Bakterije u hrani -LittleDot

Bakterije u namirnicama često su nevidljivi neprijatelji koji mogu ugroziti zdravlje djece i cijele obitelji. Važno je znati koje namirnice predstavljaju najveći rizik, kako prepoznati simptome trovanja te kako učinkovito prevenirati infekcije. Bakterije su neizbježan dio našeg okoliša i često ih nalazimo u hrani. Ako se ne pridržavamo higijenskih mjera, one mogu uzrokovati trovanja hranom koja se dijele na intoksikacije (uzrokovane toksinima bakterija) i infekcije (uzrokovane razmnožavanjem bakterija u organizmu). Bolesti koje se javljaju nakon konzumacije hrane u kojoj su se razvile patogene bakterije u dovoljno velikom broju  nazivaju se infekcije.

Bakterije se mogu nalaziti u osnovnoj namirnici, budući da je većina bakterija uikvitarna (svugdje prisutna), a mogu potjecati iz ostalih sirovina (voda), iz ambalaže, iz okoliša- ljudi, opreme, industrijskog pogona ili zraka.

Najčeće bakterije koje se prenose preko ljudi su:

  • Staphylococcus aureus koji se u čovjeka nalazi nalazi u nosu te na površini kože.
  • Salmonella i Escherichia coli se nalaze u probavnom sustavu životinja, a često se prenose na hranu zbog nepridržavanja higijene, najčešće neadekvatnog pranju ruku

Koliformi (Escherichia coli, Citrobacter, Enterobacter, Klebsiella  i druge bakterije) mogu se naći u:

  • vodi
  • zemlji
  • žitaricama
  • u velikom broju u fecesu toplokrvnih životinja

Te bakterije ne uzrokuju bolesti u ljudi, ali njihovo prisustvo u namirnicama može biti indikator da su prisutni drugi patogeni mikroorganizmi.

E.coli je isključivo fekalnog podrijetla i njezino prisustvo je pokazatelj fekalnog zagađenja hrane. Infekcije s E.coli najčešće su povezane s mljevenim mesom, mliječnim proizvodima, majonezom, povrćem (zelenom salatom, špinatom, peršinom), klicama i  orašastim plodovima.

Bakterije roda Bacillus su široko rasprostranjene u zemlji, vodi, zraku i biljkama.

Može ih se naći u:

  • sirovim i neprerađenim namirnicama
  • riži
  • tjestenini
  • sušenoj hrani (mliječnim proizvodima i dječjoj hrani)
  • začinima
  • mlijeku i mliječnim proizvodima, jer preživljavaju temperature pasterizacije
  • u svježem povrću
  • kruhu i pekarskim proizvodima

Clostridium botulinum je ubikvitaran, nalazi se u zemlji, prašini, vodi, probavnom sustavu životinja (uključujući ribe). Ne nalazi se u probavnom sustavu zdravog čovjeka. Ova bakterija proizvodi toksin (neurotoksin), botulin, koji se smatra jednim od najjačih toksina.

Postoje 2 tipa oboljenja od botulizma:

  • Prehrambeni botulizam nastaje ingestijom toksina proizvedenog u hrani, najčešće u domaćim konzervama koje nisu dovoljno termički obrađene.
  • Dojenački botulizam može se pojaviti kada dojenče konzumira med kontaminiran sporama bakterije Clostridium botulinum. Spore klijaju u crijevima dojenčeta, stvarajući botulin toksin, što uzrokuje letargiju, otežano gutanje, padanje glave, hipotoniju i opću slabost mišića.

Clostridium perfringens nalazi se u mnogim svježim namirnicama, posebno mesu peradi, zbog kontaminacije zemljom ili fekalijama.

Campylobacter je prisutan u sirovom mesu peradi, janjetini, svinjetini, govedini, iznutricama, sirovom mlijeku, školjkama i svježoj salati. Infekcija nastaje konzumacijom nedovoljno termički obrađenog mesa i nepasteriziranog ili slabo pasteriziranog mlijeka.

