Crijevni mikrobiom, crijevna flora, crijevne bakterije do prije nekoliko godina rijetki su znali za te pojmove, ali – mikrobiom?
Crijevni mikrobiom, kompleksna zajednica mikroorganizama koja naseljava probavni sustav, u 21. stoljeću postao je središte zanimanja u svijetu zdravlja. Pojam “crijevni mikrobiom” kao da je pobjegao iz laboratorija i udomaćio se u medijima, društvenim mrežama, blogovima i podcastima. I od tamo se ne kani micati. Čak su se već stvorili i stručnjaci koji propovijedaju kako sačuvati crijevni mikrobiom, koje suplemente treba piti i zašto. Od crijevnog mikrobioma se danas kao liječnik, ali i pacijent više ne može pobjeći. Trend – definitivno. Znanstveno utemeljen – itekako.
No, pored samog pojma “crijevnog mikrobioma” uvriježili su se i mnogi mitovi. Što zbog nedostatka znanstvenih istraživanja, što zbog složenosti teme. A mitovi se naravno sve više populariziraju, kako se popularizira sama tema crijevnog mikrobioma. Neke mitove šire čak i liječnici, nutricionisti i oni stručnjaci s početka priče. Kako bi saznali što je stvarnost, a što mit u mikrokozmosu naših crijeva pitali smo dr. Andriju Karačića koji je za nas izdvojio pet mitova:
1. Mit: Crijevni mikrobiom teži 1 do 2 kilograma
Prije su bile “jake kosti”, a sad bogat mikrobiom kad nismo zadovoljni s brojkom na vazi. Godinama se ponavljalo kako u sebi nosimo od 1 do 2 kg crijevnog mikrobioma. U vrlo novom svijetu mikrobioma bilo je jako popularno ovu iznimno složenu temu općoj populaciji približiti opipljivim, konkretnim brojkama. I to je dobro. No, ciljanim ispitivanjem dobila se težina od čak manje od 500 g. Kako se došlo do te, i dalje impresivne brojke?
Prilikom izračuna koristila se težina sadržaja crijeva 1 stolice. Sadržaj crijeva teži između 83 i 421 g, a prosječna stolica manje od 200 g. Stoga znanstvenici smatraju kako sam crijevni mikrobiom, osim kod ljudi s izraženim zatvorom, teško može težiti više od 500 g.
2. Mit: Svi probiotici su isti
Ne valja miješati kruške i jabuke, a kamoli S. boulardii i Lactobacillus acidophilus. Postoji bezbroj različitih sojeva probiotičkih bakterija. A svaka od njih posjeduje svoje specifične učinke na zdravlje. Dok jedni probiotici reguliraju imunitet, drugi blokiraju rast patogenih bakterija, a treći utječu na osjet apetita. Vrlo je važno savjetovati se sa stručnjakom, bilo liječnikom ili farmaceutom pri odabiru probiotika i birati probiotičke dodatke koji odgovaraju individualnim potrebama pacijenta. Jedan je probiotik dobar primjerice prije odlaska na putovanje u egzotičnu destinaciju, a drugi kad se uzima antibiotik.
3. Mit: Imamo 10 puta više bakterija od ljudskih stanica
Ljudski organizam s pravom nazivamo super-organizmom i definitivno bez svog mikrobioma ne bi bili isti. Jedan od najraširenijih mitova, koji datira još iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, glasi kako unutar organizma obitava 10 puta više bakterija od ljudskih stanica. Jezivo u najmanju ruku.
No, danas nakon desetljeća istraživanja crijevnog mikrobioma znamo kako je omjer vrlo blizu 1:1, točnije 1:1,3 u korist bakterija. Shvatilo se kako je procjena broja bakterija preoptimistična, a u isto vrijeme se nisu uzele u obzir određene populacije ljudskih stanica, kao što matične krvne stanice, koštane stanice i spolne stanice.
4. Mit: Ako nemate probavnih problema, Vaš mikrobiom je u redu
Crijevni mikrobiom može biti izvan ravnoteže i kod ljudi bez očitih probavnih smetnji. Poremećaj crijevnog mikrobioma, takozvana disbioza, se može očitovati i nizom drugih zdravstvenih problema. Od smanjene koncentracije i popularnog “brain fog-a” ako se poremećaj odražava na os crijevo-mozak, do problema s regulacijom tjelesne mase ako je crijevni mikrobiom postao prekomjerno metabolički aktivan i izvlači dodatne kalorije iz unesene hrane. Održavanje zdravlja mikrobioma važno je za opće dobro stanje, ali posebice za zdravlje crijeva.
5. Mit: Vlakna su najbitniji nutrijent za crijevni mikrobiom
Utjeha za sve osobe koje nisu veliki ljubitelji salate i variva. Svi govore o tome kako za zdrav crijevni mikrobiom treba jesti više vlakana. Povrća, grahorica, i voća. I da je crijevni mikrobiom modernog čovjeka lošeg stanja zbog njihovog nedostatnog unosa.
Stječe se dojam kako se povećanim unosom vlakana mogu riješiti svi problemi unutar crijevnog mikrobioma. Istina je, prehrambena vlakna imaju značajan utjecaj. I bitna su. No, danas znamo kako apsolutno svi nutrijenti utječe na crijevni mikrobiom. A ponajviše makro nutrijenti kao masti i ugljikohidrati. Prisutnost, odnosno manjak ovih dviju skupina nutrijenata najznačajnije će promijeniti sastav i funkcionalnost crijevnog mikrobioma jer one mijenjaju mikrobni okoliš, a time i zajednice unutar istog. Da, treba jesti vlakna. Ali definitivno ona sama neće osigurati zdrav crijevni mikrobiom.
U slučaju da Vam je potreban dodatan savjet, kontaktirajte dr. Andriju Karačića putem LittleDot web ili mobilne aplikacije. Ako pak želite saznati više o ovoj temi, pišite nam, rado ćemo podijeliti još informacija o crijevnom mikrobiomu.
