sata dnevno u ustanovi, centru ili kod pružatelja usluga boravka.

Iznimno, status se može priznati i ako boravi četiri ili više sati dnevno, ali roditelj ili njegovatelj tijekom boravka aktivno pruža pomoć i njegu.

Mjesečna naknada:

Roditelju njegovatelju ili njegovatelju pripada naknada u visini 5 osnovica = 663,60 € mjesečno, uz pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Naknada roditelja njegovatelja

Roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj ima pravo na naknadu u iznosu pet osnovica na temelju koje se izračunava iznos drugih prava (a određena je odlukom Vlade Republike Hrvatske), prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj ima pravo na naknadu i za vrijeme privremene nesposobnosti za pružanje njege zbog bolesti, kao i tijekom odmora, kada ne obavlja poslove njegovatelja, a djetetu je osiguran privremeni smještaj tijekom godišnjeg odmora roditelja njegovatelja po odredbama ovoga Zakona, te ako je dijete na bolničkom liječenju najduže dva mjeseca.

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj može koristiti odmor u trajanju do četiri tjedna tijekom godine.

Rješenje o priznavanju prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja donosi centar za socijalnu skrb uz suglasnost Ministarstva.

Socijalne usluge (čl. 105. – 126., NN 61/25)

Socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprječavanju, prepoznavanju i rješavanju poteškoća pojedinaca, obitelji i drugih korisnika, te poboljšanju kvalitete njihova života i uključivanja u zajednicu.

Usluge se mogu pružati privremeno ili dugotrajno, ovisno o procjeni potreba korisnika.

Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalne usluge uključuju:

• Prvu socijalnu uslugu (informiranje, početna procjena i usmjeravanje korisnika),
• Savjetovanje i pomaganje pojedincima i obiteljima,
• Pomoć u kući,
• Psihosocijalnu podršku,
• Ranu intervenciju,
• Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),
• Boravak,
• Smještaj,
• Organizirano stanovanje.

Socijalne usluge pružaju se u obitelji korisnika, udomiteljskoj obitelji ili kod ovlaštenog pružatelja socijalnih usluga, a mogu biti individualne ili grupne.

Usluge se planiraju i provode prema individualnom planu korisnika, u suradnji s centrom za socijalnu skrb.

Prva socijalna usluga obuhvaća informiranje korisnika, početnu procjenu potreba i podršku pri odabiru prava i usluga.

Savjetovanje i pomaganje pruža se radi jačanja osobnih sposobnosti, obiteljskih odnosa i socijalne uključenosti.

Psihosocijalna podrška usmjerena je na razvoj kognitivnih, komunikacijskih, emocionalnih i socijalnih vještina – osobito kod djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom, ovisnika te žrtava nasilja.

Rana intervencija obuhvaća stručnu i savjetodavnu pomoć djeci s razvojnim rizikom ili poteškoćama te njihovim roditeljima, u pravilu do navršene 7. godine života.

Boravak (poludnevni ili cjelodnevni) uključuje prehranu, njegu, psihosocijalnu rehabilitaciju, organizirano provođenje vremena i prijevoz korisnika.

Smještaj se može priznati kao privremeni ili dugotrajni, ovisno o potrebi, dok se organizirano stanovanje odnosi na pomoć u samostalnom životu uz podršku.

Roditelj ili skrbnik djeteta ne može samostalno ugovoriti smještaj, boravak ili organizirano stanovanje — o tome odlučuje centar za socijalnu skrb rješenjem.

Roditelji su dužni sudjelovati u troškovima usluge prema svojim mogućnostima, osim ako su korisnici zajamčene minimalne naknade (ZMN). Dijete svojom imovinom ne sudjeluje u plaćanju usluge.

Privremeni smještaj u drugim slučajevima (čl. 171. – 173., NN 61/25)

Privremeni smještaj može se priznati djetetu ili odrasloj osobi s invaliditetom u sljedećim situacijama:

• radi korištenja odmora roditelja njegovatelja ili njegovatelja, u ukupnom trajanju do 30 dana godišnje,
• zbog privremene nesposobnosti za pružanje njege zbog bolesti roditelja njegovatelja ili njegovatelja, dok traje potreba, ali najdulje 60 dana godišnje,
• radi pripreme za dugotrajni smještaj ili izvaninstitucijsku skrb,
• radi postupne prilagodbe na dugotrajni smještaj izvan vlastite ili udomiteljske obitelji,
• radi školovanja po posebnom programu izvan mjesta prebivališta djeteta s teškoćama u razvoju ili odrasle osobe s invaliditetom, ako se školovanje ne može osigurati u mjestu prebivališta (najdulje do 21. godine života).

Privremeni smještaj može se priznati i tijekom blagdana ili školskih praznika, u udomiteljsku obitelj, radi stjecanja iskustva obiteljskog okruženja, pod uvjetima propisanim Zakonom.

