Znamo da je današnji način i tempo života ubrzan i da smo zaokupljeni s puno obaveza koje ne možemo odgoditi i često se događa da roditelji svoju djecu ostave pred televizorom i tako ukradu malo vremena za sebe. Djetetovom mozgu je potrebno više vremena da obradi neku poruku te stavljajući dijete pred televizor izlažemo ga prevelikoj količini informacija koje se mijenjaju velikom brzinom, a to štetno djeluje na dijete.
Koliko televizije je previše?
Takav način funkcioniranja rezultira time da djeca sve manje vremena provode sa svojim vršnjacima, a znamo da je druženje i igra s vršnjacima poticajna za spontani razvoj govora. Provodeći vrijeme pred televizorom dijete na neki način usvaja “iskrivljen“ način govora. Sve to ne znači da bi djetetu trebalo ukinuti vrijeme koje će provoditi pred televizorom ili računalom već pripaziti na to da to ne postane dominantan način provođenja vremena.
Bitno je naglasiti da je svako dijete individua za sebe i razvija se individualnim tempom. I zato je zadaća roditelja, stručnjaka i društva općenito da zajedno pomognu djetetu da na što jednostavniji način razvije vještine i stekne znanja koja će mu jednog dana osigurati samostalno funcioniranje i bolji život.
Koji mogu biti signali da se djetetov govor ne razvija kako bi trebao te kada zatražiti pomoć logopeda?
Signali koji nam mogu upućivati na to da djetetov govor kasni, ako uočimo da dijete ne pokušava verbalno proizvoditi bilo kakve slogove, ili glasove. Ako dijete koje ima oko dvije godine nema određen vokabular i nema prisutnog spontanog spajanja dvije riječi u rečenicu ili ako se dijete samo koristi gestama pokazivanja kako bi došlo do nečega te ne imenuje na svoj način stvari koje želi.
Kako prepoznati je li riječ o govornoj mani ili samo normalnoj fazi razvoja govora pri čemu dijete ne izgovara glasove ili riječi pravilno
Postoje dobne granice kada bi dijete trebalo imati usvojene određene glasove te ih pravilno izgovarati. No i tu moramo naglasiti da je svako dijete drugačije te da su te granice fleksibilne do određene mjere. Pa tako je normalno da trogodišnje dijete ne može reći glas R jer se glas R razvojno javlja oko 5-5,5 godina te je potrebno pričekati da sazrijevanje i rast dovedu do spremnosti djeteta da motorički izvede određeni glas.
Koliko tepanje pomaže/odmaže (ili je neutralno) u razvoju govora?
Odrasli svoj govor spontano prilagođavaju djetetovim mogućnostima i potrebama. Na različite načine se obraćamo djetetu:
- upotrebljavamo kraće rečenice u govoru,
- oponašamo zvukove ili glasove iz okoline,
- uspostavljamo duži kontakt očima,
- postavljamo lice na manju udaljenost kako bi nas što bolje vidjeo
- te im vrlo često tepamo.
Upravo je tepanje jedan od uzroka koji može dovesti do poremećaja izgovora – dislalija, koji su ujedno i najučestaliji govorni poremećaji u općoj populaciji djece.
Je li istina ili tek predrasuda da djevojčice progovore prije dječaka i ako jest, zašto je to tako?
Djevojčice brže progovore od dječaka, jer psihofizički razvoj djevojčica je nešto brži nego kod dječaka. Naravno da moramo uzeti u obzir da se to ne odnosi na svakog dječaka niti svaku djevojčicu te svako dijete prati svoju liniju i tempo razvoja, te da je najbitnije da znamo kada nešto odstupa od normalnog razvoja.
Kada i zašto se javlja mucanje?
Jesu li danas logopedi uspješni u tretiranju ovog problema?
Mucanje se najranije može javiti s 18 mjeseci. Radi se o periodu intenzivnog govorno-jezičnog razvoja gdje djetetove motoričke sposobnosti govornog aparata ne mogu pratiti vrlo intenzivan jezični razvoj. Takva mucanja su najčešće prolazna pa ih zato zovemo i razvojno mucanje. Ne postoje utemeljeni dokazi što dovodi do mucanja te se ono pojavljuje kao posljedica djelovanja više faktora kao što su, genetski, neurološki, psihološki, socijalni i jezični. Mucanje se može prevladati kroz logopedske tretmane.
Za sva individualna pitanja i stručnu pomoć logopeda, možete nazvati ili poslati tekstualni upit Sonji Oković mag. Logoped kroz LittleDot aplikaciju.
Još nemate LittleDot na svom mobitelu?
Preuzmite je ovdje:
