Tijekom trudnoće žene prolaze kroz niz anatomskih i fizioloških promjena koje omogućavaju prilagodbu njihova organizma na rast i razvoj djeteta te porod. U trudnoći dolazi do nekoliko važnih mišićno koštanih promjena uslijed povećanja tjelesne težine i rasta ploda i to uglavnom do promjena na posturi, zglobovima i mišićima, dok je kod fizioloških promjena prisutno povećanje FS, volumena krvi, tjelesne temperature i mase te smanjenje respiratornih mogućnosti i motoričkih sposobnosti.
Koje su najčešće tjelesne promjene u posturi tijekom trudnoće?
Od posturalnih promjena svakako treba spomenuti pomicanje centra težišta tijela prema natrag kako bi se kompenzirala veličina trbuha, kao novog tereta za naše tijelo, pri čemu se narušava ravnoteža te postoji veća mogućnost pada napredovanjem trudnoće.
Rastom maternice, pojedini se mišići skraćuju, a drugi istežu kako bi se zadržala uspravna postura tijela, te se naposljetku povećava torakalna kifoza zbog hormonalnih promjena koje utječu na povećanje i težinu grudi, ali i lumbalna lordoza zbog zdjelične inklinacije, odnosno izraženije prednje rotacije zdjelice.
Osim promjena na zglobovima, zbog povećanog lučenja hormona relaksina koji se luči već od 2 tjedna trudnoće pa sve do kraja, a u 20. tjednu trudnoće njegova je razina najviša, meka tkiva u koja ubrajamo mišiće, ligamente, tetive i fascije postaju podatnija, opuštenija i fleksibilnija što naposljetku omogućava pripremu zdjelice za proširenje na hrskavičnom dijelu, tzv. pubičnoj simfizi, a njegovo otpuštanje pozitivno djeluje i na ispravljanje loših držanja prilikom vježbanja.
Zbog čega dolazi do izraženih promjena na zdjeličnom dnu i koje su posljedice tih izmjena?
Zbog otpuštanja relaksina najviše vidljive mišićne promjene jesu na zdjeličnom dnu i rectus abdominisu koji su zbog rasta ploda pod konstantnim stresom i u potrebi za rastezanjem, posebice m. Rectus abdominis koji se na spoju fascije linee albe odvaja i širi kako trudnoća odmiče da bi se stvorilo više prostora za dijete. Ponekad kod trudnica prevelik pritisak i stres na mišiće zdjelice znaju dovesti do problema sa zdjeličnim dnom i inkontinencijom, što se svakako pravilnom vježbom može prevenirati ili u slučaju da je do inkontinencije već došlo osnažiti i izliječiti.
Uz anatomske promjene nikako ne smijemo zanemariti i one fiziološke obzirom da sada organizam žene u trudnoći ne opskrbljuje samo svoje tijelo krvlju, kisikom i nutrijentima već ima i još jedno malo tijelo u razvoju koje također mora opskrbljivati.
Koje fiziološke promjene se javljaju tijekom trudnoće?
Najveće promjene u fiziološkim procesima tokom trudnoće jesu u kardiovaskularnom i respiratornom sustavu, ali također i do metaboličkih i termoregulacijskih promjena.
U kardiovaskularnom sustavu dolazi do brojnih promjena zbog naraslog volumena krvi i hormonalnih promjena (povećanog estrogena i progesterona) koji utječu na njegovo normalno funkcioniranje te se srce i velike krvne žile anatomski prilagođavaju naraslom volumenu krvi.
Također, rastom ploda podiže se ošit što posljedično utječe i na poziciju samog srca i srčanog rada koji se očituje u promjeni minutnog volumena krvi koji se povećava za čak 40% i udarnog volumena koji se povećava za 34%, dok se broj otkucaja srca podiže na otprilike 80 otkucaja u minuti.
Promjene u respiratornom sustavu
Brojne promjene pogađaju i respiratorni sustav. Promjenom oblika prsnog koša, njegovim širenjem dijafragma se podiže više gore što zahtjeva veći rad za udah iste količine zraka kao i prije. Disanje je sve pliće što dovodi do hiperventilacije pri čemu ukupna potrošnja kisika raste za 16 %, a minutna ventilacija za oko 40 %.
Promjene u metabolizmu
Metaboličke funkcije također su povećane tijekom cijele trudnoće kako bi se zadovoljile potrebe fetusa. Rast bazalnog metabolizma iznosi 15 do 20 % u mirovanju, a potrebne su i dodatne kalorije, oko 300 dnevno. Povećanjem metaboličkih funkcija, dolazi i do povećane proizvodnje topline, što uzrokuje povećanu tjelesnu temperaturu.
Uzrok povišene tjelesne temperature tijekom trudnoće
Neka istraživanja čak govore da povišena tjelesna temperatura traje u prvih 20 tjedana trudnoće zbog povećanog djelovanja hormona progesterona i to za 0.6 stupnjeva °C, a nakon toga postepeno pada. Redovitim vježbanjem pomaže se održati tjelesna temperatura povećanom cirkulacijom krvi i smanjenjem praga za širenje krvnih žila u koži.
Trudnice koje redovito vježbaju mogu se učinkovitije nositi sa toplinskim stresom. Istraživanja pokazuju ukoliko žena vježba na 65 % maksimalnog kapaciteta, u drugoj polovici trudnoće, neće postići veću temperaturu tijekom vježbanja nego što ju je imala prije trudnoće.
Što znači da vježbanje ne izaziva povećanje tjelesne temperature za vrijeme trudnoće ili je to povećanje nisko, osim ako su vježbe intenzivne, dugotrajne te izvođene u vrućim i vlažnim uvjetima.
Osim navedenih promjena u trudnoći dolazi i do prirasta tjelesne mase koja je varijabilna i ovisi o raznim čimbenicima poput prehrambenih navika, tjelesne građe i načina raspoređivanja masnog tkiva, o veličini fetusa i zadržavanju tekućine.
Povećanje tjelesne mase tijekom trudnoće
Trudnica prosječno poveća tjelesnu masu za oko 13%, a glavnina povećanja se odvija u kasnijoj fazi trudnoće. Prirast tjelesne mase oko 3.5-5.5 kilograma otpada na masno tkivo trudnice, 3.5-5.5 kilograma otpada na uterus i fetus, a 4.5-7.5 kilograma otpada na nakupljanje tekućine i povećan volumen krvi (Hyten, 1994.; Clapp i Little, 1995.).
U slijedećem nastavku ćete moći pročitati koje su sve dobrobiti vježbanja za žene tijekom trudnoće temeljeno brojnim istraživanjima koja su provedena sa trudnicama.
U slučaju dodatnih pitanja ili nejasnoća, naš LittleDot tim vam stoji na raspolaganju za dodatan savjet. Ukoliko niste, LittleDot aplikaciju možete preuzeti ovdje.
