Moj sinčić ima 4 godine. Već dvije godine borimo se s plitkim disanjem, kašlje svaki mjesec, a sve to prati šlajm. Kada se kašalj povuče, bude mu bolje tjedan do tjedan i pol pa se sve ponavlja! Rekli su nam da ima astmu. Koristimo tablete i sirup za astmu, naravno i pumpicu, ali kašalj je i dalje neizostavno prisutan! Kada smo tražili da provjerimo na što je alergičan, dobili smo odgovor da je premali kako bismo ga testirali! Što vi mislite o svemu?

Svakako napravite obradu. Dijete od 4 godine nije premalo za testiranje.

Moje dijete od rođenja ima problema s probavom. Sada je staro 6 mjeseci, polako uvodimo dohranu, ali prođe i po tjedan dana da nema stolicu. To me zabrinjava jer već nakon nekoliko dana vidim da ga muči trbuščić. Probala sam s masažama nožica i trbuha, kašicama od šljive, ali baš ništa nije dugoročno pomoglo. Molim vas za savjet.

Dojenče na prsima može biti i do 7 dana bez stolice, kao i što može imati stolicu nakon svakog podoja. To je fiziološka pojava i ne treba ništa poduzimati jer je to normalno. Uvođenjem raznolike prehrane nakon navršenih 6 mjeseci stolica se počinje javljati svaki dan. Ponekad se zbog napetosti trbuščića i eventualne bolnosti može dati nešto za poticanje stolice. To mogu biti fizikalne mjere ili čajevi i hrana. Fizikalne mjere su u prvom redu masaža trbuščića u smjerukazaljke na satu, potiskivanje nožica prema trbuhu, možda ponekad i izazivanje stolice termometrom. U prehrani je dobro, naravno, i dalje dojiti, ali uvesti i zaslađen, mlak čaj od kamilice između obroka. Ako je već prisutna nadohrana kašicama, izbjegavati kašice koje zatvaraju, dakle ne davati banane, jabuke i mrkvu, nego više uvoditi krušku, šljivu i marelicu. Ako dijete unatoč svemu ima bolove zbog izostanka stolice te počinje slabije napredovati na težini, svakako valja otići pedijatru i načiniti određenu dijagnostiku kako bi se isključile teže bolesti.

Što roditelji mogu učiniti da dijete ne bude često bolesno?

Imunizacija
Imunizacija (cijepljenje) je najdjelotvornija preventivna mjera. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti.
Mnoge bolesti mogu se izbjeći već i redovitim cijepljenjem. Dakle, djecu treba uredno dovoditi pedijatru na cijepljenje. Zdravstvena voditeljica u vrtiću posebno brine o tome.
Postoje i dodatna cjepiva koja se mogu dati da se zaštiti od bolesti, a nisu u redovitom kalendaru cijepljenja, npr. cjepivo protiv rotavirusa, koje se mora dati u dobi do 6 mjeseci, cjepivo protiv pneumokokne bolesti, cjepivo protiv vodenih kozica, cjepivo protiv gripe prije epidemije, dakle, obično u listopadu te cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa.
Djeca koja su 2006. godište nisu cijepljena protiv hepatitisa i to se svakako preporučuje, bilo da se radi samo o hepatitisu B ili o kombinaciji hepatitisa A i B.

Zdrav način života
Treba podizati opće zdravlje djece zdravom prehranom i zdravim životnim navikama, kretanjem u prirodi, sportom…

Zdrava prehrana
U vrtićima se primjenjuju novi jelovnici koje su izradili stručnjaci pedijatri, zdravstveni voditelji i nutricionisti.
Uključuju svježe namirnice, bez ili sa što manje konzervansa
i aditiva, s prirodnim šećerima i s puno žitarica i mahunarki,
bez suvišnog dodatka soli… Postoje i jelovnici za djecu koja
zbog osnovne bolesti ne smiju jesti svu hranu. Dobro je da se
i roditelji kod kuće pridržavaju takva načina prehrane.
Jelovnici se tiskaju kao knjige pa ih mogu nabaviti i roditelji.

Vitamini
Roditelji mogu davati djeci vitamine, i to posebno u zimskim mjesecima kad nema svježeg voća i povrća. Antioksidansi će čuvati organizam od bolesti. Ipak je najbolje da roditelji ne kupuju vitaminske preparate sami, nego da se pritom konzultiraju s pedijatrom.

Imunomodulatori
Osim vitamina, djeci koja su sklonija bolestima dobro je dati i imunomodulatore (imunal, echinacea, propolis, probiotici, prebiotici). To su preparati koji izravno ili neizravno djeluju na jačanje imuniteta. Pritom valja biti oprezan jer ako se uzimaju nekontrolirano, mogu biti i štetni. Oko uvođenja nekog od njih također se valja posavjetovati s pedijatrom.

Duljina boravka u vrtiću
Dijete bi trebalo boraviti u vrtiću najviše 8 sati, u sklopu čega se može provesti i odgojno-obrazovni program za određenu dob. Nije dobro da dijete ostaje predugo u vrtićima. Za onu djecu koja se kasnije odvode organizirana su dežurstva na kojima su druge, a ne njihove tete. Kada dijete dugo ostaje, kraće boravi s roditeljima i tijekom tjedna gotovo se i ne vidi s njima. Ako kasno dođu po njega, dijete se stigne samo nakratko poigrati, a potom slijedi večera i spavanje, što je premalo za kvalitetan odnos s roditeljima i braćom ako ih ima.

Rođenje nove bebe
Ako roditelji imaju novu bebu, bilo bi dobro da starija braća ili sestre neko vrijeme ne idu u vrtić dok beba ne bude veća jer će joj prenositi bolesti iz vrtića iako oni sami neće biti bolesni. S druge strane, nije dobro isključiti ni starije dijete i baviti se samo novom bebom, da se ne osjeti izoliranim, da ne bude ljubomorno. I njega treba što više uključiti u brigu za novoga člana.

Što se može napraviti u vrtiću?
Vrtići moraju poštovati propisane normative pri upisivanje djece kako ih ne bi bilo previše u skupinama. Moraju se pridržavati higijenskih navika jer se pokazalo da je rjeđe pranje ruku (djeteta ili njegovatelja) nakon brisanja nosa, mijenjanja pelena, prije hranjenja ili priprave obroka statistički značajno povezano s povećanjem učestalosti respiratornih bolesti. Uporaba zajedničkoga klasičnog ručnika (umjesto papirnatih) te rjeđe pranja posteljnog rublja – plahti (rjeđe od jedanput na tjedan) također pogoduje širenju infekcija. Potrebno je organizirati edukaciju roditelja putem roditeljskih sastanaka i pozivati stručnjake, primjerice pedijatre, epidemiologe, psihologe i druge da održe predavanja.
Edukacija roditelja važna je jer:
• umanjuje neopravdane zahtjeve za primjenom antibiotika
• povećava uspješnost antibiotske terapije
• poboljšava razinu njege i liječenja bolesna djeteta
• umanjuje učestalost obolijevanja.

Što treba znati prije polaska djeteta u vrtić?
• Valja pomoći organizmu da kontrolira infekciju čišćenjem nosa, boravkom na svježem zraku, kretanjem, izbjegavanjem pregrijavanja prostora.
• Smanjiti učestalost obolijevanja higijenskim mjerama (pranje ruku, jednokratni ručnici i rupčići za brisanje nosa).
Navedenim mjerama pospješuju se prirodni mehanizmi obrane sluznice dišnih puteva. Sluznica na sebi sadržava sluz i protutijela koja je štite, a u sluz su uronjene trepetljike koje „čiste“ dišne puteve.
Stoga se sluznica treba održavati vlažnom. Tjelesna aktivnost ubrzava disanje, pojačano strujanje zraka pospješuje čišćenje sluznice.
Sluznica se treba vlažiti fiziološkom otopinom i biljnim sirupom.
Bris nosa i ždrijela valja obavljati samo u situaciji kada to procijeni liječnik. Ako je dijete dobroga općeg stanja, neće dobiti antibiotik, pa ne treba činiti bris nosa i ždrijela.

Zaključak
Svako se zdravo dijete može prilagoditi na vrtić, a vi kao roditelj možete mu i morate pomoći. Možda će vam neki od ovih savjeta pritom pomoći.