Preskoči na sadržaj

LittleDot tim stručnjaka educira vas za zdraviji život djeteta

Čitaj naš blog, izbjegni zabune i nesigurnosti u pretraživanju interneta uopće i manje ćeš brinuti

Kome vjerovati nego provjerenim doktorima

koje je LittleDot odabrao za tebe.

Možeš i kontaktirati autora članka za dodatani savjet

Pregledaj sve članke

Pogledajte sve članke

Novi koronavirus – ‘wuhanska groznica’

Feb 4, 2020 | Bolesti

Koronavirusi su skupina već odavno poznatih virusa od kojih većina uzrokuje običnu prehladu; ipak, novi koronavirus 2019-nCoV izaziva nešto težu kliničku sliku, u određenom postotku slučajeva dovodi do smrtonosnog ishoda, a ima i potencijal globalnog (pandemijskog) širenja. Sve navedeno je razlog zbog čega je 2019-nCoV – uzročnik tzv. ‘wuhanske groznice’ – trenutno od iznimnog interesa svih relevantnih svjetskih javnozdravstvenih organizacija.

Koronavirusi – raznolika skupina respiratornih virusa

Većina koronavirusa dovodi do akutne febrilne bolesti gornjeg dijela dišnog sustava mahom nalik običnoj prehladi, a samo manji broj do teških infekcija.

Koronavirusi su grupa ovijenih, nesegmentiranih RNA virusa koji spadaju u obitelj Coronaviridae, red Nidovirales. Cijela skupina virusa je ime dobila sukladno svojem izgledu poput krune (‘corona’ je latinska riječ za krunu), uslijed stršenja batićastih nastavaka izvan virusne ovojnice koji su vidljivi pod elektronskim mikroskopom. Široko su rasprostranjeni među ljudima i drugim sisavcima, a trenutno poznati koronavirusi mogli bi biti samo vrh sante leda, pa se može očekivati otkriće novih virusa i u budućnosti. S jednim novim smo upravo i suočeni, trenutno pod radnim nazivom 2019-nCoV, ‘novi koronavirus’ ili ‘wuhanski koronavirus’.

No koronavirusi nipošto nisu tek otkriveni virusi. Naime, prvi put su opisani u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, i to izolati virusa HCoV-229E i HCoV-OC43 koji su vrlo rasprostranjeni i česti posvuda u svijetu. Pojavljuju se sporadično, sezonski te eventualno u manjim epidemijama zimi, a dovode do akutne febrilne bolesti gornjeg dijela dišnog sustava mahom nalik običnoj prehladi. Dakle, treba naglasiti kako je određen broj ljudi koji razvije simptome prehlade (najčešće u zimskim mjesecima) zaražen navedenim tipovima koronavirusa, kao i tipovima HCoV-NL63 i HCoV-HKU1.

Ipak, u ovom stoljeću su otkriveni koronavirusi koji mogu izazvati ozbiljnije upale donjeg dijela dišnog sustava (pneumonije i bronhiolitise) te u određenom postotku slučajeva dovesti i do smrtonosnog ishoda. Tako se 2002. godine pojavio SARS (severe acute respiratory syndrome) koronavirus sa smrtnošću od oko 10 %, a 2012. godine MERS (Middle East respiratory syndrome coronavirus) koronavirus s još ozbiljnijom smrtnošću od oko 37 %. S obzirom da oba ova virusa spadaju u podskupinu betakoronavirusa, kao i 2019-nCoV (koji između ostalog dijeli 80 % genetske podudarnost sa SARS koronavirusom), početni strah u suočavanju s novom epidemijom nije bez temelja.

Nastanak i širenje epidemije novim koronavirusom

Epidemija novim koronavirusom je krenula u prosincu 2019. godine, dok je kineska tržnica bila glavni inkubator infekcije.

Koronavirusi su primarno nastanjeni u životinjama, od kojih su neke vrlo bliske ljudima. To mogu biti različite vrste mačaka, u slučaju MERS koronavirusa to su bile deve, ali puno se češće kao rezervoar viđaju šišmiši (za koje se između ostalog pretpostavlja da predstavljaju glavni rezervoar divljeg soja virusa). Iz tih prirodnih domaćina se mogu proširiti i na ljude te dovesti do infekcije, a takve bolesti nazivamo zoonozama.

U Wuhanu, glavnom gradu kineske provincije Hubei u prosincu 2019. godine je došlo do prijenosa virusa iz nepoznatog rezervoara na čovjeka, nakon čega se nastavilo daljnje klasično širenje s čovjeka na čovjeka kad više nisu potrebne životinje u lancu transmisije infekcije; navedeno se u epidemiologiji naziva “spillover”. S obzirom da smo naglasili kako se koronavirusi (ali i brojni drugi virusi) nalaze u različitim životinjama, kineske tržnice se mogu smatrati i inkubatorima infekcija koje tamo s brojnih životinja mogu prijeći na ljude.

U početku nije bilo jasno može li se virus prenositi s jedne osobe na drugu, ili su se sve oboljele osobe zarazile iz nekog zajedničkog, istog izvora. Kad su počeli obolijevati i zdravstveni djelatnici koji su skrbili za inficirane osobe, prijenos s čovjeka na čovjeka je vrlo brzo postao jasan. Iz Kine se bolest proširila u Južnu Koreju, Tajland, Tajvan, Japan te brojne druge zemlje, a nekoliko slučajeva je opisano i u Europi u putnika-povratnika iz Wuhana (i to inicijalno u Francuskoj). Krajem siječnja 2020. godine bilo je više od gotovo deset tisuća potvrđenih slučajeva infekcije (od čega više od 98 % u Kini), uz 213 smrtonosnih ishoda.

‘Wuhanska groznica’ – simptomi i smrtnost

Stopa mortaliteta kod osoba zaraženih s 2019-nCoV i oboljelih od ‘wuhanske groznice’ iznosi 3 posto.

Naglasili smo kako većina virusa iz porodice Coronaviridae mahom uzrokuje simptome blage prehlade koji traju nekoliko dana, premda neki koronavirusi mogu dovesti i do teže kliničke prezentacije. Simptomi koji su prijavljeni kod osoba oboljelih od ‘wuhanske groznice’ obuhvaćaju povišenu tjelesnu temperaturu, iscrpljenost, suhi kašalj, kratkoću daha, respiratorni distres, upalu pluća, zatajenje bubrega, a u najtežim slučajevima i smrtonosni ishod. Javljaju se u periodu od 1 do 14 dana nakon zaraze, a treba naglasiti kako su inficirane osobe za vrijeme čitavog tog perioda zarazne te mogu prenijeti infekciju (što je razlika od, primjerice, SARS kornonavirusa).

Kod većine hospitaliziranih bolesnika vitalni znaci su kod prijema u bolnicu bili stabilni, a u laboratorijskim nalazima je viđen smanjen broj bijelih krvnih stanica (konkretno leukopenija i limfopenija). Ipak, čak četvrtina hospitaliziranih bolesnika je razvila teške simptome infekcije, i to uglavnom osobe s predisponirajućim čimbenicima kao što su povišen krvni tlak (hipertenzija) ili neka druga kardiovaskularna bolest te šećerna bolest (dijabetes).

Prva potvrđena smrt uzrokovana novim koronavirusom zabilježena je 9. siječnja 2020. godine u Kini. Prema dosadašnjem tijeku epidemije, stopa mortaliteta kod osoba zaraženih s 2019-nCoV i oboljelih od ‘wuhanske bolesti’ iznosi 3 %, što je znatno manje od stope mortaliteta kod SARS koronavirusa i MERS koronavirusa. Osim toga, smrtnost kod upale pluća uzrokovane gripom u zadnjoj epidemijskog sezoni iznosi oko 7 %, što znači da nova koronavirusna infekcija trenutno nosi rizik za manje težih oblika bolesti od gripe.

Jesu li dostpuni dijagnostički testovi i terapija?

