Jesmo li po zakonu Republike Hrvatske obvezni cijepiti dijete (DTP ili MMR) ili roditelj to može odbiti? Hoće li u tom slučaju biti optužen za zanemarivanje djeteta? Prema zakonu Republike Hrvatske sva djeca moraju se cijepiti. Ako se ne cijepe, roditelji mogu biti kažnjeni i odgovarati za zanemarivanje zdravlja djece. Pedijatar najčešće traži da roditelji potpišu dokument kojim odbijaju cijepljenje. Moguće je da pedijatar kontaktira epidemiološku službu i ona odradi administrativni dio. Preporuka je svakog pedijatra cijepljenje kao jedna od najboljih preventivnih mjera zdravstvene...

Praktični savjeti Pelene se trebaju promijeniti kada su prljave ili vlažne. Novorođenčad se treba pomokriti unutar prva 24 sata, ali kada je hranjenje uravnoteženo, možete očekivati mijenjanje 6 do 8 mokrih pelena na dan. Uvijek mijenjajte pelene nakon što dijete položite na pokrivenu površinu kao što je stol za prematanje ili ogrtač za mijenjanje pelena. Otkopčajte prljavu pelenu pa podignite djetetovu guzu tako da ga nježno, ali čvrsto uhvatite za gležnjeve. Ako mijenjate pelenu na stolu za prematanje, krevetu ili povišenoj površini, uvijek pridržavajte dijete jednom rukom kako se ne bi otkotrljalo i palo. Umočite blazinice u toplu vodu kako biste očistili dijete. Ako upotrebljavate vlažne maramice, rabite one bez alkohola i vlažne maramice za koje je klinički dokazano da uklanjaju masnoću iz stolice. Očistite dobro sve nečistoće u naborima na djetetovoj guzi i temeljito osušite kožu. Kao što smo već rekli, kod djevojčica uvijek brišite kožu sprijeda prema natrag. Kod dječaka nije nužno povlačiti kožicu prepucija, ali ako vidite da se sakuplja sekret, treba ga nježno odstraniti i vratiti kožicu. Položaj spolovila u peleni kod dječaka nije važan, ali nije praktično stavljati ga prema gore jer pri mokrenju može namočiti i prostor izvan i iznad pelene. Bebe na prsima ili dojene bebe koje ne jedu krutu hranu mogu imati stolicu od četiri puta na dan do jednom u tri dana. Djeca koja se hrane bočicom trebaju imati stolicu jednom na dan kako bi izbjegli konstipaciju, odnosno zatvor. Neka vas ne zabrinjava učestalost stolice sve dok je ona mekana i dijete je lagano obavlja. Važno je da stolica nije proljevasta, sa sluzi i krvi, sve je ostalo fiziološki. Izbor pelena u potpunosti je vaš. Možete izabrati odgovarajuće jednokratne pelene, tako da djetetu bude udobno. Kako beba raste, treba veću pelenu. Pelene se kupuju prema težini djeteta. Kada prelazite na drugu veličinu, poželjno je uzeti pelene istog proizvođača. Osim jednokratnih pelena možete odabrati višekratne (pelenske krpice, ekološke pelene). Odaberite način prematanja koji vam najviše odgovara. Ako upotrebljavate pelenske krpice, trebat će vam i pelenska košuljica, zaštitni plastični omotač koji štiti da se sadržaj ne razlije i ne smoči robicu bebe te da bebi bude...

Imam nekoliko pitanja vezanih za djecu. Rodila sam prije 18 dana, imamo problem što nikako ne može podrignuti, konstantno sisa i stalno poslije traži mlijeko. Patronažna sestra rekla nam je da možemo dati i umjetno mlijeko, što mi i činimo (Hipp, 60 ml). Tijekom dana stalno je cendrava i previja se kao da ima bolove u trbuhu. Da joj ponudimo malo čaja od komorača da lakše bljucne ili podrigne? Kako ćemo biti sigurni da je dovoljno pojela i sita je? Beba stara 18 dana trebala bi biti samo na prsima. Do navršenog prvog mjeseca beba može stalno tražiti sisati iako nije gladna. Pravi je pokazatelj vaganje bebe, da se vidi napreduje li dobro. Patronažna sestra ima prenosive vage pa bi bilo dobro da izvaže dijete i dogovorite se. Tek u slučaju da prsa nisu dovoljna, treba uvesti nadohranu. Ako ste to već učinili, a beba plače i stalno je cendrava, to može biti znak grčića jer ste djetetu uveli umjetnu hranu. Preporuka: ako beba dobro napreduje, ukinite Bebimil i pomognite joj ublažiti grčiće probioticima, stalno prateći bebin...

