Povijest ljudskog roda obilježena je i oblikovana epidemijama brojnih zaraznih bolesti koje su se ciklički javljale i značajno povećavale pobol i smrtnost ljudi. Prisjetimo se epidemija kuge, kolere, španjolske gripe…

Ali, nemojmo zaboraviti i na epidemiju dječje paralize (poliomijelitisa), ospica, difterije koje su prošlosti bile prave pošasti, a do pred nekoliko godina bile su gotovo iskorijenjene. One nisu nestale zahvaljujući lijekovima jer za virusne bolesti uglavnom selektivnih lijekova nema, već principijelnom i dobro organiziranom sustavu cijepljenja koji je spasio više života nego brojna druga medicinska dostignuća.

 

Mi smo pomalo zaboravili koliko zarazne bolesti mogu biti opasne, jer smo fokusirani na kronične bolesti kao što su kardiovaskularne, tumorske,  šećernu bolest i slično. Ali zarazne bolesti nam svakih nekoliko godina daju vrlo glasno do znanja da na njih još uvijek treba i te kako računati kao na ozbiljan zdravstveni i socio-medicinski problem. 

 

Zato je ovo prilika da još jednom istaknemo važnost  pravodobnog cijepljenja djece i odraslih prema preporukama struke. Naime, broj oboljelih od gripe i broj teških kliničkih slika te smrti u sezoni gripe bio bi kudikamo veći da nema cijepljenja.

Cijepljenje je mjera bitna za pojedinca, ali još bitnija za društvo u cjelini. Dobro procijepljena populacija ne može razviti epidemiju i ne može nam se desiti ovakva situacija kao sada s korona virusom koja osim zdravlja ugrožava socijalnu strukturu društva na svim razinama. 

 

U ovom trenu kada smo praktički prepušteni na milost i nemilost novom nepoznatom virusu koji se širi kapljičnim putem i sukladno tome ga je izuzetno teško obuzdati, virusu koji ima izniman potencijal prijelaza sa zaražene osobe na zdravu, koji izaziva teške kliničke slike, koji dovodi do smrtnog ishoda u dijela oboljelih postavimo si pitanje što bismo bili spremni učiniti da obuzdamo pandemiju? Rekla bih da je odgovor SVE! I radimo sve što možemo u ovom trenutku. 

 

I čekamo da epidemija prođe sve svoje faze i da prirodna imunizacija postigne određenu razinu i kao ozebli sunce čekamo cjepivo. S nadom otvaramo društvene mreže i iščekujemo tko će prije razviti cjepivo, kad će biti dostupno.

Zašto tako rado ne primamo cjepiva koja su nas godinama dobro štitila od opasnih bolesti s pandemijskim potencijalom? Ne samo da ih ne primamo (prvenstveno naša djeca), nego se tome neki oštro suprostavljaju. 

 

Ako nešto dobro možemo naučiti iz ove pandemije jest zorna slika kako bi svijet izgledao kada ne bismo imali dobro oružje u borbi protiv i prevenciji zaraznih bolesti. Bio bi to jedan tužan, anksiozan svijet, svijet karantena, ograničenja kretanja, straha od bolesti i smrti. Zato svaki put prije negoli odlučite da ne želite cijepiti Vaše dijete prema kalendaru cijepljenja osluhnite bilo svoga grada, svoje domovine, Europe i cijelog svijeta koji sada stenje pod teretom korona virusa. 

 

Za sve dodatne upite i dodatan savjet, slobodno kontaktirajte prim. prof. dr. sc. Željku Roje dr. med. putem LittleDot aplikacije.

 

Ukoliko nemate aplikaciju, možete je slobodno preuzeti za iOS i Android.