Preskoči na sadržaj

Poremećaji prehrane kod predškolske djece

Dec 17, 2020 | Prehrana

Stvaranje pravilnih prehrambenih navika tijekom ranog djetinjstva od iznimne je važnosti za rast i razvoj djece. Kvalitetna i raznovrsna prehrana neophodna je za imunitet, fizički i psihički razvoj te smanjenje rizika od kroničnih bolesti vezanih uz nepravilnu prehranu koje se mogu pojaviti kasnije u životu. Nije iznenađujuće da su poremećaji prehrane jedna od najčešćih tema među roditeljima predškolske djece, ali je veoma važno da isti imaju ispravne informacije. Saznajte više o uzrocima, simptomima i rizicima poremećaja prehrane od Diane Puževski dr. med.

Što su poremećaji prehrane i koji su najčešći tipovi kod predškolske djece?

U dojenačkoj dobi i ranom djetinjstvu česte su smetnje vezane za proces hranjenja. Javljaju se kod 45% zdrave djece, a uzrokuju i do 25% dolazaka u pedijatrijsku ordinaciju. Možemo ih podijeliti u dvije skupine:

  1. POTEŠKOĆE HRANJENJA, koje se manifestiraju kao:
    • Ograničeni apetit
    • Selektivni unos hrane
    • Strah od hranjenja
    • Ruminacija / vraćanje progutane hrane u usta i ponovno žvakanje
    • Pika / konzumiranje nejestivih tvari (dijete jede pijesak, zemlju, papir)

Najčešće nema stagnacije ili gubitka u prirastu tjelesne mase, a krivulja rasta je u zadovoljavajućem rasponu.

  1. POREMEĆAJI HRANJENJA, koji rezultiraju prekidom prirasta težine ili gubitkom težine , a krivulja rasta ne prati standarde.

Klasificiraju se prema Chatooru i suradnicima na:

  • Nepredvidivo odbijanje hrane ili infantilna anoreksija
  • Selektivno odbijanje hrane ili senzorna averzija prema hrani
  • Posttraumatski poremećaji hranjenja

Koji su uzroci poremećaja prehrane?

Uzrok problema su najčešće pogreške kod uvođenja dohrane, hrane na žlicu, u dobi od 6 mjeseci i u periodu učenja samostalnog hranjenja u dobi od 9 do 18 mjeseci. Pretjerana zabrinutost roditelja i iskrivljena očekivanja od djeteta remete interakciju u stvaranju pravilnih prehrambenih navika. Dijete treba shvatiti kao aktivnog sudionika u hranjenju a ne kao ‘otvarača usta’. U slučaju da dijete odbije žlicu, treba odgoditi početak dohrane za drugu priliku. Ne treba odgovoriti  strahom i tjeskobom jer će se to zrcaliti u ponašanju djeteta.

Što roditelji mogu poduzeti po pitanju prevencije?

Najbolja prevencija je pratiti interes djeteta za hranom, uočiti kako reagira dok je za obiteljskim stolom i pokazuje li želju za žlicom. Savjete prijatelja i rodbine treba slušati manje jer se oni zasnivaju na iskustvima brige o vlastitoj djeci.

Važno je izbjeći česte zamke poput:

  • Neadekvatne žlice; ona treba biti uska, ravna, s dugom drškom koju dijete može hvatati
  • Žlica ne smije dolaziti djetetu iz visine jer tako ne vidi njen sadržaj. Treba ju primicati u visini usta
  • Žlica se ne stavlja u usta već pred usta da bi ju donja usna zahvatila
  • Struganje žlicom oko usta da se pokupe ostaci hrane je nepoželjno
  • Isključivo kašasta hrana remeti razvoj žvačne muskulature
  • Nasilno hranjenje je visoki stupanj traumatiziranja djeteta s dugoročnim posljedicama u vidu oralne averzije
  • Svako unošenje nervoze kod hranjenja, strah da će se dijete zagrcnuti, te strah od nereda koje će dijete napraviti ako aktivno sudjeluje u hranjenju može rezultirati poteškoćama hranjenja
  • Hranjenje uz ekrane, igračke ili slikovnice nije poželjno jer remeti doživljaj hranjenja kao ugodne socijalne aktivnosti

Koji su najčešći simptomi i kako ih roditelji mogu ublažiti?

Najčešći simptomi poremećaja prehrane su:

  • Odbijanje hrane odmah na početku obroka ili već nakon nekoliko zalogaja
  • Prestanak pokazivanja interesa za hranom
  • Prestanak pokazivanja gladi
  • Dijete nema vremena za jelo
  • Odbijanje žvakanja krute hrane
  • Svaki obrok traje satima

Promjenama dosadašnjeg obrasca prehrane, roditelji mogu utjecati na postupan nestanak simptoma:

  • Pokušati uvesti rutinu u prehranu: jede se za stolom a ne pred ekranom, svaki dan u isto vrijeme, ne duže od pola sata, poželjno uz druge članove obitelji
  • Razmaci između obroka od 3-4 sata, 5-6 obroka na dan, između obroka samo voda (a ne sokovi, grickalice i voće)
  • Uključivanje novih namirnica bez prisile, ali bez alternativnih namirnica. Često nuđenje istog (strpljivo ali uporno, i do 21 puta ista namirnica), novu namirnicu ponuditi uz već poznatu i prihvaćenu, pohvala i ako se samo proba nova namirnica
  • Porcije primjerene dobi, manje porcije da dijete traži još, uključiti dijete u kupovinu i pripremanje hrane, hranu učiniti privlačnom na tanjuru
  • O količini obroka odlučuje dijete, roditelj je taj koji samo servira hranu, hvaliti samostalno jedenje
  • Ne nuditi desert kao nagradu, ne zadovoljavati dječje emocionalne potrebe hranom već pokazati i razmjenjivati emocije sa svojim djetetom (igra, razgovor, grljenje, maženje)

Koji su rizici poremećaja prehrane?

Rizici poremećaja prehrane su nepovoljni utjecaj na tjelesni i kognitivni razvoj djeteta ali i na interakciju u obitelji. Hranjenje umjesto osjećaja ugode utaživanjem gladi postaje razlog stalnog sukoba roditelja i djeteta. Psihodinamski poremećaj vezan uz hranjenje u ranoj životnoj dobi rezultira anksioznim poremećajima i poremećajima hranjenja u adolescentnoj dobi. Roditelji čija djeca imaju poteškoće prehrane i čini im se da dijete zapravo ništa ne jede, a  uz to normalno raste i napreduje na težini trebaju to prihvatiti kao prolaznu teškoću i normalnu pojavu u razvoju djeteta.

Kako se najčešće liječe poremećaji prehrane?

Pristup u liječenju istovremeno mora biti usmjeren prema djetetu i roditelju. Individualnim savjetovanjem o problemima odnosa roditelj-dijete i edukaciji roditelja o prehrambenim potrebama i načinima provođenja prehrane problem se može postupno prevladati. Djetetu se pomaže:

  • poboljšanjem vještine hranjenja
  • postupcima navikavanja na nove okuse
  • osvješćivanjem važnost žvakanja

U terapiju poremećaja prehrane treba u vidu timskog rada uključiti pedijatrijskog gastroenterologa, radnog terapeuta-edukatora hranjenja, nutricionista, ponekad psihologa i logopeda / piknik terapija, talk-tools terapija.

Za sva dodatna pitanja ili nejasnoće, zatražite savjet Diane Puževski dr. med., koja je dostupna za sva pitanja o dječjoj probavi, alergijama i poremećajima prehrane putem LittleDot aplikacije. Ako još nemaš aplikaciju, preuzmi je ovdje!

Diana Puževski dr. med.

Opća pedijatrija

5.0

(256 ocjena) 21 komentara
Video Poziv Poruka

Dostupna je za sva pitanja o dječjoj probavi, alergijama i poremećajima prehrane, te oćenito o zdravlju predškolske djece.

 

Video konzultacija iz udobnosti domaNovo

Video konzultacije omogućuju vam savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom od kuće, putem pametnog telefona ili računala. Brz i jednostavan pristup zdravstvenim djelatnicima prema vašem rasporedu.

Rezerviraj termin
Video konzultacija