Kad bebe mogu na more i u more? Bebe stare nekoliko mjeseci već mogu u morsku vodu. Plivanje je jako zdravo za razvoj beba. I u bazenima se koriste različite sprave koje štite bebe od utapanja pa ih nabavite prije kretanja na more, ali bez obzira na svu zaštitu, budite stalno uz svoje dijete. Nakon kupanja isperite ili istuširajte bebu jer je morska voda slana i može izazvatipeckanje i svrbež. Većoj bebi koja sjedi možete napuniti bazenčić za igru, ali ponovno budite oprezni i nikada ne ostavljajte bebu samu bez...

Budući da je današnje sunce vrlo jako, kako ću prepoznati ima li dijete sunčanicu i što u tom slučaju poduzeti? Hvala na odgovoru! U svakom slučaju, ne treba dopustiti da dijete boravi dugo na velikoj vrućini, osobito tijekom podnevnih sati. Djeca su posebno sklona dehidraciji, opeklinama i sunčanici, pa prema tome boravak na otvorenom bez zaštite nije preporučljiv. Ako je dijete ipak dugo bilo izloženo suncu, a nakon toga je plačljivo, razdražljivo, crveno, zajapureno, ima temperaturu, mučninu i povraća, vjerojatno se radi o sunčanici. Dijete treba staviti u rashlađenu prostoriju, napajati hladnim napitcima, u slučaju povišene temperature skidati temperaturu, a ako simptomi potraju, valja se obratiti...

Kako zaštititi dijete tijekom ljetnih mjeseci? Najvažnije je dijete u ljetnim mjesecima izlagati suncu isključivo u ranim jutarnjim i kasnijim poslijepodnevnim satima, a nikako ga ne voditi van, osobito bez zaštite, oko podneva, kada je sunce najjače. I u tim razdobljima dana treba ga zaštiti primjerenim preparatima i napajati dostatnom količinom tekućine. Pod primjerenim preparatima misli se na one namijenjene dječjoj koži visokoga zaštitnog faktora. Potrebno je pogledati na deklaraciju koji je faktor UV zašite naznačen na preparatu. Za dječju kožu preporučaju se faktori veći od 30. Naravno, za dojenačku kožu treba biti jači zaštitni faktor, kao i za djecu koja imaju izrazito blijed ten, te za područje lica. Jako je važno da se djeca ljeti oblače u prozračnui pamučnu odjeću kako im ne bi bilo vruće i da se nekoliko puta tijekom dana istuširaju i presvuku. Osim toga dobro je da na glavi imaju kapice ili šeširiće, kako bi se zaštitili od sunca, i to s obodom, da sunce ne smeta dječjim očima koje su također jako osjetljive na intenzivno...

Koliko je važno piti dovoljne količine tekućine i spriječiti djecu od moguće dehidracije? Koja je preporučena dnevna količina tekućine kad je riječ o djeci? Tijekom velikih ljetnih vrućina, djeca su posebno sklona dehidraciji. Razlog tomu je što i inače trebaju više tekućine. Mala djeca ne znaju reći da su žedna, a ne mogu ni sama uzeti napitke. Ljeti, za velikih vrućina, izraženije je znojenje i dodatni gubitak tjelesnih tekućina, što znači da se mora više piti kako bi se gubitak tekućine nadoknadio. Smatra se da dojenče treba piti 100 ml po kilogramu tjelesne mase, što znači za dijete teško 10 kg treba piti 1 litru tekućine, a ljeti i više od toga. Djeca starija od godine trebaju nešto manje tekućine, ali se za ljetnih mjeseci također može dati 100 ml po kilogramu tjelesne mase. Usto, valja paziti i na vrstu napitaka koji se daju djeci. Nije dobro davati prezaslađene napitke jer oni samo pojačavaju žeđ. Nije dobro davati ni previše voćnih sokova s konzervansima, posebice ne gazirana pića. Najbolje je dati vodu ili čajeve. Mogu biti i blago rashlađeni, ne baš izravno iz hladnjaka. Tako djeluju osvježavajuće i ugodniji su za...

Koliko klimatizacijski uređaji mogu utjecati na zdravlje male djece i kako ih zaštititi? Nagli prelasci iz jako rashlađenih prostorija s klimom na vruć zrak nisu zdravi ni za odrasle osobe, a posebno ne za dijete. Djeca imaju nedovoljno razvijen mehanizam termoregulacije i svaka nagla promjena temperature može biti štetna. Za ljetnih vrućina dobro je rashladiti prostoriju u kojoj se boravi, ali temperatura mora biti samo nekoliko stupnjeva niža nego u vanjskim uvjetima. Nije normalno da u prostoriji bude, primjerice, 20 °C, a vani 30 °C. Nije dobro ni da klima izravno puše u dijete. Dakle, umjereno rashlađivanje prostorije pomoći će da izlaskom van dijete ne osjeti naglu i jaku promjenu klime. Bolje je i zdravije za dijete da ljeti boravi vani u parkovima i zasjenjenim vrtovima nego u kući s klimatizacijskim...

Koji su najvažniji savjeti koje biste dali roditeljima kad je riječ o brizi prema djeci tijekom ljetnih vrućina? Odgovor na pitanje sažet ću u 8 točaka: 1. izbjegavati ljeti sunce u podnevnim satima 2. dijete izvoditi van u ranim jutarnjim ili kasnim popodnevnim satima 3. zaštititi kožu djeteta od sunca preparatima visokoga zaštitnog faktora 4. odijevati dijete isključivo u prozračne i prirodne materijale (lan, pamuk), kapice obvezno na glave, najbolje s obodom 5. napajati dijete dovoljnom količinom tekućine (voda i čaj), a izbjegavati jako zaslađene, konzervirane i gazirane napitke 6. izbjegavati klimatizirane prostore, osobito ondje gdje je temperatura nekontrolirano niska u odnosu na vanjsku 7. boraviti što više na otvorenom, u parkovima, vrtovima, sjeni drveća 8. predvidjeti godišnji odmor ljeti u planinama ako je to moguće, a ne na moru, gdje su temperature izrazito visoke i sunce...

Vaše dijete kreće u vrtić Upisali ste dijete u vrtić ili jaslice i čekate jesen da krene. Što vas sve očekuje? Je li vaše dijete zrelo za vrtić? Kako će se snaći? Hoće li prihvatiti tete? Kako će se snaći s novim prijateljima? Hoće li češće biti bolesno? U vrtiću dijete boravi velik dio dana, često od ranih jutarnjih sati kad ga odvedete prije posla pa sve dok ga ne preuzmete nakon posla, što može biti i do 12 sati na dan. Djeca do 3 godine smještaju se u jaslice. Za njihovu je dob prvenstveno važna njega, ljubav i pažnja, a odgojitelj ima ulogu zamjenske majke. Jednogodišnje dijete do sada je bilo gotovo dio majke (atachment, bonding). Stručnjaci pedijatri, ginekolozi i neonatolozi preporučili su što duže dojenje ne samo zato što je majčino mlijeko najzdravija hrana nego da se uspostavi što bolji kontakt s bebom. I majke su sve to uredno odradile. A onda, mama odjednom mora na posao, a beba u vrtić. Dobra je stvar da se majci koja doji omogućuje stanka za dojenje, ali... Odgojni programi također se provode u jasličkim skupinama, ali u manjem obimu, prilagođeni dobi djeteta. Stručnjaci smatraju da socijalizacija započinje u dobi od treće godine. Naravno, neka su djeca socijalizirana i prije te dobi, a neka se teže ili nikako ne priviknu na skupinu i kad postanu veća. S obzirom na to pedijatri smatraju da je dobro uključiti dijete što kasnije u vrtić ako je moguće, izbjeći jaslice, jer su zdravstveni problemi češći i ozbiljniji u ranoj dječjoj dobi. Vrtićka djece trebaju odgojno-obrazovne programe prilagođene dobi, tzv. odgojno-obrazovne standarde. Ali osim obrazovnih programa trebaju steći i osnovne higijenske navike, socijalizirati se, naći prijatelje, naučiti funkcionirati u kolektivu koji je bitno različit od obiteljskog doma gdje se često sve vrti oko vašeg ljubimca, a sada je takvih dvadesetak i trebaju se naučiti pravila ponašanja, međusobno se poštovati, tolerirati različitosti, izboriti se za sebe u neminovnim neugodnim situacijama...