Česta pitanja roditelja

Poštovani, moje dijete ima refluks bubrega tipa 0 i nije na terapiji, a profilaksu je prestala uzimati prije više od godine dana. Zanima me spada li dijete u ugroženiju skupinu kada je riječ o svinjskoj gripi? S obzirom na navedenu dijagnozu i da vaše dijete više ne uzima profilaksu, mislim da nije ništa više ugroženo od bilo kojeg drugog...

Imam dijete dobi 13 mjeseci, trenutačno je u bolnici zbog krvave stolice. Ima stolicu do 5 puta na dan. Je li moguće da je izbijanje zubića uzrok tomu? Svi nalazi koje je do sada radio su uredni, tj. negativni, znači sve je u redu... Prebačen je u drugu kliniku, da oni vide o čemu se radi… Maleni je prilično veseo, jede, spava, igra se... Hoćete li biti ljubazni i reći mi što je u pitanju? Unaprijed vam se zahvaljujem i od srca želim svako dobro… Dijete je na obradi, pa vam, nažalost, iz ovog što ste naveli, a bez nalaza, ne mogu reći puno. Postoje različita stanja zbog kojih dijete ima krv u stolici, od infekcija do kroničnih bolesti, za koje je potrebna kompleksna obrada. Za detaljnije mišljenje svakako moram vidjeti...

Poštovana, moj sinčić navršio je 4 mjeseca, ima tešku srčanu manu koja je operirana u dobi od 2 tjedna i ustanovljen mu je gastroezofagealni refluks. Rođen je težak 2620 g, sada teži nešto više od 4 kg. Dnevno jede 5 – 7 puta po otprilike 80 – 130 ml. Ima puno problema s vraćanjem mlijeka, s tim da još veći problem predstavljaju lijekovi koje mora piti zbog srca. Npr. aspirin, koji bi se trebao piti nakon jela, „digne“ mu želudac čak i 2 i pol sata nakon hranjenja pa mu ga dajemo prije jela iako znamo da to nije dobro. Uzima redovito zaštitu za jednjak, ali čini mi se da mu to nije od velike pomoći. Uzimao je Lansoprazol, Ranitidin, Famotidin... Znam da bi dijete trebalo piti tekućine, vode i čaja, ali kad mu dam, odmah mu sve izađe van pa mi se čini da nema smisla jer zajedno s vodom ili čajem izađe i mlijeko ili lijekovi. Počela sam s nadohranom tako da mu dajem nekoliko žličica kašice od jabuke, mrkve, kruške, a nakon što ih je prvi put izbacio, prestala sam mu davati sokove. Navečer dobije žlicu prosenih pahuljica u mlijeko, ali ne čini mi se da ga to zasiti, a nekada zna jako plakati nakon toga. Molim vas da mi kažete kako bih mu trebala organizirati prehranu s obzirom na to da nikako ne može zadržati tekućinu. Hranim ga polako i uz stanke kako bi mogao podrignuti, ali i dalje po cijele dane bljucka, ponekad i u velikim količinama (mlijeko bude sirasto i smrdi na kiselinu). Unaprijed hvala. Pošto se radi o bolesnoj bebi, puno je teže preporučit vam nešto sigurno čega se možete pridržavati. Najbolje je ovako kao što ste i vi već počeli, isprobavati malo-pomalo i micati onu prehranu koja mu ne paše (npr. voćne sokove), a davati ono što mu odgovara. Probajte mu davati kašice s rižinim pahuljicama koje se malo zgusnu, jednako tako možete mu davati i mliječne obroke. U dobi od 4 mjeseca trebao bi imati 3 – 4 mliječna obroka i 2 – 3 voćna, s 5 mjeseci može i jedan od povrća, a onda smanjiti mliječni. Tekućine dobije kroz mliječni obrok, a i u voću ima tekućine. Možete mu ponuditi malo vode ili čaja na kapaljku, po nekoliko kapi, tek toliko da ipak dobije nešto tekućine. Preporuka je također da se javite nutricionistu (mislim da postoji pri svakoj klinici za dječje bolesti) kako biste još u detalje prošli...

Imam nećaka dobi 3 godine s dijagnozom nedefiniranog kolitisa, a usto je alergičan na pšenično brašno. Ima meku proljevastu stolicu 2-3 puta na dan, a na kraju stolice malo krvi. Poprilično je nervozan, mislimo da je možda gladan, više ne znamo što mu dati jesti. Već je pola godine na bezglutenskoj dijeti, ali nije ništa bolje. Molim vas za savjet. Vaše je dijete već vjerojatno pregledao gastroenterolog, pa se tamo treba svakako javiti na kontrolu i dodatnu obradu. Ako se strogo pridržavate dijete bez pšeničnog brašna (glutena), navedeni simptomi ne bi se smjeli javljati. Potrebna je dodatna obrada da se utvrdi postoji li kakva alergija i na neku drugu vrstu namjernica, pa vam preporučujem da se što prije javite u gastroenterološku ambulantu gdje se dijete...