Dugotrajni smještaj (čl. 174. – 178., NN 61/25)

Dugotrajni smještaj priznaje se korisniku kojem je tijekom duljeg razdoblja potrebno osigurati intenzivnu skrb, brigu i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Smještaj se osigurava u udomiteljskoj obitelji, obiteljskom domu, centru za pružanje usluga u zajednici, domu socijalne skrbi ili kod drugog ovlaštenog pružatelja socijalnih usluga, sukladno utvrđenim potrebama korisnika.

Dugotrajni smještaj priznaje se:

• djetetu bez roditelja,
• djetetu koje roditelji zanemaruju ili zlorabe roditeljske dužnosti,
• djetetu s teškoćama u razvoju kojem nije moguće osigurati skrb u obitelji,
• osobi s invaliditetom s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem, kada nije moguće osigurati skrb u vlastitoj obitelji ili putem izvaninstitucijskih oblika skrbi,
• te drugim korisnicima kojima je, prema procjeni centra za socijalnu skrb, potrebna trajna podrška i skrb.

Dugotrajni smještaj provodi se u cilju osiguravanja sigurnosti, stabilnosti i kvalitetne skrbi te poticanja korisnika na najveću moguću razinu samostalnosti.

OBITELJSKI ZAKON I ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI

Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 156/23) trenutno je važeći i uređuje brak, izvanbračnu zajednicu, roditeljstvo, posvojenje, skrbništvo i uzdržavanje.

Zbog složenosti, specifičnosti i opsežnosti obiteljskog prava te činjenice da je u tijeku izrada novog propisa (obiteljskog zakona čija je procedura donošenja u tijeku) kojim će navedena problematika biti drugačije regulirana, u ovom tekstu nisu prikazana pitanja obuhvaćena postojećim Obiteljskim zakonom. Budući da je Ministarstvo socijalne politike i mladih nositelj izrade novog propisa, upućujemo čitatelje da na mrežnim stranicama Ministarstva prate sve novosti i izmjene vezane uz navedenu problematiku.

Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24) propisuju se prava žrtava nasilja u obitelji, krug osoba na koje se Zakon odnosi, određuju se oblici nasilja u obitelji, prekršajnopravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji, prikupljanje podataka o primjeni Zakona, osnivanje Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji te prekršajne odredbe.

Svrha je ovog Zakona prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji primjenom odgovarajućih mjera prema počinitelju te ublažavanje posljedica već počinjenog nasilja pružanjem zaštite i pomoći žrtvi nasilja.

Sva tijela koja postupaju povodom nasilja u obitelji dužna su postupati hitno i svi postupci pokrenuti po ovom Zakonu su hitni.

Također, sva tijela koja postupaju povodom nasilja u obitelji dužna su postupati posebno obzirno prema žrtvi nasilja u obitelji te pri poduzimanju radnji na primjeren način skrbiti se o pravima žrtve.

Zakonom je određeno kako sva tijela koja postupaju povodom nasilja u obitelji dužna su prema djetetu žrtvi nasilja u obitelji postupati posebno obzirno vodeći računa o njegovoj dobi, osobnosti te osobnim i obiteljskim prilikama kako bi se izbjegle štetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta. Pri postupanju prema djetetu žrtvi nasilja u obitelji nadležna tijela prvenstveno će se rukovoditi najboljim interesom djeteta.

[1] Prema članku 12. Zakona o doplatku za djecu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom pripada korisniku ako je invaliditet nastao prije navršene 18. godine života ili za vrijeme redovitog školovanja djeteta.

[2] Proračunska osnovica za 2025. iznosi 441,44 € i utvrđena je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2025. godinu (NN 155/24).

Iskoristite podršku i alate koji su vam dostupni

Briga o djetetu i obitelji ne prestaje potpisivanjem zahtjeva u sustavu. Kako biste lakše pratili zdravlje svog djeteta i obitelji, preporučujemo korištenje LittleDot aplikacije, koja vam omogućuje:

• vođenje Dnevnika zdravlja – bilježite simptome, temperature, prehranu, pelene, lijekove i ostale važne podatke,
• pisane konzultacije s liječnicima – brzo i povoljno postavite pitanje specijalistima iz različitih područja,
• video konzultacije s pedijatrima i drugim stručnjacima – bez čekanja i bez odlaska u ordinaciju.

Vaša prava i podrška dostupni su vam u svakom trenutku – uz vas smo na svakom koraku roditeljstva.

Podaci provjereni prema:

• Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) – Rodiljne i roditeljske potpore 2025.
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) – Doplatak za djecu 2025.
• Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike – Zakon o socijalnoj skrbi (NN 61/25)
• Narodne novine – NN 34/25, NN 36/24