Kako pravilno uvesti dohranu za vašu bebu?

Uvod

Dojenje predstavlja najbolji i najdostupniji način prevencije raznih bolesti djece i odraslih. U prvih 6 mjeseci postnatalnog života u potpunosti zadovoljava nutritivne potrebe dojenčeta. Nakon šestog mjeseca života, majčino mlijeko više ne zadovoljava sve nutritivne potrebe djeteta za adekvatan rast i razvoj, zbog čega postaje ključno znati kako pravilno uvesti dohranu. Pravilno uvođenje dohrane omogućuje postupnu prilagodbu probavnog sustava, uvođenje novih okusa i tekstura te osigurava potrebne nutrijente za nastavak zdravog razvoja djeteta.

Europsko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Američko društvo za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (NASPGHAN), poznavajući dobrobiti dojenja za majku i dijete, promoviraju dojenje kao najzdraviju prehranu. ESPGHAN-ov komitet za prehranu stavlja u centar svojih istraživanja utjecaj dojenja na zdravlje djeteta, kao i na njegovo zdravlje u odrasloj dobi.

Slijedeće pitanje koje se nameće je vrijeme kada je potrebna nutritivna suplementacija, tj. nadohrana.

Prve dvije godine života predstavljaju „kritični prozor” utjecaja prehrane na zdravlje. Zbog dalekosežnog utjecaja prehrane dojenčeta i malog djeteta, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF stavljaju prehranu u tom najranijem periodu života u centar svojih interesa i djelovanja.

Definicija nadohrane

Prema definiciji WHO-a nadohrana ili komplementarna prehrana je prehrana sa svom krutom i tekućom hranom osim majčinog mlijeka.

Komplementarna prehrana prema ESPGHAN-u je prehrana svom tekućom i krutom hranom, osim majčinog mlijeka i dojenačke formule. Ova definicija je svakako razumljivija i prihvatljivija za zdravstvene djelatnike i roditelje.

Neki autori koriste termin „weaning foods” umjesto termina komplementarne prehrane, što označava hranu koja bi postepeno zamjenjivala dojenje. Ova definicija nije prihvatljiva, jer naprotiv, važno je i za dijete i za majku nastaviti s dojenjem i nakon uvođenja komplementarne prehrane.

Period komplementarne prehrane je period za vrijeme kojeg se daje druga hrana ili tekućina uz majčino mlijeko.

Zbog sve veće pojave neuhranjenosti u djece u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama, a debljine i poremećaja jedenja u razvijenim zemljama, WHO i UNICEF stavljaju nadohranu među prioritetne teme u prehrani dojenčadi i male djece.

Važnost pravovremenog uvođenja

Pravovremeno uvođenje komplementarne hrane važno je zbog nutritivnih i razvojnih razloga, te zbog pravovremenog prijelaza s dojenja na svakodnevnu obiteljsku hranu. Rastom dojenčeta majčino mlijeko prestaje biti dovoljan izvor energije, makronutrijenata i mikronutrijenata te se taj nedostatak mora nadoknađivati komplementarnom hranom.

Nepravovremeno uvođenje nadohrane dojenčadi i maloj djeci može imati za posljedicu neuhranjenost, koja je odgovorna za zaostajanje u razvoju funkcija, motorike, te kasnijeg neuspjeha u školi. Isto tako doprinosi većem riziku od infekcija koje mogu dovesti i do mortaliteta. Nadohrana može biti kvalitativno ili kvantitativno nutricionistički neadekvatna. Kvaliteta nadohrane ovisi o znanju roditelja o njezinoj važnosti kao i o ekonomskim i ekološkim uvjetima u kojima dijete živi.

Dojenje i dohrana

Postoje različiti stavovi pojedinih zemalja o vremenu uvođenja nadohrane kao i o njenom sastavu, jer nedostaje dovoljno znanstvenih dokaza o kratkoročnim i dugoročnim utjecajima uvođenja komplementarne hrane na zdravlje.

Godine 2001. na 54. skupštini WHO preporučila je isključivo dojenje do šest mjeseci života djeteta. Komplementarnu prehranu preporuča od šestog mjeseca života uz nastavak dojenja do druge godine.

ESPGHAN je 2017. godine ažurirao svoje preporuke i sada također preporučuje isključivo dojenje tijekom prvih 6 mjeseci kao poželjni cilj. Međutim, preporučuje i da se dohrana ne bi trebala uvoditi prije 4 mjeseca niti odgađati nakon 6 mjeseci života. Također naglašava da se optimalno vrijeme uvođenja komplementarne prehrane može razlikovati od djeteta do djeteta, ovisno o njegovom razvoju i spremnosti za početak dohrane.

Suvremene znanstvene spoznaje

Novije studije pokazuju da uvođenje dohrane oko 6. mjeseca života (ne nužno točno s navršenih 6 mjeseci) ima brojne prednosti za dojenčad u usporedbi s ranijim uvođenjem. Ove prednosti uključuju smanjenje rizika od gastrointestinalnih infekcija, bolje prihvaćanje hrane i manje problema s hranjenjem u kasnijem djetinjstvu.

Međutim, nedavna istraživanja također sugeriraju da postoje potencijalne koristi od uvođenja alergenih namirnica između 4. i 6. mjeseca života, posebno kod djece s visokim rizikom za razvoj alergija. Studija LEAP (Learning Early About Peanut Allergy) pokazala je da rano uvođenje kikirikija može smanjiti rizik od razvoja alergije na kikiriki kod visokorizične djece.

Također, novija istraživanja ne podupiru prijašnja gledišta da odgađanje uvođenja potencijalno alergenih namirnica smanjuje rizik od alergijskih bolesti.

Trajanje dojenja

Najnovije preporuke WHO-a i dalje podržavaju nastavak dojenja do 2 godine života ili dulje, dok Američka akademija za pedijatriju preporučuje nastavak dojenja najmanje do prve godine života.

Globalno, preporuke se fokusiraju na individualizirani pristup koji uzima u obzir potrebe i okolnosti svakog djeteta i njegove obitelji. Važno je prepoznati znakove spremnosti djeteta za uvođenje krute hrane, kao što su kontrola držanja glave, sjedenje uz potporu, i pokazivanje interesa za hranu.

Specijalni slučajevi, veganska i druge restriktivne prehrane

Novije smjernice prepoznaju da dobro planirana veganska prehrana može biti odgovarajuća za dojenčad, ali zahtijeva posebnu pažnju i suplementaciju. Majke koje slijede vegansku prehranu trebaju uzimati suplementaciju vitamina B12 tijekom trudnoće i dojenja. Kada se uvodi dohrana, veganska djeca trebaju dobivati suplementaciju vitamina B12, vitamina D, joda, željeza, cinka, kalcija i DHA.

Studije pokazuju da veganska dojenčad može napredovati normalno ako se pažljivo prati njihov nutritivni unos i rast. Međutim, rizici od nutritivnih deficita su povećani, pa se preporučuje redovito praćenje kod liječnika ili nutricionista s iskustvom u veganskoj prehrani za dojenčad.

Vrijeme prvog uvođenja komplementarne hrane

Optimalno vrijeme za početak dohrane

Suvremene smjernice preporučuju uvođenje dohrane oko 6. mjeseca života, s uvažavanjem individualnih karakteristika i spremnosti djeteta. Novija istraživanja pokazuju da prerano uvođenje komplementarne prehrane (prije 4. mjeseca) može povećati rizik od pretilosti, alergija i drugih kroničnih stanja, dok prekasno uvođenje (nakon 6-7 mjeseci) može dovesti do nutritivnih deficita i problema s prihvaćanjem različitih tekstura hrane.

Važno je pratiti znakove spremnosti djeteta za početak dohrane:

• Dijete može stabilno sjediti uz potporu
• Ima dobru kontrolu glave i vrata
• Pokazuje interes za hranu koju drugi jedu
• Može premještati hranu prema stražnjem dijelu usta
• Nestaje refleks izbacivanja hrane jezikom

Različite prakse i preporuke po zemljama

Postoje razlike u preporukama za uvođenje specifičnih namirnica između različitih zemalja i organizacija. Najnovije preporuke temeljene na dokazima sugeriraju:

• Kravlje mlijeko kao glavni napitak ne bi trebalo uvoditi prije navršenih 12 mjeseci, ali u malim količinama može se koristiti u pripremi jela (npr. u kašicama) i ranije
• Alergene namirnice (jaja, riba, orašasti plodovi) preporučuje se uvoditi između 4. i 6. mjeseca života ako je dijete na visokom riziku za razvoj alergija, a ne odgađati ih kako se ranije vjerovalo
• Gluten je najbolje uvesti između 4. i 6. mjeseca života, postupno i u malim količinama, po mogućnosti dok je dijete još na majčinom mlijeku

Biološki razvojni aspekti komplementarnog hranjenja

Fiziološka zrelost djeteta

Suvremena istraživanja potvrđuju da je probavni sustav djeteta fiziološki spreman za prihvaćanje drugih namirnica osim mlijeka već oko 4. mjeseca života, kada dolazi do značajne maturacije bubrežne funkcije i gastrointestinalnih enzima. Novije studije pokazuju da je crijevna barijera također razvijenija nakon 4. mjeseca života, što može biti važno za prevenciju alergijskih reakcija.

Važan aspekt maturacije probavnog sustava je i razvoj crijevnog mikrobioma, koji je direktno pod utjecajem prehrane. Najnovija istraživanja pokazuju da sastav i raznolikost crijevne mikrobiote u ranom djetinjstvu mogu imati dugoročne učinke na imunološki sustav, metabolizam i neurološki razvoj. Uvođenje raznolike komplementarne prehrane pomaže u uspostavljanju zdrave crijevne flore.

Neuromotorni razvoj i spremnost za hranjenje

Motoričke vještine neophodne za uzimanje krute hrane razvijaju se postepeno:

• 4-6 mjeseci: Smanjivanje refleksa izbacivanja hrane jezikom, početak voljnog gutanja
• 6 mjeseci: Mogućnost sjedenja uz potporu, stabilnija kontrola glave, sposobnost povlačenja hrane s usana žlicom
• 7-8 mjeseci: Razvoj lateralnih pokreta jezika koji omogućuju premještanje hrane sa strane usta, početak žvakanja
• 8-10 mjeseci: Razvoj pincetnog hvata koji omogućuje uzimanje malih komadića hrane (važno za razvoj samostalnog hranjenja)
• 9-12 mjeseci: Sposobnost držanja čaše s obje ruke i pijenja iz nje, pokušaji samostalnog hranjenja žlicom

Novija istraživanja naglašavaju važnost razvojno prikladnog uvođenja tekstura hrane. Propuštanje razdoblja od 6-10 mjeseci za uvođenje grublje teksturirane hrane može dovesti do poteškoća s hranjenjem u kasnijem djetinjstvu. Koncept “kritičnog prozora” za prihvaćanje različitih tekstura danas je znanstveno potvrđen.

Nutritivni aspekti

Novi standardi rasta i razlike u obrascima rasta

Danas se koriste WHO krivulje rasta koje predstavljaju zlatni standard za procjenu rasta sve djece do 5 godina starosti, neovisno o etničkoj pripadnosti, socioekonomskom statusu ili načinu hranjenja. Ove krivulje temelje se na rastu zdrave dojenčadi koja su bila isključivo ili pretežno dojena najmanje 4 mjeseca i nastavila s dojenjem do barem 12 mjeseci.

Znanstveno je potvrđeno da isključivo dojena djeca pokazuju drugačiji obrazac rasta u odnosu na djecu hranjenu formulom – sporiji prirast težine nakon prvih 2-3 mjeseca života, što se danas smatra normalnim i zdravim obrascem rasta. Djeca hranjena formulom često pokazuju brži prirast težine, što je povezano s većim rizikom od pretilosti u kasnijoj dobi.

Novija istraživanja naglašavaju važnost kvalitete rasta, a ne samo brzine prirasta težine. Sporiji ali stabilan rast dojene djece povezuje se s boljim zdravstvenim ishodima dugoročno gledano.

Mikronutrijenti – željezo i cink

Najnovije smjernice prepoznaju željezo kao kritični mikronutrijent kod dojenčadi, posebice nakon 6 mjeseci života. Zalihe željeza s kojima se dijete rađa dovoljne su za prvih 4-6 mjeseci života, nakon čega je potrebno osigurati dodatne izvore željeza.

Isključivo dojena djeca, rođena u terminu i normalne porođajne težine, mogu održavati adekvatne zalihe željeza do 6 mjeseci bez dodatne suplementacije. Međutim, nakon toga komplementarna prehrana mora osigurati dovoljnu količinu željeza da bi se spriječila deficijencija.

Suvremene preporuke naglašavaju važnost uvođenja namirnica bogatih željezom kao prvih namirnica u dohrani, poput:

• Crvenog mesa (govedina, janjetina)
• Željezom obogaćenih žitarica
• Mahunarki (grah, leća)
• Zelenog lisnatog povrća

Kod cinka, također važnog mikronutrijenta za rast i razvoj, nove studije pokazuju da je njegovo usvajanje iz majčinog mlijeka bolje nego što se ranije mislilo, ali i da se nakon 6 mjeseci potrebe povećavaju. Izvori cinka u komplementarnoj prehrani uključuju meso, morske plodove i mahunarke.

