Koliko su bakterije opasne? Priča o mikrobiomu

 

Na pomisao bakterija sve nas hvata jeza. Bakterije i bacile intuitivno vežemo isključivo uz najrazličitije bolesti. Takozvane infekcije. Šarlah, angina, meningitis, niz se nastavlja u nedogled. Escherichia, Salmonella, Streptococcus, bezbroj tajanstvenih imena izopačene mikroskopske flore. Od malena učimo kako su bakterije sitni, zlobni predatori koji nas vrebaju izvana u prljavštini i pokvarenoj hrani, čekaju dok ne budemo najranjiviji i onda bezočno napadaju. Zimi nam ugrožavaju dišne puteve, ljeti kvare zdravlje crijeva. I sve pranje ruku, i svi dezinficijensi svijeta ne mogu nas zaštititi od njihovih nasrtanja. Zato toliko volimo antibiotike. Antibiotici su spas. Ova generacijski omiljena skupina lijekova jedina su nam nada u borbi protiv cjeloživotnog neprijatelja – bakterija.

Što su zapravo bakterije? Što bakterije čini toliko opasnim?

Bakterije su jednostanični organizmi mikroskopske veličine, nevidljivi golom oku. Vrsta i oblika i bakterija je bezbroj: okrugli koki, štapičasti bacili, zavijene spirohete i tako dalje. Neke bakterije žive samačkim životom, neke u parovima, a neke obitavaju u nakupinama. Određene vrste bakterija vole živjeti u okolišu bogatim kisikom (aerobi), dok neke ne mogu živjeti u okolišu bogatim kisikom (anaerobi). Ima dlakavih bakterija, i bakterija koje imaju repove. Bakterija su zaista raskošan primjer raznolikosti života.

 

 

No, bakterije se ne razlikuju samo drastično po svojim strukturalnim svojstvima, već i po svojim funkcijskim potencijalima. Zato bakterije i mogu opstati i u najekstremnijim uvjetima. Od najvećih morskih dubina do planinskih vrhova, od ledenjaka do vulkana. Njihova moć preživljavanja u najizazovnijim okolišima bakterije su učinile ključnim igračima u svim eko-sustavima planeta. Stabilnost prirodnih eko-sustava uvelike ovisi o bakterijama. Stoga znanost danas veliku pažnju pridaje bakterijskim zajednicama ovih eko-sustava, takozvanim mikrobiomima. Mikrobiomu džungle, oceana i planinske ravnice.

Znate li da i mi ljudi imamo svoj mikrobiom? I to više njih?

Površine ljudskog tijela obložene su bakterijskim zajednicama. Imamo kožni, plućni, spolni, crijevni mikrobiom. Svaki slobodni mikrometar kvadratni Vašeg tijela zauzimaju bakterije. Iako je ovaj podatak i dalje predmet rasprave, neki znanstvenici smatraju kako čak broj bakterija uvelike premašuje broj ljudskih stanica u nama. Zahvaljujući suvremenim biotehnološkim metodama danas možemo precizno „mapirati“ mikroskopsku kartu naših malih eko-sustava. Danas možemo otkriti genetski materijal naših osobnih bakterija i time identificirati tko, kako i gdje živi u, na i po nama.

 

Zato danas znamo kako je velika većina bakterija potpuno bezopasna za nas. Tek manjina bakterija je zaista opasna i može prouzrokovati infekcije. Otkrićem ljudskih mikrobioma i njihove uloge u ljudskom zdravlju zapravo se iz temelja promijenilo naše poimanje infekcija kao bolesti. Danas znanost smatra kako temeljni proces infekcije nije ulazak „loših“ bakterija u naš organizam, nego zapravo gubitak „dobrih“ bakterija iz naših mikrobioma. Naime stabilan i uravnotežen mikrobiom, kao cjelokupna zajednica bakterija, može kontrolirati bujanje „loših“ bakterija. Ali, kada ne osiguravamo idealne uvjete za naš mikrobiom, gubimo „dobre“ bakterije i nastupaju „loše“ bakterije s početka priče.

 

 

Danas se smatra kako živimo u doba mikrobioma, odnosno doba crijevnog mikrobioma. Došlo je do potpune promjene paradigme. Tijekom prošlog, 20. stoljeća fokus je bio na borbi protiv bakterija: razvoju najboljih metoda dijagnostike i liječenja bakterijskih infekcija. Govorimo o „zlatnom dobu antibiotika“.  I dalje smo svjesni razarajućih posljedica bakterijskih infekcija. I dalje su antibiotici zlatni standard liječenja bakterijskih infekcija. No, biomedicina 21. stoljeća okrenula se bakterijama kao saveznicima. Bakterije su naši prijatelji. Zahvaljujući njihovim mnogobrojnim funkcijama bakterije unutar naših mikrobioma su zaštitnici našeg zdravlja. Ne samo da nas štite od svojih opasnih srodnika, već i obavljaju ključne poslove za nas. Znate li da bakterijska proizvodnja vitamina K unutar crijevnog mikrobioma zadovoljava polovicu naših dnevnih potreba za njie? Znate li da bakterije mogu proizvoditi serotonin i dopamin koji su ključni za naš um i raspoloženje?

 

Teško je zamisliti kud će se nas primjena znanja o našim bakterijama odvesti u budućnosti. No, zasigurno znamo da se ona već danas sve više implementiraju i u dijagnostici i liječenju najrazličitijih bolesti. Od alergija do upalnih bolesti crijeva. Postoje naznake da će se pomoću određenih crijevnih bakterija predviđati postajanje tumorskog zbivanja u crijevima, ili čak presađivati crijevne bakterije u liječenju kožnih bolesti.

 

Prvi korak je promijeniti naš stav prema bakterijama. Prihvatiti da su bakterije dio nas. I to dio koji nas održava zdravima. Nije lako promijeniti tako jedan uvriježen stav, zaboraviti na jedan iskonski strah koji nam biva usađen od najmanjih nogu. Ali upravo nam to znanost pokušava objasniti zadnjih nekoliko godina. Nisu sve bakterije opasne. Bakterije nisu oko nas, u prljavštini i pokvarenoj hrani. One su u nama. Većina bakterija nas zapravo pokušava zaštiti, i ljeti i zimi. A mi ih uporno peremo i čistimo sa sebe i gušimo antibioticima.

 

Zato je ključno pričati o mikrobiomu. O dobrim bakterijama. O svim velikim djelima koja ta mikroskopska stvorenja čine za nas. Jer tek u trenutku kad budemo potpuno prihvatili naše drage bakterije i budemo ih čuvali unutar naših mikrobioma, tek tad ćemo biti istinski zdravi.

 

 

Andrija Karačić, dr.med.