Preskoči na sadržaj

LittleDot tim stručnjaka educira vas za zdraviji život djeteta

Pogledajte sve članke

Prehrana dojenčeta u prvoj godini života

Feb 27, 2016 | Prehrana

Hrana predstavlja temeljnu životnu potrebu svih živih bića. Ona omogućava odvijanje svih životnih procesa, aktivnosti, rasta i razvoja. Stoga je vrijedno progovoriti nekoliko riječi o njezinoj ulozi u najranijem rastu i razvoju čovjeka.

Hrana primarno osigurava energiju i gradive elemente no istovremeno ima i ulogu reguliranja mnoštva životnih procesa. Temeljno možemo govoriti o makronutrijentima (bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima) te o mikronutrijentima (vitaminima i mineralima). Pravilna, uravnotežena prehrana je temelj dobrog zdravlja i optimalnog rasta i razvoja. Dugotrajniji poremećaji prehrane u periodu ranog rasta i razvoja nerijetko ostavljaju trajne posljedice. Tako se nedostatak bjelančevina tijekom trudnoće (zbog gladovanja majke ili dugotrajnih mučnina i povraćanja tijekom trudnoće) odražava na razvoj krvnih žila mozga još nerođenog djeteta.

Krvne žile budu slabije razvijene i u odrasloj dobi se mogu očekivati teže posljedice nakon moždanog udara. Jednako tako, manjak željeza tijekom prve godine onemogućava optimalni razvoj mozga. Za posljedicu možemo uočiti niže vrijednosti kvocijenta inteligencije u školskoj dobi. Slijedom svega navedenog prehrana djeteta treba biti pozorno planirana i sprovođena vodeći se spoznajama struke i preporukama stručnih društava. Nažalost, danas se često susrećemo sa grubim intervencijama u prehrani trudnica, dojilja i male djece koje povećavaju rizike poremećaja rasta i razvoja djeteta.

Nedvojbeno je majčino mlijeko najbolji izvor nutrijenata u dojenačkoj dobi. Nevjerojatna je složenost međusobne povezanosti procesa dojenja, sastava majčinog mlijeka i trenutnih potreba djeteta. Za ovu prigodu treba još istaknuti neke od prednosti dojenja (barem za koje današnja struka zna, iako vjerojatno još puno toga treba istražiti): majčino mlijeko se svojim sastavom i količinom prilagođava trenutnim potrebama djetetova razvoja, ono sadrži hormone koji reguliraju osjećaj sitosti i punoće probavnog sustava čime se smanjuju izgledi za razvoj debljine u odrasloj dobi, ono sadrži različite dionike koje utječu na imuni sustav djeteta (kemijske supstance, stanice, imunoglobuline), i na koncu treba istaknuti da dojenje predstavlja važan način komunikacije između djeteta i majke koji doprinosi optimalnom emocionalnom, ali i tjelesnom razvoju. Stoga je neobično važno poduzeti sve što je moguće kako bi dojenje bilo uspješno. Nažalost, još uvijek se olako (i najčešće neopravdano) uvodi dohrana bočicom. Treba ovu odluku prepustiti struci, ne treba je donositi samostalno ili po savjetu bližnjih (koliko god oni bili dobronamjerni). U slučajevima kada dojenje nije moguće, svakako treba preporučiti prehranu dojenačkim mliječnim nadomjesnim pripravkom (kolokvijalni naziv je “formula”) i nikako ne treba posezati za neprilagođenim mlijekom životinja ili biljaka. Koliko dugo dojiti? Često pitanje koje nema jednoznačni odgovor. Dojenje može potrajati godinama pod uvjetom da se emocionalni razvoj odvija neometano. Naime često se događa, naročito kada je jedino dijete u pitanju, da se emocionalni razvoj djeteta zakoči u fazi privrženosti – apsolutne emocionalne i tjelesne nerazdvojenosti. Tada majka i dijete ostaju u fazi dojenačkog obrasca komunikacije a izostaje proces emocionalnog razdvajanja (separacije) i osamostaljivanja.

Dodavanje drugih namirnica u prehrani dojenčeta

Tijekom dojenja ili prehrane nadomjesnim mliječnim pripravkom nije potrebno (može biti i škodljivo) davati vodu ili čajeve. U prvim mjesecima života dijete popije između 120 i 160 ml mlijeka na kilogram tjelesne mase. Koristi pokušati izračunati koja bi to količina mlijeka bila za jednu odraslu osobu pa će se činiti uvjerljivom preporuka da ne treba dodavati tekućinu u prvim mjesecima života. Kao za dojenu, tako i za djecu koja su na formuli, preporuča se postupno uvođenje drugih vrsta namirnica sa navršenih 6 mjeseci života, nikako prije navršenih 5 mjeseci. U zadnje vrijeme su se relativizirale dogme koje vrste namirnica i kojim tempom treba uvoditi. U svakom slučaju, kroz naredna 3 mjeseca se mogu uvesti gotovo sve vrste namirnica. Izuzetak čine namirnice s puno celuloze (gljive, lubenice, dinje), voće sa košticama, plodovi mora, orašasti plodovi i med. Sokove ne treba davati, povećavaju izglede za debljinu a čini se da niti evolucijski nismo naviknuti piti tekućinu koja je bogata (prirodnim) šećerom. Voće je dovoljan i optimalan izvor makro i mikro nutrijenata.

Od iznimne je važnosti obratiti pozornost na raznovrsnost prehrane i čistoću (bakteriološku i kemijsku) namirnica. Svakako treba dati prednost gotovim kašicama i hrani iz organskog uzgoja. Dodavanje soli se ne preporuča do navršenih 18 mjeseci (čini se da dodavanje soli u ranoj dobi ima odraza na povišenje tlaka u odrasloj dobi). Neka djeca vrlo sporo prihvaćaju nove okuse i to ne treba biti izvorom frustracije za roditelje. Period između 6 i 12 mjeseci života treba prihvatiti kao period prilagodbe. Neka djece imaju poteškoća sa hranom koja sadrži veće komadiće (zagrcavaju se, imaju nagon na povraćanje). U tom slučaju se treba naoružati strpljenjem i priređivati hranu finije teksture (pasirana, potom sitno sjeckana hrana) dok dijete ne ovlada složenim aktom žvakanja i gutanja. Nakon godine dana, još uvijek se preporuča davanje tzv. prijelaznih formula – mlijeka (dostupni u tekućem obliku ili u obliku praha) – tijekom druge pa i treće godine života. Osim što je ova vrsta mlijeka prilagođena potrebama djeteta, pruža jamstvo neupitne čistoće i odsustva štetnih tvari.

prof. dr. sc.  Milivoj Jovančević

prof. dr. sc. Milivoj Jovančević

Opća pedijatrija

Bilježite bitne trenutke u razvoju i životu djeteta

Besplatno preuzmite aplikaciju LittleDot kojom možete pratiti razvoj Vašeg djeteta, navike spavanja, hranjenje te sve ključne trenutke u njihovom životu.