Pregled kukova je od davnina liječnicima predstavljao izazov. Hipokrat je prije oko 2400 godina prvi opisao poremećaj odnosno kliničku sliku prirođenog iščašenja kuka sa karakterističnim šepanjem. Naveo je kao uzrok traumu u maternici i upozorenje da se ta mana može popraviti ako se ranije započne s liječenjem. Takav je stav liječničke struke i danas.
Kuk je jedan od najvećih zglobova u našem organizmu. Sastoji se od čašice na zdjeličnoj kosti i glave bedrene kosti. To je kuglasti zglob koji omogućava prijenos opterećenja s ruku na noge uz održavanje pokretljivosti u svim smjerovima. Površina glave bedrene kosti i čašice prekrivena je zglobnom hrskavicom koja omogućuje zglobnim tijelima da nesmetano klize jedan preko drugoga bez oštećenja.
U embriju se glava bedrene kosti i čašica zgloba kuka naziru unutar primitivnog embrionalnog vezivnog tkiva. U 11. tjednu gestacije kuk je potpuno formiran. Iščašenje se može razviti već u toj gestacijskoj dobi. Čašica se razvija tijekom intrauterinog života primarno rastom i razvojem mekog hrskavičnog tkiva. Pri porodu glavica bedrene kosti je duboko smještena u čašici i teško se dislocira. Zglob kuka najbrže raste u prva tri mjeseca djetetova života. Upravo u tom razdoblju postoji veliki broj ˝nezrelih˝ kukova koji spontano i bez terapije ˝sazrijevaju.˝ Vrlo mali broj takvih kukova prijeđe u patologiju.
Čimbenici razvojnog poremećaja zgloba kuka
Razvojni poremećaj zgloba kuka djeteta
Poremećaj je normalnih anatomskih struktura u zgobu kuka s ili bez poremećaja stabilnosti.
U praksi se susrećemo:
- s već gore opisanom prolaznom novorođenačkom nestabilnosti kukova
- nedovoljno razvijenom zglobnom čašicom (displazija)
- nepotpunim kontaktom između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice (subluksacija )
- potpunim gubitkom kontakta između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice (luksacija –iščašenje).
Izrazom ˝razvojni˝ misli se na promjenjivu narav poremećaja. Zbog toga stariji naziv prirođeno iščašenje kukova nije u potpunosti točan. Razvojni poremećaj zgloba kuka u odraslih dovodi do skraćenja noge, šepanja, bolova u kuku i invaliditeta.
Uzroci razvojnog poremećaja zgloba kuka djeteta
Složeni su i kombinacija su vanjskih i unutarnjih čimbenika.
Od unutarnjih je vrlo značajno naslijeđe. U djece čiji su roditelji, sestre ili braća imali razvojni poremećaj zgloba kuka postotak pojavnosti je veći. Također je bitno naglasiti da postoji i nasljedna zglobna labavost koja je češća kod ženske djece.
Od vanjskih faktora važan je:
- položaj u maternici (pogotovo položaj zatkom nosi veći rizik za razvoj razvojnog poremećaja kuka)
- zatim manjak plodove vode majke
- nepravilnosti maternice
- i kod prvorotki kruta trbušna muskulatura
Po dosadašnjim iskustvima i istraživanjima češći razvojni poremećaj kukova imaju djevojčice, lijevi kuk je češće zahvaćen od desnog i češći je kod djece rođene na zadak. Zato ženska djeca rođena na zadak čine visoku rizičnu skupinu.
Od postnatalnih vanjskih faktora treba spomenuti i način povijanja – u prošlosti su se kod nekih zajednica novorođena djeca povijala s ispruženim nogama, rastegnutim u kuku (Dalmatinska zagora i neka sjeverno američka indijanska plemena) i imali su veću incidenciju razvojnog poremećaja zgloba kuka.
Ultrazvučni pregled kukova za bebe
Klinički pregled kukova se obavlja čim se dijete rodi ili unutar 24 sata po porodu. Danas se UZV probir u Hrvatskoj radi svakom djetetu u dobi od 4 do 8 tjedana. UZV pregled kukova obavlja se na taj način da se dojenče položi na jedan bok, pa na drugi. Pregled je kratak i bezbolan.
Bitno je naglasiti da je ultrazvučni pregled kukova neškodljiva, pouzdana i neinvazivna metoda u evaluaciji razvojnog poremećaja zgloba kuka. Za ultrazvučni pregled kukova neophodna je odgovarajuća oprema i educiran, stručan i iskusan liječnik – ortoped, pedijatar, radiolog ili liječnik opće medicine.
Najbolje je da klinički i UZV pregled obavlja izabrani primarni pedijatar koji skrbi o zdravlju djeteta. Nažalost takvih stručnjaka je manji broj u Hrvatskoj.
Pri pregledu kukova novorođenčeta i dojenčeta važno je pitati majku o tijeku trudnoće, o porodu, položaju djeteta u maternici, pojavnosti razvojnog poremećaja kuka u obitelji, te čuje li štropot („preskakanje“) kod odmicanja nogica pri previjanju. Pozitivna obiteljska anamneza (prisustvo iščašenja kuka u obitelji), porođaj zatkom, manjak plodove vode majke, anomalije maternice i asimetrija bedrenih brazda upućuju na povećanu mogućnost razvojnog poremećaja kuka u pregledavanog djeteta.
Klinički pregled kukova za bebe
Pri kliničkom pregledu kuka bitno je:
- Dijete postaviti na čvrstu podlogu tako da je ono opušteno i mirno.
- Liječnikove ruke ne smiju biti hladne.
- Kukovi i koljena su savijeni (flektirani) i svaki se kuk pregledava odvojeno.
U položaju na leđima liječnik obuhvati djetetove nogice, palčevi su s unutarnje strane natkoljenice, a ostalim prstima se obuhvati vanjska strana natkoljenica, brazda između palca i kažiprsta je položena na prednju stranu djetetova koljena. Podižući valjak (trohanter) prema čašici, nogica se odmiče (abducira). Imamo osjećaj kliznuća glavice preko ruba čašice tzv. trzaj – štropot, jedva je čujan, ali je siguran palpacijski znak. Pregibanje u djetetovim kukovima je 90 stupnjeva, a u koljenima 90 stupnjeva i više. Kukovi se skladno i pažljivo odmiču uz blago povlačenje natkoljenica prema gore. Preporuča se zabilježiti opseg odmicanja (abdukcije), trzajeve ili štropot te simetričnost odmicanja na lijevoj i desnoj strani. Ograničeno odmicanje ( abdukcija) na jednoj strani uz kraću nogicu upućuje na iščašenje kuka.
Ultrazvuk kod novorođenčeta može pouzdano otkriti displaziju (nepravilan izgled). U prvim tjednima života novorođenčeta zglobne ovojnice su labave pa se većina nestabilnih kukova zbog učvršćivanja zglobnih ovojnica i rasta i razvoja zglobne čašice poslije tog vremena stabilizira.
Stoga se UZV kukova preporučuje obaviti nakon 3. tjedna života, a najbolje u dobi od 4 do 8 tjedana. Često u ambulanti primarnog pedijatra imamo upit zabrinutih roditelja za brojne škljocajuće fenomene u području kuka i koljena. Oni dolaze od mišića, ovojnica i sveza te nemaju nikakve veze s iščašenjem kuka.
Što poduzeti u slučaju prisutnog problema razvojnog poremećaja kuka kod djece?
Za široko povijanje koje svi redovito preporučamo roditeljima nema dogovora među stručnjacima. Sigurno može biti samo korisno djetetu, pogotovo kao metoda izbjegavanja povijanja djece sa skupljenim nogama (u nekim krajevima Hrvatske) što je jako nepovoljno za normalan razvoj dječjih kukova. Većina ortopeda preporuča široko povijanje do ultrazvučnog pregleda. Ako postoji blaga nestabilnost kukova, široko povijanje može pomoći, no kod težih poremećaja navedena mjera nije dovoljna.
Znak ograničene abdukcije (tzv. čvrsti kukovi) može biti prisutan i pri porodu. Aduktorna kontraktura u većine novorođenčadi se povlači primjenom vježbi i širokog povijanja. Dijete vježbamo dok leži na leđima, nogice su skvrčene u kuku i koljenu, obuhvatimo ih za koljena i potkoljenice, te raširimo svaku u svoju stranu. Pri tome nastojimo da koljena budu u razini kukova kad se rašire ustranu i da su koljena maksimalno pritisnuta prema podlozi. Takvi čvrsti kukovi jako rijetko prelaze u nestabilne kukove.
Prekomjerno odmicanje (abdukcija) u kuku može ukazivati na opću zglobnu labavost. Takve kukove ne vježbamo.
Bitno je naglasiti da u slučaju prisutnog problema razvojnog poremećaja kuka široko povijanje neće dovesti do poboljšanja i ne smije se preporučiti kao metoda liječenja. Prije početka liječenja važno je jasno razlikovati ˝nezrele˝ kukove od razvojne patologije kuka. Liječenje razvojnog poremećaja kuka mora biti u domeni spec. ortopeda. Primarna prevencija razvojnog poremećaja kuka nije moguća jer nam nisu poznati točni uzroci.
Klinički i ultrazvučni pregled kukova svakom novorođenčetu i dojenčetu najbolja je realizacija sekundarne prevencije razvojnog poremećaja kuka.
Ukoliko zatrebate dodatan savjet ili imate pitanje vezano uz razvoj kukova Vašeg mališana, pošaljite upit ili nazovite mr. sc. Dragici Šakić, dr. med. putem LittleDot aplikacije.
Nemate aplikaciju?
Preuzmite je besplatno:
