Početkom ove godine svijet je zahvatila histerija zbog koronavirusa.

Strah od „novog i opasnog“ virusa potisnula je druge globalne teme i probleme, kao što su ekologija i očuvanje oceana i zelenih površina s kojim debatama je završila prethodna godina, politika i ratovanja u koja su uključene velesile i čiji smisao se stalno preispituje, gospodarstvo i preuzimanje primata u razvoju tehnologija i ostaloga od do jučer država koje se nisu bile u vrhu i tako dalje.

O koronavirusu će se sigurno pričati još koji mjesec, a potom će, nastupanjem toplijeg vremena, incidencija obolijevanja jenjavati, podvući će se crta i uspoređivati učinak ovog virusa s ostalim „ubojitim“ virusima u prošlosti.

Za koronavirus znamo već 50-ak godina

Koronavirusi su ime dobili prema svom obliku, a identificirani su sredinom 1960-ih godina. Infekciju u ljudi može izazvati njih sedam, od kojih su najpoznatiji MERS-CoV (beta koronavirus koji je bio uzročnikom respiratornog sindroma na Srednjem istoku, engl. Middle East Respiratory Syndrome, MERS), SARS-CoV (beta koronavirus koji je bio uzročnikom ozbiljnog akutnog respiratornog sindroma, engl. Severe Acute Respiratory Syndrome, SARS) i 2019-nCoV (2019 Novel Coronavirus), o kojemu se upravo govori širom svijeta i koji također uzrokuje respiratornu infekciju.

U ne tako davnoj prošlosti, isti interes svjetske javnosti izazvao je SARS-CoV, čiji je svjetski „pohod“ počeo u veljači 2003. godine, također iz Kine. Već u prvoj polovici 2004., pa na dalje, nije zabilježen ni jedan novi slučaj SARS-a, a do tada je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (engl. World Health Organization, WHO) zabilježeno ukupno oko 8100 oboljelih i ukupno oko 775 umrlih od ove bolesti.

U srpnju 2013. svijet je „napao“ MERS-Cov, koji je identificiran u oboljelima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U skoro 7 godina koliko znamo za ovaj virus, prema WHO bio je izoliran u nešto preko 2500 oboljelih i zabilježeno je nešto preko 860 umrlih od infekcija uzrokovanih MERS-CoV-om.

Ono što do sada znamo o 2019-nCov je da je izoliran krajem 2019. u oboljelih od respiratornih infekcija u Kini, da je do početka veljače 2020. godine WHO potvrdila oko 20600 oboljelih i oko 420 umrlih od infekcije ovim virusom. Od toga je preko 20400 oboljelih evidentirano u Kini, kao i gotovo svi umrli.

Kako se trudnica može zaštititi od novog koronavirusa?

Ono što se do sada zna o 2019-nCoV je da su načini širenja i simptomi koje izaziva nalik onima koje u našem podneblju izaziva gripa, pa ako trudnica u zadnjih nekoliko mjeseci nije boravila u Kini ili općenito u području Jugoistočne Azije, ako nije bila u kontaktu s ljudima koji su boravili ondje ili bili u kontaktu s oboljelima u zadnjih nekoliko mjeseci i slično, zapravo ima male šanse oboljeti od ove bolesti.

Kakve učinke 2019-nCoV može imati na tijek trudnoće, odnosno na embrio / fetus, ne možemo sa sigurnošću tvrditi, no budući se 2019-nCoV načelno ponaša kao i ostali virusi uzročnici respiratornih infekcija možemo pretpostaviti kako može izazvati i slične posljedice na embrio / fetus.

Stoga sve preventivne mjere koje se inače preporučaju kao prevencija od zaraznih bolesti vrijede i u ovom slučaju, osim preventivnog cijepljenja (koje se i trudnicama preporuča protiv gripe), kao što su:

• izbjegavanje boravka među većom skupinom ljudi, naročito onih koji već imaju simptome respiratornih infekcija (pogotovo u nepoznatom društvu),
• često pranje ruku, pogotovo iza rukovanja ili dodirivanja životinja,
• izbjegavanje kontakta s divljim životinjama ili boravka na farmama (ovo se odnosi i na farme konja),
• nošenje zaštitnih maski za lice; ovo bi se prije preporučilo osobama koje imaju simptome respiratornih infekcija, no na druge ne možemo utjecati pa neće biti zgorega da i zdrava trudnica u javnosti nosi zaštitnu masku za lice. Također se treba imati na umu kako se svaki puta treba staviti nova zaštitna maska, jer jednom korištena, odnosno nakon oko 6-8 sati više zapravo nema svrhu,
• prvih nekoliko dana po pojavi respiratornih infekcija preporuča se samoliječenje u kućnim uvjetima, a tek ako simptomi potraju ili se opće stanje počne pogoršavati treba se javiti nadležnom liječniku opće/obiteljske medicine, opet poštujući sve mjere samozaštite i zaštite drugih.

Što možemo očekivati od 2019-nCoV u budućnosti?

Kakav će daljnji put 2019-nCoV-a biti vidjet ćemo u narednim mjesecima. Za sada je Kina prilično izolirana od ostatka Svijeta, letovi u i iz Kine su obustavljeni ili reducirani, kao i drugi oblici putovanja i migracije ljudi u i iz Kine, cijele pokrajine u Kini stavljene su u karantenu, pa je za očekivati kako izvan Kine neće biti većih posljedica od ovog virusa. Također, budući se 2019-nCoV načelno ponaša kao i ostali respiratorni virusi, očekuje se kako će nastupom toplijeg vremena i infekcije uzrokovanje ovim virusom jenjavati, odnosno drugi scenariji bi bili prilično uznemirujući. Eventualno bi bilo prihvatljivo da se novooboljeli ponovno počnu registrirati sljedeće zime, ali da 2019-nCov virus u međuvremenu ne mutira na način da počne izazivati neke nove i teže oblik bolesti.

Cjepivo protiv 2019-nCoV? Vjerojatno će se izumiti, ali … očekuje se da globalni pohod virusa 2019-nCoV do tada već spontano bude završen …

Ukoliko zatrebaš bilo kakvu dodatnu informaciju ili pomoć vezano uz trudnoću za vijeme trajanja pandemije corona virusa, slobodno kontaktiraj prim. dr. sc. Vesnu Stepanić dr. med. putem LittleDot aplikacije. Dostupna ti je za savjet vikendom, praznicima i van radnog vremena ordinacije – 24/7.

Ukoliko nemaš aplikaciju, možeš je preuzeti na iOS i Android.

Tekst i slika preuzeti sa: zdravobudi.hr