Trenutno ne postoji specifično liječenje, ali su u tijeku proučavanja djelotvornosti postojećih antivirotika (inhibitora proteaze i interferona-beta).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 15. siječnja 2020. godine predstavila protokol dijagnostike i testiranja na 2019-nCov kojeg je razvio tim virologa iz njemačke bolnice Charité u Berlinu. Metoda koja se koristi u testiranju jest lančana reakcija polimerazom nakon obrnutog prepisivanja u stvarnom vremenu (real-time RT-PCR), koja je postala brzo dostupna zahvaljujući brzom sekvencioniranju genetskog materijala virusa, a iznimno je vrijedna zbog toga jer je za dokaz dostatna mala količina ribonukleinske kiseline samog uzročnika. Kao uzorci se u testiranju koriste brisevi nazofarinksa i ždrijela, iskašljaj i/ili endotrahealni aspirat, ali potencijalno i ostali uzorci kako bi se isključila respiratorna bolest druge etiologije.

Na novi koronavirus bi se trebale testirati sve osobe koje zadovoljavaju epidemiološke i kliničke kriterije. Epidemiološki kriteriji su putovanje u Wuhan (Kina) unutar 14 dana od pojave bolesti ili bliski kontakt s osobom kojoj je laboratorijski dokazan 2019-nCov unutar 14 dana od pojave bolesti. Klinički kriteriji su simptomi koji upućuju na tešku akutnu respiratornu infekciju, klinički ili radiološki dokaz upale pluća, ali i tjelesna temperatura viša od 38 °C.

Trenutno ne postoji specifično liječenje ‘wuhanske groznice’, ali su u tijeku proučavanja djelotvornosti postojećih protuvirusnih lijekova, i to prvenstveno inhibitora proteaze te interferona-beta. Na temelju objavljenog cjelovitog genoma 2019-nCoV u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i Kanadi je započeo razvoj cjepiva uz iskorištavanje površinskih struktura virusnih čestica, a proizvodnja prvih doza se očekuje sredinom 2020. godine (naravno, uz obavezno prethodno testiranje na životinjama i malom broju dobrovoljaca).

Prevencija i daljnji koraci

Starije i onemoćale osobama s kroničnim komorbiditetima bi trebale razmisliti o odgađaju putovanja u zahvaćene zemlje.
Nalik na druge slučajeve potencijalne epidemije u nekoj državi ili regiji, Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (Centers for Disease Control and Prevention; CDC) je službeno izdao upozorenje druge razine, što praktički znači da se svim putnicima savjetuje provođenje pojačanih mjera opreza. U praksi to znači da bi kod putovanja u Wuhan, provinciju Hubei ili generalno u Kinu trebalo izbjegavati kontakt s oboljelim ljudima i životinjama, ali i bilo kojim drugim živim ili mrvim životinjama (što uključuje i nedovoljno termički obrađeno meso).

Nadalje, tu se naglašavaju i klasične mjere opreza poput čestog pranja ruku te detaljnog izvještavanja o vlastitom zdravstvenom statusu u zračnim lukama kroz koje osoba putuje. S obzirom da opasnost od teških (i potencijalno smrtonosnih) oblika bolesti najviše prijeti starijim i onemoćalim osobama s kroničnim komorbiditetima, u takvim slučajevima bi trebalo razmisliti o odgađanju putovanja u zahvaćene zemlje. Do obuzdavanja epidemije i razvoja cjepiva svakako se savjetuje nešto veća razina opreza, a stoji činjenica da su brojni letovi u periodu intenzivne epidemije odgođeni ili otkazani.

Zaključak

Novi koronavirus (2019-nCov, uzročnik ‘wuhanske groznice’ ili ‘wuhanske bolesti’) može se smatrati srodnikom uzročnicima SARS-a i MERS-a, a broj oboljelih osoba i smrtonosnih ishoda i dalje raste. Štoviše, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 30. siječnja 2020. godine proglasila stanje globalne zdravstvene krize (tzv. Public Health Emergency of International Concern ili PHEIC).

S obzirom da je navedeni virus i dalje sasma nov, još uvijek su u tijeku intenzivna proučavanja njegove strukture i epidemioloških svojstava – uključujući i potencijal zaraze, lakoću prenošenja i opasnost po život. Prema svim pokazateljima infekcija 2019-nCov djeluje manje zarazno i smrtonosno od, primjerice, gripe ili ospica; ipak, potreba epidemiološkog nadzora je i dalje tu, kako bi se na vrijeme spriječilo potencijalno pandemijsko širenje ove bolesti.

Izvor članka i slike: plivazdravlje.hr

Dnevnik je besplatan

a koristan kad zatrebaš hitan savjet liječnika - stručnjaka