Nećemo pretjerati ako kažemo kako se većina ljudi javi liječniku tek kada zbog tegoba bude ograničena u obavljanju svakodnevnih zadataka, poslova, rječju kada bude značajno ograničena u svakodnevnim aktivnostima.
Tada, kad je zdravlje već jasno ugroženo, liječenje je ponekad dugotrajno, a ponekad zaostanu i fizički deficiti, zbog kojih je osoba u neku ruku doživotni bolesnik (ili u smislu da doživotno treba uzimati lijekove, ili da periodično treba obavljati fizikalnu terapiju, ili da se u svakodnevnom životu koristi ortopedskim pomagalima i slično).
Što, dakle, trebamo i možemo napraviti kako bismo što dulje ostali u dobroj (zdravstvenoj) kondiciji?
Idemo redom.
Medijsko praćenje raznih zdravstvenih akcija, koje je poglavito povezano sa svjetskim danima borbe protiv određenih bolesti, dalo je rezultata u smislu bolje osviještenosti o brizi za zdravlje i razmišljanju kako sačuvati zdravlje. Pozdravljamo ovakve aktivnosti i ubuduće.
Mnoge radne organizacije organiziraju sistematske preglede za svoje zaposlenike, što je svakako doprinijelo manjem pobolu od određenih bolesti. Ove pogodnosti ipak su u vezi sa svekolikom gospodarskom situacijom u državi, pa se paketi pregleda modificiraju, odnosno sužavaju. I ove pogodnosti, u kojoj god mjeri bile dostupne i više su nego dobrodošle.
U nastavku ćemo razmotriti što bi „preventivni pregled“ za žene trebao uključivati, s obzirom na njenu dob.
Kada bi trebala obaviti prvi ginekološki pregled?
Ako ne ranije (zbog eventualnih problema s menstruacijskim ciklusom, nedefiniranim bolovima u trbuhu, dermatoloških tegoba za koje dermatolog procijeni kako bi mogle imati podlogu i u poremećajima spolnih hormona i drugo), prvi ginekološki pregled žena bi trebala obaviti kada postane spolno aktivna, što je u našem podneblju najčešće oko 18-te godine života.
Što uključuje osnovni ginekološki pregled?
Osnovni ginekološki pregled uključuje: pregled na ginekološkom stolu, uzimanje uzoraka za tzv. PAPA-test i ginekološki ultrazvučni pregled. Uz uredne nalaze i ako nema nekih dodatnih događanja, redoviti, preventivni ginekološki pregledi trebali bi se obavljati jednom u godinu i pol dana.
Što učiniti ako izostane menstruacija?
Žena generativne dobi kojoj izostane menstruacija, treba se javiti nadležnom ginekologu oko 2 tj po izostanku menstruacije (po potrebi i ranije):
- ako se radi o neplaniranoj i neželjenoj trudnoći treba se u zakonski dozvoljenim okvirima dogovoriti za namjerni prekid trudnoće,
- ako se radi o planiranoj i željenoj trudnoći treba se započeti s antenatalnom dijagnostikom, koja se obavlja u određenim tjednima trudnoće,
- ako nije u pitanju trudnoća, treba ustanoviti zbog čega je menstruacija izostala i započeti s primjerenim liječenjem.
Svaka žena iznad 45-te godine života (kasna generativna i perimenopauzalna dob; osim u žena u kojih je nastupila preuranjena menopauza iz raznih razloga i koje su već ranije dobile upute o zdravstvenim pregledima i kontrolama) trebala bi redovno obavljati sljedeće preglede i pretrage:
- rutinski ginekološki pregled, jednom u godinu i pol do dvije, ako su nalazi uredni, odnosno ako nema nekih dodatnih događanja zbog čega će se i ranije (ponovno) javiti ginekologu,
- kompletnu krvnu sliku, masnoće i šećer u krvi, sediment urina,
- preglede dojki – mamografiju i ultrazvučni pregled dojki; u novije vrijeme komplimenti idu i tzv. FAST-MR-pregledu dojki, koji se kod nas obavlja u nekim privatnim poliklinikama i ne ide na teret HZZO-a. Prema standardima, mamografija je obvezatna iza 40-te godine života, a ukoliko postoji rak dojke u bližoj obitelji i ranije. Svake druge godine trebala bi se raditi mamografija, a između toga svake druge godine UZV-pregled dojki, po potrebi punkcija sumnjive tvorbe pod kontrolom ultrazvuka, eventualno i pregled kirurga,
- denzitometriju kostiju (procjena gustoće kostiju, jednom u 10 godina),
- analizu hormona i drugih pokazatelja u krvi koji ukazuju na gubitak funkcije jajnika (prema procjeni ginekologa),
- gastroenterološki pregled (pregled kod interniste koji se bavi probavnim sustavom, kako bi se na vrijeme ustanovile eventualne početne promjene koji bi mogle ukazivati na razvoj malignoma probavnih organa – kolonoskopija, gastroskopija i drugo; jednom u 5 godina),
- preporuča se cijepljenje protiv gripe (jer je organizam iza 45-te godine života slabijih imunoloških karakteristika).
Kako često znamo reći: nikada nije prerano za odlazak liječniku, ali ponekad može biti (pre)kasno.
Ukoliko imaš bilo kakvih dodatnih pitanja ili nedoumica, možeš se slobodno obratiti Prim.dr.sc. Vesni Stepanić dr.med. putem LittleDot aplikacije, van radnog vremena ordinacije, praznikom i vikendom – 24/7.
Ukoliko nemaš aplikaciju, dostupna ti je za preuzimanje za iOS i Android.
Izvor slike i članka: zdravobudi.hr