Unos mljeka tijekom perioda komplementarne prehrane

Nastavak dojenja i alternative

Prema najnovijim preporukama, paralelno s uvođenjem komplementarne prehrane izuzetno je važno nastaviti s dojenjem. Dojenje i nakon uvođenja dohrane pruža mnogostruke prednosti:

• Osigurava nutritivnu sigurnost
• Pruža zaštitu od infekcija
• Podržava emocionalno povezivanje
• Pridonosi optimalnom razvoju imunološkog sustava

Ukoliko dojenje više nije moguće, preporuča se nastaviti prehranu dojenčeta s adaptiranom mliječnom formulom. Najnovije međunarodne smjernice suglasne su da kravlje mlijeko kao glavni mliječni napitak ne bi trebalo uvoditi prije navršenih 12 mjeseci života. Razlog tome je:

• Niski sadržaj željeza i njegova slaba bioraspoloživost
• Potencijalna mikroskopska krvarenja u probavnom traktu
• Neadekvatan sastav proteina i drugih nutrijenata za dojenče
• Povećano opterećenje bubrega proteinima i mineralima

Novija istraživanja dodatno naglašavaju moguću povezanost ranog uvođenja kravljeg mlijeka s kasnijim metaboličkim poremećajima. Unos kravljeg mlijeka može biti povezan s:

• Ubrzanim rastom u ranom djetinjstvu
• Povećanim rizikom za razvoj povišenog krvnog tlaka
• Povećanim rizikom za razvoj prekomjerne tjelesne težine

Preporuke za različite alternative

Važno je napomenuti da obrano mlijeko nije prikladno za djecu mlađu od 2 godine jer ne osigurava dovoljno energije i esencijalnih masnih kiselina potrebnih za optimalan razvoj mozga.

Za djecu s alergijom na proteine kravljeg mlijeka, ovisno o težini alergije, mogu se koristiti:

• Ekstenzivno hidrolizirana formula (eHF)
• Formula na bazi aminokiselina (AAF)

Biljni napitci (rižin, bademov, zobeni i sl.) nisu adekvatna zamjena za majčino mlijeko ili adaptirane formule tijekom prve godine života jer ne sadrže odgovarajući nutritivni profil potreban za optimalan rast i razvoj dojenčeta.

Učinci komplementarne prehrane

Rast i tjelesna kompozicija

Novija istraživanja pružaju snažnije dokaze o utjecaju komplementarne prehrane na rast i tjelesnu kompoziciju dojenčadi. Posebno se naglašava da vrijeme uvođenja dohrane i kvaliteta hrane imaju važne kratkoročne i dugoročne učinke.

Studije potvrđuju da je odluka o vremenu uvođenja komplementarne prehrane trebala bi se temeljiti na razvojnoj spremnosti djeteta, a ne na njegovoj težini. Uočeno je da se kod dojenčadi veće tjelesne težine često ranije uvodi kruta hrana, što nije optimalna praksa.

Suvremene preporuke naglašavaju optimalnu raspodjelu makronutrijenata u prehrani dojenčeta:

• Udio masti trebao bi biti iznad 35-40% ukupnog energetskog unosa, osiguravajući dovoljno energije i esencijalnih masnih kiselina za razvoj mozga
• Udio proteina trebao bi biti umjeren (10-15%) od ukupnog energetskog unosa, posebice između 6 i 24 mjeseca života

Longitudinalne studije potvrđuju da previsok unos proteina (iznad 15% energetskog unosa) tijekom ranog djetinjstva povezuje se s:

• Povećanim rizikom za kasniju pretilost (2-3 puta)
• Ubrzanim dobivanjem na težini u ključnim razvojnim razdobljima
• Potencijalnim negativnim učincima na bubrežnu funkciju

Neurološki razvoj i uloga specifičnih nutrijenata

Mnoge su studije potvrdile povezanost prehrane u ranom djetinjstvu s kognitivnim i neurološkim razvojem. Novija znanstvena istraživanja dodatno naglašavaju važnost specifičnih nutrijenata za optimalan razvoj mozga:

• Esencijalne masne kiseline, posebice DHA (docosahexaenoična kiselina) i ARA (arahidonska kiselina), pokazuju pozitivan učinak na:
  • Razvoj vidne oštrine
  • Kognitivne funkcije
  • Neuralni razvoj općenito
• Mikronutrijenti s potvrđenim učinkom na neurološki razvoj:
  • Željezo – ključno za oksigenaciju mozga i neuralni razvoj
  • Cink – važan za sintezu DNK, rast stanica i neuralnu diferencijaciju
  • Jod – esencijalan za sintezu hormona štitnjače i razvoj mozga
  • Kolin – kritičan za razvoj hipokampusa i kognitivne funkcije
  • Vitamin B12 – neophodan za mijelinizaciju i funkciju neurona

Relevantne studije pokazuju da nedostatak bilo kojeg od ovih nutrijenata može imati dugoročne posljedice na kognitivni i motorički razvoj.

Uloga mesa u psihomotornom razvoju

Novije studije potvrđuju nalaze Morgana i Krebsa o pozitivnom učinku ranog uvođenja mesa u prehranu dojenčadi. Randomizirana kontrolirana istraživanja pokazuju da uvođenje mesa kao jedne od prvih namirnica u dohrani (između 6. i 7. mjeseca života) rezultira:

• Boljim psihomotornim razvojem
• Poboljšanim kognitivnim funkcijama
• Boljim statusom željeza i cinka

Razlog tome je što je meso bogato biodostupnim željezom (hem željezo), cinkom, vitaminom B12 i LC-PUFA masnim kiselinama koji su ključni za neurološki razvoj.

Uvođenje komplementarne hrane i razvoj alergije

U posljednjih deset godina, došlo je do značajne promjene paradigme u pogledu prevencije alergija kod dojenčadi. Dugo je prevladavao stav da odgađanje uvođenja potencijalno alergenih namirnica smanjuje rizik od razvoja alergija, međutim novija istraživanja pružaju snažne dokaze za potpuno drugačiji pristup.

Revolucionarne studije poput LEAP (Learning Early About Peanut Allergy), EAT (Enquiring About Tolerance) i PETIT (Prevention of Egg Allergy with Tiny Amount Intake) pružile su čvrste dokaze da rano uvođenje alergena (između 4. i 6. mjeseca života) može smanjiti rizik od razvoja alergija na te namirnice za:

• 70-80% za kikiriki
• 40-50% za jaja
• Značajno smanjenje za druge alergene

Ove studije su promijenile službene smjernice vodećih svjetskih organizacija, uključujući:

• Američku akademiju za pedijatriju (AAP)
• Europsku akademiju za alergologiju i kliničku imunologiju (EAACI)
• Svjetsku alergološku organizaciju (WAO)

Trenutne preporuke naglašavaju:

• Ne odgađati uvođenje potencijalno alergenih namirnica nakon 6 mjeseci
• Postupno uvođenje alergena u malim količinama
• Redovitu konzumaciju alergena (barem 2-3 puta tjedno) nakon uvođenja
• Prilagođeni pristup za djecu s visokim rizikom (atopijski dermatitis, postojeće alergije)

Također je znanstveno potvrđeno da restriktivne dijete tijekom trudnoće i dojenja nemaju preventivni učinak na razvoj alergija kod djeteta i nisu preporučljive.

Kardiovaskularne bolesti i dugoročno zdravlje

Nove studije pružaju sve više dokaza da prehrambeni obrasci uspostavljeni u ranom djetinjstvu mogu imati dugoročne učinke na kardiovaskularno zdravlje. Posebno se ističe sljedeće:

• Prerani unos natrija (kroz dodatak soli u hranu) povezuje se s razvojem povećane osjetljivosti za slano i kasnijim višim krvnim tlakom
• Unos omega-3 masnih kiselina (posebice EPA i DHA iz ribe) povezuje se s nižim vrijednostima krvnog tlaka već u djetinjstvu
• Visoki unos proteina može utjecati na metaboličke puteve povezane s regulacijom krvnog tlaka i rizikom od razvoja metaboličkog sindroma

Novije studije identificirale su period između 6. i 24. mjeseca života kao kritični prozor u kojem prehrambene intervencije mogu imati dugoročne učinke na kardiovaskularni sustav.

Celijakija i uvođenje glutena

Meta-analize nedavnih istraživanja (uključujući velike prospektivne studije poput CELIPREV i PreventCD) dale su jasnije smjernice za prevenciju celijakije:

• Optimalno vrijeme za uvođenje glutena je između 4. i 6. mjeseca života
• Postupno uvođenje malih količina glutena dok je dijete još na majčinom mlijeku ima potencijalno zaštitni učinak
• Ni prerano (prije 4. mjeseca) ni prekasno (nakon 7. mjeseca) uvođenje glutena nije preporučljivo
• Dojenje tijekom uvođenja glutena može smanjiti rizik ili odgoditi nastup celijakije kod genetski predisponiranih osoba

Važno je naglasiti da dojenje ne pruža apsolutnu zaštitu od celijakije, ali može utjecati na vrijeme pojave simptoma i njihovu težinu.

Zubni karijes i oralno zdravlje

Novija istraživanja dodatno potvrđuju povezanost između prehrambenih navika u ranom djetinjstvu i oralnog zdravlja. Šećer ostaje glavni rizični čimbenik za karijes, pri čemu je saharoza najkariogeniji šećer jer potiče stvaranje glukana koji omogućuju adherenciju bakterija na zubima i ograničavaju difuziju kiseline u plaku.

Suvremene smjernice za prevenciju karijesa u ranom djetinjstvu ističu:

• Izbjegavanje slobodnih šećera u prehrani djece mlađe od 2 godine
• Ograničavanje zaslađenih napitaka u dječjoj boci ili šalici
• Izbjegavanje uspavljivanja djeteta s bočicom koja sadrži bilo što osim vode
• Početak oralne higijene već s nicanjem prvog zuba
• Redovito četkanje zubi s pastom s fluorom primjerene koncentracije za dob djeteta

Također, studije pokazuju da vrijeme uvođenja čvrste hrane i raznolikost tekstura mogu imati utjecaj na razvoj orofacijalnih mišića i oralnih motoričkih funkcija, što dugoročno može utjecati na razvoj govora i žvakanja.

Botulizam i med

I dalje stoji preporuka da se med ne uvodi u prehranu prije navršenih 12 mjeseci života zbog potencijalnog rizika od infantilnog botulizma. Spore bakterije Clostridium botulinum mogu biti prisutne u medu, a nezreli probavni sustav dojenčadi nema dovoljno razvijenu crijevnu floru koja bi spriječila germinaciju spora i proizvodnju toksina.

Nove analize potvrđuju da je med jedan od najčešćih izvora botulizma kod dojenčadi, iako je apsolutni rizik relativno nizak. Važno je napomenuti da termička obrada meda u kućanstvu ne eliminira spore botulizma, stoga se preporuka odnosi i na termički obrađeni med.

Odabir namirnica

Principi uvođenja dohrane

Suvremeni pristup uvođenju dohrane naglašava individualnu spremnost djeteta i postepeno uvođenje raznovrsne hrane. Prema najnovijim smjernicama:

• Nije presudno s kojom se namirnicom započinje dohrana (voće, povrće, žitarice ili meso)
• Važnije je da se dohrana ne započinje prije navršena 4 mjeseca života i da se ne odgađa nakon 6 mjeseci
• Preporučuje se uvođenje namirnica jednu po jednu, s nekoliko dana razmaka, kako bi se mogla promatrati eventualna reakcija
• Treba pratiti znakove prihvaćanja ili odbijanja hrane kod djeteta

Uvođenje potencijalno alergenih namirnica

Nova saznanja o prevenciji alergija rezultirala su značajnim promjenama u preporukama:

• Mlijeko, jaja, ribu, orašaste plodove i gluten nije potrebno izbjegavati ili odgađati njihovo uvođenje
• Za djecu s povećanim rizikom za razvoj alergija (pozitivna obiteljska anamneza, atopijski dermatitis), preporučuje se rano uvođenje alergenih namirnica (između 4. i 6. mjeseca) uz nastavak dojenja
• Redovita konzumacija jednom uvedenih alergena (barem nekoliko puta tjedno) važna je za održavanje tolerancije

Razvoj preferencija okusa

Novije spoznaje naglašavaju važnost perioda formiranja okusnih preferencija u ranom djetinjstvu:

• Djeca se rađaju s prirodnom sklonošću prema slatkom i averzijom prema gorkom okusu
• Period između 4. i 18. mjeseca života smatra se kritičnim prozorom za prihvaćanje različitih okusa
• Ponavljana izloženost (10-15 puta) novim okusima može prevladati početno odbijanje
• Raznolikost ponuđene hrane u ranom djetinjstvu povezuje se s boljim prehrambenim navikama kasnije

Važno je naglasiti da uvođenje hrane bez dodanog šećera i soli pomaže u razvoju zdravih preferencija okusa. Prerano izlaganje intenzivno slatkoj ili slanoj hrani može rezultirati trajnim preferencijama za takve okuse, što dugoročno povećava rizik za razvoj pretilosti i hipertenzije.

Ključne preporuke za dohranu prema najnovijim smjernicama

Suvremene znanstvene spoznaje o komplementarnoj prehrani dojenčadi značajno su napredovale posljednjih godina, pružajući jasnije smjernice za optimalan razvoj djeteta. Iako još uvijek postoje određene nedoumice i potreba za daljnjim istraživanjima, nekoliko ključnih preporuka može se sa sigurnošću izdvojiti:

• Isključivo dojenje preporučuje se tijekom prvih 6 mjeseci života, a uvođenje komplementarne prehrane između 4. i 6. mjeseca, ovisno o razvojnoj spremnosti djeteta
• Nastavak dojenja uz komplementarnu prehranu preporučuje se do navršene 1-2 godine ili dulje prema zajedničkoj želji majke i djeteta
• Individualizirani pristup uvođenju dohrane koji uvažava razvojne i nutritivne potrebe svakog djeteta
• Rano uvođenje alergenih namirnica (između 4. i 6. mjeseca) može smanjiti rizik od razvoja alergija
• Raznolikost namirnica i tekstura ključna je za optimalan razvoj okusnih preferencija i oromotornih vještina
• Postupno uvođenje glutena dok je dijete još na majčinom mlijeku može biti protektivno za djecu s rizikom za celijakiju
• Namirnice bogate željezom i cinkom (posebice meso) trebaju biti među prvim uvedenim namirnicama zbog njihovog značaja za neurološki razvoj
• Izbjegavanje dodanog šećera i soli u dohrani pomaže u formiranju zdravih prehrambenih navika
• Umjeren unos proteina (10-15% energetskog unosa) poželjan je kako bi se smanjio rizik od pretilosti
• Kravlje mlijeko kao glavni napitak ne preporučuje se prije navršenih 12 mjeseci života

Dugoročne prednosti pravilne prehrane u ranom razvoju

Pravilna komplementarna prehrana u kritičnom periodu razvoja, od 6. do 24. mjeseca života, ne osigurava samo optimalan rast i razvoj djeteta već postavlja temelje za dugoročno zdravlje. Suvremeni pristup dohrani naglašava individualnu spremnost djeteta, raznolikost namirnica, kvalitetu nutrijenata i formiranje zdravih prehrambenih navika koje mogu imati doživotni utjecaj.

Istraživanja pokazuju da rane prehrambene intervencije mogu utjecati na neurološki razvoj, imunološku regulaciju, sastav crijevnog mikrobioma i metaboličko programiranje. Upravo zbog toga je važno da roditelji i zdravstveni stručnjaci koji skrbe o djeci budu upoznati s najnovijim spoznajama i preporukama o pravilnom evođenju dohrane, te da primjenjuju znanstveno utemeljene principe u prehrani dojenčadi i male djece.

Na temelju gore navedenih preporuka, Hrvatsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, kao i brojne druge stručne organizacije, kontinuirano ažuriraju svoje smjernice kako bi pružile najkvalitetniju podršku za optimalan razvoj i zdravlje djece.

Preuzmite LittleDot – Vaš partner za zdravlje obitelji!
Olakšajte upravljanje zdravljem svoje obitelji uz našu aplikaciju. Pratite medicinske podatke, konzultirajte liječnike i budite sigurni da ste uvijek korak ispred. Sve na dohvat ruke, kada god vam zatreba. 

Preuzmite sada i isprobajte besplatno!

Izvori

1. World Health Organization (WHO). (2023). Infant and young child feeding: Guidelines for implementation. Geneva: WHO Press.
2. European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology and Nutrition (ESPGHAN). (2017). Complementary Feeding: A Position Paper by the European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition (ESPGHAN) Committee on Nutrition. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 64(1), 119-132.
3. American Academy of Pediatrics (AAP). (2022). Policy Statement: Breastfeeding and the Use of Human Milk. Pediatrics, 150(1), e2022057988.
4. British Nutrition Foundation (BNF). (2022). Feeding Your Baby in the First Year: A Guide to Complementary Feeding. London: BNF Publications.
5. UNICEF. (2023). From the First Hour of Life: Making the Case for Improved Infant and Young Child Feeding. New York: UNICEF.
6. Du Toit, G., Roberts, G., Sayre, P.H., et al. (2015). Randomized trial of peanut consumption in infants at risk for peanut allergy. New England Journal of Medicine, 372(9), 803-813. [LEAP Study]
7. Perkin, M.R., Logan, K., Tseng, A., et al. (2016). Randomized trial of introduction of allergenic foods in breast-fed infants. New England Journal of Medicine, 374(18), 1733-1743. [EAT Study]
8. Ierodiakonou, D., Garcia-Larsen, V., Logan, A., et al. (2016). Timing of allergenic food introduction to the infant diet and risk of allergic or autoimmune disease: A systematic review and meta-analysis. Journal of the American Medical Association, 316(11), 1181-1192.
9. Natsume, O., Kabashima, S., Nakazato, J., et al. (2017). Two-step egg introduction for prevention of egg allergy in high-risk infants with eczema (PETIT): A randomised, double-blind, placebo-controlled trial. The Lancet, 389(10066), 276-286. [PETIT Study]
10. Krebs, N.F., Westcott, J.E., Butler, N., et al. (2019). Meat as a first complementary food for breastfed infants: Feasibility and impact on zinc intake and status. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 64(5), 754-762.
11. Schwarzenberg, S.J., & Georgieff, M.K. (2018). Advocacy for improving nutrition in the first 1000 days to support childhood development and adult health. Pediatrics, 141(2), e20173716.
12. Colombo, J., Jill Shaddy, D., Kerling, E.H., et al. (2017). Docosahexaenoic acid (DHA) and arachidonic acid (ARA) balance in developmental outcomes. Prostaglandins, Leukotrienes and Essential Fatty Acids, 121, 52-56.
13. Cusick, S.E., & Georgieff, M.K. (2016). The role of nutrition in brain development: The golden opportunity of the “first 1000 days”. Journal of Pediatrics, 175, 16-21.

14. Weber, M., Grote, V., Closa-Monasterolo, R., et al. (2014). Lower protein content in infant formula reduces BMI and obesity risk at school age: Follow-up of a randomized trial. American Journal of Clinical Nutrition, 99(5), 1041-1051.
15. Victora, C.G., Bahl, R., Barros, A.J., et al. (2016). Breastfeeding in the 21st century: Epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. The Lancet, 387(10017), 475-490.
16. Prendergast, A.J., & Humphrey, J.H. (2014). The stunting syndrome in developing countries. Paediatrics and International Child Health, 34(4), 250-265

17. Szajewska, H., Shamir, R., Chmielewska, A., et al. (2016). Systematic review with meta-analysis: Early infant feeding and celiac disease–update 2015. Alimentary Pharmacology & Therapeutics, 43(7), 788-795.
18. Lionetti, E., Castellaneta, S., Francavilla, R., et al. (2014). Introduction of gluten, HLA status, and the risk of celiac disease in children. New England Journal of Medicine, 371(14), 1295-1303. [CELIPREV Study]
19. Vriezinga, S.L., Auricchio, R., Bravi, E., et al. (2014). Randomized feeding intervention in infants at high risk for celiac disease. New England Journal of Medicine, 371(14), 1304-1315. [PreventCD Study]

20. Baroni, L., Goggi, S., Battaglino, R., et al. (2019). Vegan nutrition for mothers and children: Practical tools for healthcare providers. Nutrients, 11(1), 5.
21. Müller, P., Larsen, L., & Jakobsen, J. (2023). Vitamin B-12 content in breast milk of vegan, vegetarian, and non-vegetarian lactating women in the United States. American Journal of Clinical Nutrition, 118(2), 308-316.
22. Fewtrell, M., Bronsky, J., Campoy, C., et al. (2017). Complementary feeding: A position paper by the European Society for Paediatric Gastroenterology, Hepatology, and Nutrition (ESPGHAN) Committee on Nutrition. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition, 64(1), 119-132.

23. Peres, K.G., Chaffee, B.W., Feldens, C.A., et al. (2018). Breastfeeding and oral health: Evidence and methodological challenges. Journal of Dental Research, 97(3), 251-258.
24. Moynihan, P., Tanner, L.M., Holmes, R.D., et al. (2019). Systematic review of evidence pertaining to factors that modify risk of early childhood caries. JDR Clinical & Translational Research, 4(3), 202-216.
25. World Health Organization (WHO). (2022). Guideline: Sugars intake for adults and children. Geneva: WHO Press.

26. Robertson, R.C., Manges, A.R., Finlay, B.B., & Prendergast, A.J. (2019). The human microbiome and child growth – first 1000 days and beyond. Trends in Microbiology, 27(2), 131-147.
27. Laursen, M.F., Bahl, M.I., Michaelsen, K.F., & Licht, T.R. (2017). First foods and gut microbes. Frontiers in Microbiology, 8, 356.
28. Zimmermann, P., & Curtis, N. (2020). The effect of antibiotics on the composition of the intestinal microbiota – a systematic review. Journal of Infection, 81(4), 471-489.

29. National Health Service (NHS). (2023). Your baby’s first solid foods. https://www.nhs.uk/start4life/baby/first-foods/
30. Centers for Disease Control and Prevention (CDC). (2023). When, What, and How to Introduce Solid Foods. https://www.cdc.gov/nutrition/infantandtoddlernutrition/foods-and-drinks/when-to-introduce-solid-foods.html
31. Australasian Society of Clinical Immunology and Allergy (ASCIA). (2023). How to Introduce Solid Foods to Babies for Allergy Prevention. https://www.allergy.org.au/patients/allergy-prevention/ascia-how-to-introduce-solid-foods-to-babies

Članak je izvorno napisala prim. mr. sc. Marija Hegeduš Jungvirth, dr. med., specijalist pedijatrije i gastroenterologije. Posljednje ažuriranje izvršeno je u ožujku 2025. od strane LittleDot stručnog tima, prema najnovijim znanstvenim spoznajama i smjernicama relevantnih stručnih organizacija.