Listeria monocytogenes široko je rasprostranjena u tlu, životinjama i biljkama. Rizik predstavljaju sirovo ili nepotpuno pasterizirano mlijeko, meki sirevi, sladoled, sirovo povrće te nedovoljno obrađeno meso i riba.

Salmonella prebiva u crijevima ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova te je jedan od glavnih uzročnika trovanja hranom. Izvor zaraze obično su meso (svinjetina, govedina, osobito mljevena), jaja, perad i sirovo mlijeko. Također je izolirana iz rajčica, salata, paprika, klica, lubenica, voćnih sokova i orašastih plodova.

Shigella spp. uzrokuje šigelozu ili bakterijsku dizenteriju. Postoje četiri vrste Shigelle koje mogu izazvati infekcije hranom, a u zemljama s visokim higijenskim standardima incidencija je niža.

Yersinia enterocolitica najčešće je povezana s nedovoljno termički obrađenom svinjetinom i kontaminiranim mlijekom. Jersinioza je posebno česta u sjevernoj Europi i Japanu.

Staphylococcus aureus je izuzetno otporna bakterija. Najčešće dolazi iz kože ili sluznice nosa osoba koje nemaju simptome. Stvara toksine u hrani, što dovodi do stafilokoknog trovanja. Najčešće su pogođene namirnice: mlijeko i mliječni proizvodi, kremasti kolači, sladoled, meso i jela na bazi tjestenine.

Crijevne infekcije mogu uzrokovati i paraziti poput Cryptosporidiuma i GiardieToxoplasma gondii uzrokuje infekciju konzumacijom kontaminiranog mesa svinje, goveda ili ovce.

Trichinella spiralis predstavlja ozbiljan rizik kod divljači i svinjskog mesa koje nije podvrgnuto trihineloskopskoj kontroli. Ličinke ovog parazita mogu dospjeti u mišiće uzrokujući poteškoće s disanjem, gutanjem i radom srca, što može biti smrtonosno.

Važno je naglasiti da dosljedna primjena higijenskih mjera značajno smanjuje rizik od svih navedenih infekcija i trovanja hranom.

Preventivne mjere protiv bakterija u hrani

Kako biste učinkovito smanjili rizik od trovanja hranom, slijedite ove ključne preporuke:

Redovito perite voće i povrće prije konzumacije, čak i kada ga ogulite.

Perite ruke i radne površine prije i nakon rukovanja sirovom hranom.

Dobro termički obradite meso, ribu i jaja – izbjegavajte polupečena ili sirova jela za djecu.

Pravilno čuvajte hranu – hladnjaci trebaju biti postavljeni na temperaturu od 4°C ili niže.

Izbjegavajte križnu kontaminaciju – koristite različite daske za rezanje sirovog mesa i svježih namirnica.

Bakterije u hrani predstavljaju stvaran rizik za dječje zdravlje, no uz odgovarajuću prevenciju i pravodobno reagiranje moguće je značajno smanjiti opasnost od zaraze. Edukacija roditelja najbolji je način zaštite zdravlja cijele obitelji.

Važnost pravilne prehrane u prevenciji bolesti

Pravilna prehrana, bogata vitaminima i mineralima, ključna je za jačanje imuniteta djeteta. Zdrav imunološki sustav lakše se bori protiv bakterijskih infekcija.

U prehranu uključite:

  • Svježe voće i povrće
  • Probiotike (jogurt, kefir)
  • Dovoljno tekućine (voda, prirodni sokovi)

Što učiniti ako sumnjate na trovanje hranom?

Ako primijetite simptome trovanja, djetetu osigurajte obilnu hidraciju te izbjegavajte davanje lijekova bez liječničke preporuke. Obratite se liječniku ili nutricionistu putem LittleDot platforme za savjete kako postupiti.

Ako još nemate aplikaciju, preuzmite je za iOS ili Android i osigurajte najbolju podršku za sigurnost vaše prehrane.

Medicinske konzultacije – LittleDot Vaš partner za zdravlje
Medicinske konzultacije – LittleDot Vaš partner za zdravlje

Partneri