Preskoči na sadržaj

LittleDot tim stručnjaka educira vas za zdraviji život djeteta

Pogledajte sve članke

Atopijski dermatitis – važnost pravilne primjene terapije u postizanju kontrole bolesti

Aug 10, 2017 | Bolesti

Atopijski dermatitis je najčešća kronična upalna bolest kože dječje dobi, karakterizirana svrbežom, upalom i suhoćom kože. Bolest se javlja u 15 do 20 posto dječje populacije, a prvi znakovi bolesti najčešće se pojavljuju u ranoj dojenačkoj dobi u polovine oboljele djece, a do 85 posto djece do pete godine života. Intenzitet bolesti najčešće s godinama slabi, i većina djece do predškolske dobi više nema simptome bolesti. U kasnijoj dobi takva su djeca sklonija obolijevanju od alergijske bronhalne astme i peludne hunjavice.

Veliku ulogu u nastanku atopijskog dermatitisa ima nasljedna (genetska) sklonost za bolest uz oštećenu epidermalnu barijeru i poremećaj imunološkog odgovora, što dovodi do pretjerane reaktivnosti na vanjske alergene. Filagrin je ključni protein funkcionalne barijere kože zbog čije je mutacije koža izrazito suha a i povećava se propusnost kože za alergene i mikroorganizme, što dotatno potiče upalu kože. Oštećena kožna barijera sama po sebi dobra je podloga za kolonizaciju patogenim mikroorganizmima, ne samo zbog povišenog pH već i zbog deficita slobodnih masnih kiselina koji pridonose antimikrobijalnoj aktivnosti.

U bolesnika s AD-om uočena je specifična kolonizacija kože bakterijom zlatnim stafilokokom (Staphylococcus aureus), koja je prisutna na ekcemom zahvaćenoj koži, ali i na koži na kojoj nije prisutna upala. Mikrobiom, naziv za prirodni ekosustav mikroba na koži, sastavni je dio prirodne zaštite naše kože od vanjskih oštećenja. Brojne studije pokazale su važnost uloge mikrobioma na koži, čija neravnoteža, odnosno smanjenje raznolikosti bakterija u biofilmu kože može dovesti do pojačane sklonosti razvoju upalnih stanja kože. Upravo zbog toga je u praksi sve češća primjena antibiotika, bilo sistemski ili u lokalnoj terapiji, što pridonosi razvoju rezistentnih (otpornih) sojeva bakterija. Taj je problem sve češći, zbog čega se preporučuje izbjegavanje dugotrajne i učestale primjene antibiotika u lokalnoj terapiji, a kao zamjena preporučuje se primjena lokalnih antiseptika.

U pacijenata sa znakovima sekundarne bakterijske infekcije u kliničkm studijama se pokazala učinkovita primjena tzv. bleach baths (varikina, sredstvo za izbjeljivanje i dezinfekciju), koje imaju antiseptičko djelovanje, te smanjuju broj bakterija na koži i imaju dobar učinak na smanjenje upalnih promjena i svrbeža kože. Pod pojmom bleach baths podrazumijeva se primjena natrijeva hipoklorita razrijeđenog u vodi za kupanje, s konačnom koncentracijom od 0,005 posto. Ovakve kupke se ne preporučuju za kućnu primjenu već isključivo uz bolnički nadzor zbog rizika jačeg iritativnog djelovanja na kožu ukoliko se primjeni veća koncentracija otopine od preporučene. Odnedavno je na tržištu dostupan lokalni antiseptik u obliku hidrogela, Na hipokloritni gel u koncentraciji od 0,004 posto, koji se može primjenjivati izravno na upalno promijenjenu kožu i koji smanjuje svrbež, bolnost i upalu kože.

S obzirom na to da je atopijski dermatitis karakteriziran oštećenom epidermalnom barijerom, suhoćom kože i kroničnom upalom, u liječenju je potrebno paziti na prevenciju i redovitu intenziviranu njegu kože primjenom emulzija ulja u vodi ili krema, te uljnih kupki, uz redukciju bakterijske kolonizacije primjenom lokalnih antiseptika (kao što je natrij hipokloritni gel), te kontroli upalnog odgovora primjenom lokalnih kortikosteroida ili imunomodulatora (inhibitora calcineurina).