Moj sinčić ima 4 godine. Već dvije godine borimo se s plitkim disanjem, kašlje svaki mjesec, a sve to prati šlajm. Kada se kašalj povuče, bude mu bolje tjedan do tjedan i pol pa se sve ponavlja! Rekli su nam da ima astmu. Koristimo tablete i sirup za astmu, naravno i pumpicu, ali kašalj je i dalje neizostavno prisutan! Kada smo tražili da provjerimo na što je alergičan, dobili smo odgovor da je premali kako bismo ga testirali! Što vi mislite o svemu? Svakako napravite obradu. Dijete od 4 godine nije premalo za...

Moj sin rođen je sa 7 mjeseci, sada ima 2 godine i 9 mjeseci i težak je 9,5 kg. Ima dijagnozu atrezije anusa i rektuma. Budući da uskoro ide na operaciju anusa, zanimaju me detalji operacije i ima li razloga za zabrinutost. O detaljima operacije najbolju informaciju dat će vam kirurg koji će ga operirati. Kirurg zna kojom će metodom operirati, hoće li operacija proteći u jednom aktu i ima iskustva s mogućim neželjenim komplikacijama. Dobar kontakt su i medicinske sestre na...

Moja beba rodila se teška 5240 g i duga 53 cm. Koliko bi mjesečno trebala dobivati na kilaži? Vaša je beba bila velika, ali mjesečno treba dobivati na težini kao i svaka druga, minimalno 600 g. Niste napisali što beba jede, je li na...

Objasnite važnost pravilnog uvođenja dohrane kod novorođenčeta (nakon 6 mjeseci života). Dojenče je beba dobi do godine dana kojoj je osnovna prehrana majčino mlijeko. Ipak, nakon navršenih 6 mjeseci potrebno je postupno uvoditi krutu hranu kako bi se beba navikla na nove okuse, namirnice i način prehrane. Za sam rast više joj nije dovoljno isključivo majčino mlijeko, nego je potrebna i nadohrana. Dobro je vrijeme za uvođenje nadohrane, dakle, dob dojenčeta od 6 mjeseci. Tada je beba već i psihomotorno zrela da može konzumirati hranu ne samo sisanjem nego i žvakanjem, usitnjavanjem i gutanjem većih zalogaja, a ne isključivo tekućeg...

Imama sinčića dobi 2 mjeseca i hranim ga isključivo adaptiranim mlijekom. Pri porodu bio je težak 3100 grama, a sada ima 6600 grama. Molim vas za savjet. Bilo bi bolje da je na majčinu mlijeku, ali, nažalost, već ste uveli adaptirano. Hranite bebu po mogućnosti svaka 3 – 4 sata, pokušajte ga povremeno zavarati vodom, a noću ga nastojite hraniti što rjeđe. Držite se uputa vezanih uz količinu hrane za dob od 2...

Kako pomoći u slučaju pelenskog osipa? Pelenski osip zahvaća područje koje prekriva pelena. Za ljetnih vrućina ili duljega razdoblja tijekom kojega se ne mijenja pelena, nježna dječja koža reagira osipom. Jako je važna higijena, redovno presvlačenje, pranje i brisanje. Valja izbjegavati vlažne maramice ako je to moguće, dostajat će pranje u običnoj vodi ili kamilici. Mogu se primijeniti neutralne dječje kreme kao zaštitni sloj na koži kako bi se izbjegao izravan kontakt s mokraćom ili stolicom. Kada osip već nastane i ne povlači se redovitom njegom, morate se obratiti pedijatru. Najčešće se radi o gljivičnom osipu koji nastaje u području gdje je vlažno i toplo, pa će pedijatar preporučiti primjerenu terapiju. Kad se beba rodi, ne može sama fiziološki kontrolirati stolicu i mokraću. Zbog toga je povijamo pelenama koje dobro upijaju tekućinu. Usto su obložene nepropusnim ovojem kako ne bi došlo do izlijevanja tekućine ili bilo kojeg drugog sadržaja. Ipak, pelena ne može upiti krute sastojke. Koža ispod pelene hermetički je zatvorena i donekle vlažna. Jako je važno zbog svega navedenog redovito mijenjati pelene i ispravno njegovati kožu tog područja. Nakon skidanja pelene kožu guze i spolovila valja pažljivo i nježno oprati tekućom vodom (paziti na temperature vode iz slavine) i nježno je obrisati (više tapkati nego brisati). Kod djevojčica važno je brisati sprijeda prema natrag kako patogene bakterije iz debelog crijeva ne bi izazvale mokraćne infekcije. Nakon pranja dobro je kožu namazati tankim slojem neutralne kreme za bebe jer je u tom području koža sklona iritaciji i isušivanju. Ako je ikako moguće, posebno ljeti kada je toplo, pelensko područje treba što više zračiti i držati što dulje bez pelene. Ako se pridržavamo svega navedenoga, pelenski osip mogao bi se spriječiti. U slučaju da se ipak pojavi, valja se pridržavati savjeta pedijatra ili dermatologa. Svakako treba paziti na izbor pelena, i ako se beba navikne na jednu vrstu, bolje je primjenjivati ih stalno jer promjena vrste pelena također može izazvati osip. Dobro je koristiti i ekološke višekratne pelene, ali i njih valja često mijenjati i po mogućnosti ne koristiti omekšivač koji bi mogao izazvati alergijsku...