Preskoči na sadržaj

Što (ne) znamo o imunosti, dijagnostici na Covid-19 i mjerama kućne izolacije?

Nov 19, 2020 | Bolesti

Koliko traje imunost na COVID-19 nakon što se preboli blaži ili teški oblik bolesti?

Prema trenutnim spoznajama najvjerojatnije otpornost (temeljem prisustva specifičnih antitijela) postoji 3 mjeseca, no moguće je u pojedinim slučajevima i puno dulje.

Otpornost stvaraju određene podvrste antitijela te nisu definirane zaštitne razine tih antitijela niti je poznato postoje li razlike zaštitnih razina obzirom na dob. Važnu ulogu u otpornosti imaju i stanice imunosnog sustava (tzv. memorijske stanice). Nije poznata trajnost niti ove komponente imunosti. Nije poznato u kojoj mjeri postoji otpornost u asimptomatskih bolesnika. Potrebna su daljnja istraživanja.

Da li prisustvo antitijela na SARS-Cov2 virus jamči otpornost na COVID-19?

Nažalost prisustvo antitijela nije jamstvo otpornosti, ono tek ukazuje da je osoba bila u kontaktu s virusom. Antitijela se brzim testovima pojavljuju nakon 5-8 dana bolesti, u ranijim fazama je većinom test negativan. U vrlo malom postotku test na antitijela može biti lažno pozitivan.

Nema stručnog opravdanja raditi testiranja na antitijela i temeljem pozitivnog nalaza zaključivati da se osoba (dijete) ne treba pridržavati protuepidemijskih mjera uključujući i mjeru samoizolacije u slučaju ponovnog kontakta s oboljelima.

Kolika je pouzdanost brzog antigenskog testa na SARS-Cov2?

Pozitivan nalaz antigena virusa u brisu sluznice nosa ili ždrijela ukazuje na vrlo visoku vjerojatnost prisustva virusa (90-98%). Testiranje u periodu inkubacije i prvih 5 dana bolesti može biti negativno, stoga je u slučaju sumnje na SARS-Cov2 potrebno napraviti genski test (PCR brisa nosa i/ili ždrijela).

U asimptomatskih bolesnika vjerojatnost negativnog antigenskog testa je velika, stoga je u slučaju sumnje također potrebno napraviti PCR test. Najveća korist je brzo otkrivanje oboljelih koji imaju razvijene znakove bolesti. Negativan nalaz ne isključuje bolest.

Koliko treba biti u samoizolaciji (najnovije preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo)?

Ako su bolesnik i kontakti u zajedničkom kućanstvu bez mogućnosti izolacije bolesnika (npr. oboljelo dijete koje njeguju roditelji), kućni kontakti podliježu karanteni u trajanju od 10 dana od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom.

Ako su kontinuirano u bliskom kontaktu s bolesnikom, to podrazumijeva karantenu od 20 dana (10 dana trajanja zaraznosti bolesnika plus 10 dana karantene od posljednjeg dana zaraznosti bolesnika) od datuma obolijevanja bolesnika.

Uvjet je da bolesnik zadovolji uvjete za prekid izolacije nakon deset dana i da kontakti ne razviju simptome bolesti tijekom tog razdoblja što treba procijeniti izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite.

Iznimno, na početku karantene/samoizolacije treba testirati bliske kontakte oboljelih od bolesti COVID- 19 ako su identificirani kao bliski kontakti tri ili više dana od izlaganja bolesniku i ako su u međuvremenu ostvarivali kontakt s vulnerabilnim skupinama (npr. pri radu u bolnici ili kod pružatelja socijalnih usluga smještaja i boravka za starije i teško bolesne odrasle osobe i osobe s invaliditetom). U tu svrhu koristi se PCR test.

 

Više informacija o kriterijima za testiranje na SARS-Cov-2 te za prekid izolacije i karantene možete saznati u službenom dokumentu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 

Za sva dodatna pitanja i nejasnoće, za savjet uvijek možete kontaktirati nekoga iz našeg medicinskog tima putem LittleDot aplikacije

Ukoliko nemate aplikaciju možete je preuzeti klikom na ovaj link .

5.0

(1778 ocjena) 164 komentara
Video Poziv Poruka

Dostupan je za sva pitanja o zdravlju predškolske djece.

 

Video konzultacija iz udobnosti domaNovo

Video konzultacije omogućuju vam savjetovanje sa zdravstvenim djelatnikom od kuće, putem pametnog telefona ili računala. Brz i jednostavan pristup zdravstvenim djelatnicima prema vašem rasporedu.

Rezerviraj termin
Video konzultacija