Uloga preosjetljivosti na hranu u poticanju bolesti u dojenačkoj dobi iznimno je važna, s obzirom na to da je prema različitim istraživanjima opažena alergija na hranu u 30 do 50 posto oboljele djece. Najčešći nutritivni alergeni u djece s AD-om su jaje, kravlje mlijeko, pšenično brašno, soja, kikiriki i riba (u 90 posto slučajeva). Općenito je rizik javljanja preosjetljivosti na hranu veći ako se bolest ranije javila i ako je klinička slika izraženija. Do kliničke regresije simptoma bolesti dolazi samo uz potpuno isključivanje iz prehrane onih nutritivnih alergena na koje se utvrdi preosjetljivost. Gubitak preosjetljivosti ponajprije ovisi o vrsti namirnice i stupnju senzibilizacije pri postavljanju dijagnoze.

Dok je preosjetljivost na hranu važna u ranoj dječjoj dobi, u starije djece i odraslih važnija je uloga čimbenika okoliša, odnosno inhalacijskih alergena. Osim grinja iz kućne prašine važni su i životinjska dlaka, peludi i plijesni. Budući da udahnuti, ali i kontaktni alergeni mogu imati udjela u pogoršanjima bolesti u nekih bolesnika, korisno je provesti mjere suzbijanja grinja, kućne prašine, životinjske dlake i perja iz neposredne sredine koja okružuje pacijenta, uz izbjegavanje provokativnih čimbenika, kao što su kontakt kože s vunom ili sintetikom, isušivanje kože primjenom alkalnih sapuna i pjenušavih kupki. Kada se sve te mjere provode u ranom djetinjstvu može se očekivati povoljan učinak na preveniranje kasnije senzibilizacije na okolišne alergene.

Liječenje atopijskog dermatitisa uvijek uključuje dva pristupa: kontinuiranu osnovnu njegu suhe kože primjenom emolijentnih pripravaka i uljnih kupki i izbjegavanje mogućih okidača patološkog procesa, te povremenu protuupalnu terapiju u fazama pogoršanja ekcema koja uključuje lokalnu primjenu kortikosteroidnh krema i imunomodulatora te antimikrobnu/antiseptičku terapiju. U rijetkim slučajevima potrebno je provesti sistemnu protuupalnu terapiju koja je rezervirana za najteže oblike atopijskog dermatitisa.

Lokalni kortikosteroidni pripravci predstavljaju i dalje standard u liječenju atopijskog dermatitisa koja je prijeko potrebna u pogoršanjima bolesti. Uz pravilnu, kontroliranu primjenu odgovarajuće jačine pripravka i vođenje evidencije potrošnje kortikosteroida, moguće je postići dobar učinak i izbjeći javljanje nuspojava.

Kao dopuna kortikosteroidima u djece starije od 2 godine primjenjuju se lokalni imunomodulatori, koji su pogodni za terapiju najosjetljivijih dijelova kože poput lica, kapaka i spolovila. Njihova je glavna prednost da ne izazivaju atrofiju kože niti nakon dugotrajnije primjene, imaju dobar učinak na obnavljanje barijere kože i smanjuju rizik od nastanka infekcije.

Zbog kroniciteta bolesti i učestalih javljanja pogoršanja upale kože vrlo je važno uključitii pacijenta i roditelja oboljele djece u edukativni program Škole atopije, koji se redovito organizira u sklopu dermatološke prakse. Osim aktivnog uključivanja u prevenciju i liječenje bolesti, tim edukativnim programom postiže se znatno bolja informiranost i pacijenta i roditelja oboljele djece. U tom programu naglasak se stavlja na obrazloženje etiopatogeneze bolesti, prepoznavanje i izbjegavanje čimbenika pogoršanja bolesti te pravilne njege i terapije.

Lena Kotrulja

Prim.dr.sc. Lena Kotrulja, dr.med.

Uža specijalistica dječje dermatologije

Bilježite bitne trenutke u razvoju i životu djeteta

Besplatno preuzmite aplikaciju LittleDot kojom možete pratiti razvoj Vašeg djeteta, navike spavanja, hranjenje te sve ključne trenutke u njihovom životu.