Kako ću znati ima li moje dijete problema s vidom? Tri su mu godine i čini mi se da možda ne vidi baš dobro, ali ne znam koji su simptomi slabijeg vida. Kada otići okulistu?

Pregled vida djeteta predškolske dobi rutinski je pri svakom pedijatrijskom sistematskom pregledu. Pedijatar gledajući dijete odmah može zamijetiti ima li dijete strabizam (gleda li u „križ“, tj. „škilji li“), jesu li mu rasporci jednaki, kapci simetrično otvoreni, zjenice bistre, simetrične, reagiraju li na svjetlo… Važno je znati nose li roditelji naočale i kakve probleme s vidom imaju (astigmatizam, veću dioptriju…). Pedijatar također ima podatak je li u trudnoći, tijekom porodai u ranoj novorođenačkoj dobi bilo kakvih odstupanja u vezi s vidom. Ako pedijatar primijeti bilo kakvo odstupanje, sigurno će uputiti dijete na okulistički pregled već i u dobi manjoj od godine dana. U mlađeg djeteta teže je točno procijeniti sam vid pa se čak i u okulističkim ambulantama rade neizravne metode procjene vida.Zato je dobar pokazatelj razgovor s roditeljima. Npr., kada roditelj primijeti da dijete ne vidi sliku na ekranu televizora pa se primiče bliže negoli je uobičajeno, da slikovnice primiče vrlo blizu nosića… Svaki podatak koji dade majka, kad joj se čini kako s djetetovim vidom nešto nije u redu, dragocjen je pokazatelj i pedijatar može procijeniti hoće li dijete uputiti okulistu ili će ga pratiti neko vrijeme.

Što je to mongolska pjega? Hoće li nestati kroz nekoliko godina?

Mongolska je pjega plavičasto prosijavanje kože na stražnjem dijelu leđa i stražnjice u nekih beba. Tipična je za određene rase, pa je po tome i dobila ime. Obično su djeca s mongolskom pjegom nešto tamnije puti. Najčešće nestaje tijekom vremena i nema nikakvog značenja za zdravlje djece.

Kako liječiti i spriječiti respiratorne infekcije bez primijene antibiotika u dječjoj dobi?

U jesenjim i zimskim mjesecima gotovo je neizbježno da odrasli, a pogotovo dijete oboli ili od obične prehlade, gripe ili od ozbiljnije infekcije respiratornog sustava. Djeca, posebice dojenčad, znatno su sklonija respiratornim infekcijama. Organizam djece u fazi je intenzivnog rasta i razvoja. Imunitet je također nezreo jer se tek stvara. Djeca su i zbog svog načina života sklonija respiratornim infekcijama, a posebno je osjetljivo razdoblje kretanje djece prvi put u vrtiće, kada se infekcije respiratornog sustava intenziviraju i djeca često obolijevaju, pa su, nažalost, često i pod terapijom antibioticima. U posljednje se vrijeme puno znanstvenih i stručnih članaka odnosi na rjeđu upotrebu antibiotika u banalnim respiratornim infekcijama, ne samo zbog štetnosti na organizam onoga tko ga uzima (jetra, alergije, imunitet, gljivice…) nego i zbog stvaranja rezistencije mnogih mikroorganizama, pa u slučaju nužne potrebe za određenim antibiotikom, takav više ne djeluje i bolest se ne može liječiti. Zbog svega toga jako je važno da roditelj sam pokuša podizati imunitet djeteta (pravilna prehrana, zdrav način života, dovoljno sna, dovoljno kretanja na svježem zraku, sport, izbjegavanje skupina u kojima su prisutni bolesni, vitamini, imuno-modulatori, probiotici…).